U srijedu, 21. siječnja u  Multimedijalnoj dvorani Sveučilišta u Zadru održana je godišnja Skupština Hrvatskog geografskog društva – Zadar. Na skupštini je uručena godišnja nagrada Federik Grisogono u tri kategorije: za iznimne rezultate tijekom studiranja u akademskoj godini 2024./2025., za nastavni rad i za znanost. Pohvalnice su uručene učenicima koji su osvojili prva mjesta na županijskom natjecanju iz geografije 2025. godine i Međužupanijskoj smotri GLOBE 2025. Nagradu Federik Grisogono za uspjeh tijekom studiranja na Odjelu za geografiju Sveučilišta u Zadru dobili su Filip Šapina, Jana Nefat Ružić i Katarina Petranović.

Nagradu Federik Grisogono za nastavni rad dobio je Ivica Štrbac iz OŠ Josip Pupačić u Omišu. U travnju 2019. stekao je zvanje učitelja mentora, a u travnju 2024. zvanje učitelja savjetnika. Član je školskog tima za kvalitetu i tima za izvrsnost te suorganizator Tjedna znanosti i Zeleno-plavog tjedna. Od 2018. godine član je Državnog povjerenstva GLOBE programa, a od travnja 2019. voditelj je Međužupanijskog stručnog GLOBE vijeća regije Jug. Status GLOBE trenera stekao je 2021. godine.

Nagrade su primili osvajači prvih mjesta na županijskom natjecanju iz geografije 2024./25. godine Niko Ljubičić (OŠ Petar Zoranić Nin), Ivo Pastuović (OŠ Petar Preradović), Andrija Viduka (OŠ Šime Budinić), Franka Petrunić (OŠ Sukošan), Perla Višić (OŠ Petar Preradović), Duje Karan (OŠ Petar Zoranić, Stankovci), Ema Pijaca,  Marin Mlinarić, Andrija Čolak, Ivan Tudorović (svi Gimnazija Franje Petrića) te Luka Tokić i Matej Jovanovski (Tehnička škola Zadar). Učenice Marinela Dlaka, Iva Kapljić i Marija Cicvarić (OŠ Šime Budinića) osvojile su prvo mjesto na državnom natjecanju GLOBE za 2024./2025. godinu.

Dobitnik nagrade Federik Grisogono za znanost je Mladen Pahernik. Nakon sudjelovanja u Domovinskom ratu i završetka studija ostaje raditi u Hrvatskoj vojsci, a veza s kartografijom odvodi ga na Hrvatsko vojno učilište, gdje radi kao nastavnik vojne topografije i vojne geografije. Taj mu je posao omogućio i nastavak bavljenja geomorfologijom te izradu doktorske disertacije „Geomorfologija Gorskog kotara – primjena GIS-a u istraživanju reljefa”.

Predavao je na matičnom Geografskom odsjeku PMF-a Sveučilišta u Zagrebu, ali i na Odjelu za geografiju Sveučilišta u Zadru, Fakultetu prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru, Tehničkom veleučilištu u Zagrebu, kao i u okviru Vojnih studija Sveučilišta u Zagrebu te na Pomorskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Objavio je dvadesetak znanstvenih radova iz područja geomorfologije i vojne geografije, napisao pet udžbenika iz vojne topografije i osnova GIS-a te sudjelovao s izlaganjima na više od trideset znanstvenih, znanstveno-stručnih i stručnih skupova u Hrvatskoj i inozemstvu. Nakon Skupštine održao je predavanje tijekom kojeg je predstavio svoje osobno i stručno iskustvo višednevnog pješačenja stazom Via Adriatica, od rta Kamenjak u Istri do rta Oštro na Prevlaci.

Od 19. do 25. siječnja obilježava se ovogodišnji Europski tjedan prevencije raka vrata maternice, zloćudne bolesti koja se razvija u donjem dijelu maternice, na prijelazu prema rodnici. Nastaje kao posljedica trajnih promjena na stanicama vrata maternice, najčešće uzrokovanih dugotrajnom infekcijom visokorizičnim tipovima humanog papiloma virusa.

Simptomi bolesti u ranim stadijima su najčešće blagi i nespecifični, pa se bolest nerijetko otkriva tek u uznapredovaloj fazi. Ono na što je nužno obratiti pozornost jest vaginalno krvarenje (između menstrualnih ciklusa ili nakon spolnog odnosa), neuobičajeni vaginalni iscjedak te bol u zdjelici ili donjem dijelu trbuha.

„Stopa obolijevanja od karcinoma vrata maternice u Hrvatskoj je u padu, no smrtnost već godinama ostaje jednaka. Zadar prati taj nacionalni trend. U 2024. godini u našoj je županiji pet žena preminulo od ove zloćudne bolesti. Pet je to smrti previše u odnosu na zemlje s kvalitetnom primarnom i sekundarnom razinom prevencije. Primarna razina prevencije je cijepljenje, a sekundarna redoviti godišnji ili trogodišnji testovi na HPV i PAPA test“, upozorava ginekolog iz OB Zadar Frane Markulić, dr.med.

„Norveška, Švedska i Australija neke su od zemalja koje uskoro planiraju eradicirati karcinom vrata maternice i staviti ga na listu rijetkih bolesti. Glavni razlog jest stopa procijepljenosti protiv HPV-a koja je u ovim zemljama i do 90 %. Zadarska županija je na nedovoljnih 28 %“, dodaje dr.Markulić.

Kod nas postoji i jedan određeni postotak žena koje ne obavljaju redovite ginekološke preglede, što je dodatno zabrinjavajuće. 

„Ovdje bih istaknuo i problematiku struke u Hrvatskoj jer je važno držati se smjernica u probiru na HPV. Od novih smjernica je važno naglasiti sljedeće: ne preporučuje se PAPA testiranje kod žena prije 21. godine života zbog zanemarive incidencije karcinoma vrata maternice, ne preporučuje se HPV testiranje prije 30. godine života zbog visokog postotka same infekcije virusom koja spontano prolazi bez posljedica već se savjetuje PAPA test svake tri godine, a od 30., pa do 65. godine se preporučuje svake tri godine obaviti kotestiranje PAPA i HPV PCR testom“ nastavlja dr.Markulić.

Zaključno, u tjednu posvećenom prevenciji raka vrata maternice dr. Markulić ženama poručuje: „Nemojte odgađati redovite preglede!“

U okviru obilježavanja 33. obljetnice Vojno-redarstvene operacije Maslenica u Koncertnoj dvorani Kneževe palače održan je znanstveno-stručni skup „Sanitet u VRO Maslenica (Gusar) – junaštvo bez uzmaka”. Cilj skupa bio je iznijeti svjedočanstva s prve crte bojišnice te znanstveno valorizirati ulogu saniteta koji je u presudnim trenucima operacije Maslenica osiguravao opstanak i moral hrvatskih branitelja.

U pozdravnoj riječi predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora, podružnice Zadar prim. dr. sc. Petar Lozo rekao je kako je sanitet u ratu pokazao svoju hrabrost i stručnost, pružajući pomoć svim ranjenicima, bez obzira na stranu u sukobu, a njegovi pripadnici nisu se kolebali “stati u blato ispred tenka ili kročiti u velebitski snijeg”.

Saborski zastupnik Damir Biloglav izrazio je zadovoljstvo dolaskom učenika Medicinske škole Ante Kuzmanića, kojima je poručio da slušaju što im stariji govore, kako bi shvatili vrijednost slobode koju imaju.

– Sloboda u kojoj živite nije došla sama od sebe. Ona ne znači da ćete imati sutra. Sloboda se trajno gradi i nemojte dopustiti da je bilo tko ugrozi. Čuvajte svoju državu jer  će ona biti onakva kakvi smo svi zajedno, rekao je Biloglav.

Rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić rekao je kako je Domovinski rat bio obrambeni i oslobodilački i treba reći tko je bio u ulozi žrtve, a tko je bio agresor.

– Nažalost, u svjetskoj literaturi često čitamo o ratovima u devedesetim godinama na području bivše Jugoslavije, što zamagljuje što se stvarno zbivalo u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini te Kosovu. Zbog toga je potrebno jasno, na temelju nedvojbenih činjenica, domaćoj i inozemnoj javnosti prikazati stvarne okolnosti i događaje u sudbonosnim trenutcima za samostalnu i neovisnu hrvatsku državu. U ovoj prigodi predstavit će se doprinos liječnica i liječnika, medicinskih sestara, medicinskih tehničara i vozača sanitetskih i drugih medicinskih vozila koji su uvijek bili na prvoj crti bojišta. Broj žrtava je bio manji nego je mogao biti upravo zbog učinkovitog saniteta, kao i kvalitetne cjelovite medicinske skrbi o ranjenim vojnicima i civilima. Uz opravdanu zahvalnost braniteljima koji su sudjelovali u oružanim aktivnostima, trebamo na isti način zahvaljivati onima koji su s medicinske strane doprinosili obrani domovine, skrbeći o hrvatskim vojnicima i civilnom stanovništvu, rekao je rektor Faričić.

Zadarski župan Josip Bilaver ocijenio je kako se radi o akciji koja je Zadarskoj županiji donijela spajanje sjevera i juga i u kojoj su sudjelovali svi rodovi Hrvatske vojske. „Možemo biti ponosni na ono što su branitelji ostvarili”, poručio je župan Bilaver.

Uslijedila su brojna izlaganja koja su priredili Danjjel Kotlar, Petar Lozo, Mile Gverić, Zvonimir Lovrić, Josip Mihaljević, Tomislav Šulj, Mladen Smoljanović, Ivica Vlatković i brojni drugi izlagači. Objašnjavajući raspored snaga na bojišnici uoči i tijekom VRO Maslenica ratni zapovjednik i predsjednik Udruge ratnih veterana 7. domobranske pukovnije Zadar Danijel Kotlar naglasak je stavio na pripremne radnje, tijek akcije i iskustva koja su branitelji stekli u njoj, a omogućila su izvođenja kasnijih akcija, uključujući Oluju, sa manje žrtava.

– Pet dana nakon početka akcije neprijatelj se pregrupira, dovodi najelitnije postrojbe iz Srbije i kreće u protunapad, u kojemu su hrvatske snage pretrpjele najveće gubitke. U Kašiću i Paljuvu 1. veljače poginulo je 27 branitelja, u Suhovarama i Zemuniku 13 branitelja, uz četvero poginulih u eksploziji VBR-a kod Draga, a u Škabrnji je od 18. do 21. ožujka u napadu elitnih srpskih postrojbi poginulo 10 branitelja. Do kraja 1993. godine na zadarskom ratištu poginulo je 229 branitelja, više nego u svim ostalim godinama zajedno. U završnim oslobodilačkim akcijama poginulo je 28 branitelja, što je pokazatelj što znači dobro uvježbana vojska, rekao je Kotlar.

Na skupu su obrađene i teme saniteta u VRO Maslenica i na Velebitskoj bojišnici, kirurško-anestezioloških mobilnih ekipa Specijalnih jedinica, vojnih i civilnih žrtava i srpske manipulacije brojem žrtava bitke za zadarsko zaleđe te su iznesena svjedočanstva sudionika akcije.

Skup su organizirale braniteljske udruge proizašle iz Domovinskog rata, predvođene Udrugom hrvatskih liječnika dragovoljaca 1990.–91. (Podružnica Zadar), Udrugom ratnih veterana 7. domobranske pukovnije Zadar i Udrugom „Žene u Domovinskom ratu” Zadar, u suradnji sa Sveučilištem u Zadru, Hrvatskim memorijalno-dokumentacijskim centrom Domovinskog rata i Hrvatskim liječničkim zborom Podružnica Zadar, a moderirala ga je Ivana Zrilić.

Fotografije: Zadarska županija