Hrvatska
Kako postati član stranke? HDZ postrožio kriterije za članstvo, evo što traže
Najveća stranka u Hrvatskoj, Hrvatska demokratska zajednica postrožila je krajem prošle godine kriterije za članstvo. Od novih članova se sada traži da ispune nekoliko uvjeta koji dosad nisu bili potrebni. I druge stranke u našoj državi imaju uvjete koje valja ispuniti ako želite postati članom neke od njih.
Kako se učlaniti u HDZ?
Za upis u HDZ potrebno je držati se određenih etičkih načela. Za pobornike korupcije, nepotizma, nepoštenog pogodovanja, diskriminacije, nasilja, netolerancije, isključivosti, govora mržnje i drugog nedopustivog djelovanja nema mjesta u vladajućoj stranci. Srećom, piše Lider, ti kriteriji neće se primjenjivati retroaktivno.
Član HDZ-a može postati svaki punoljetan hrvatski državljanin ili pripadnik hrvatskog naroda u iseljeništvu koji prihvaća Statu i Program stranke, nije član druge strane i ispunio je pristupnicu koja se može naći na stranicama strranke ili u prostorijama HDZ-a. Dalje, član stranke može postati samo osoba koja se ponaša u skladu s Etičkim kodeksom HDZ-a, koji je usvojen 10. prosinca 2022. na sjednici Nacionalnog odbora stranke i koji propisuje da HDZ ustrajava na iznimno visokoj razini odgovornosti prema javnim i stranačkim dužnostima, profesionalnosti, transparentnosti i toleranciji u njihovu obavljanju te sankcioniranju svih vidova pristranosti, sukoba interesa, pogodovanja članovima obitelji i poznanicima, ekstremizma i socijalne neosjetljivosti…
Osoba koja je zbog postupanja koje nije u skladu s etičkim standarima stranke isključena ili je istupila iz HDZ-a može ponovno postati član uz prethodnu suglasnost Visokog časnog suda. Zanimljivo je i to da svaki član HDZ-a ima i obveze: redovito sudjelovati u stranačkim aktivnostima i radu, pridržavati se Statuta, Etičkog kodeksa i odluka mjerodavnih tijela, zastupati i promicati Program i interese stranke, zalagati se za uspjeh HDZ-a na izborima, ispunjavati ostale obveze utvrđene Statutom ili odlukama mjerodavnih tijela stranke te redovito plaćati članarinu.
Članstvo u SDP-u
Članstvo u Socijaldemokratkoj partiji SDP-u je regulirano Statutom SDP-a. Članom SDP-a može, pod jednakim uvjetima, postati svaki punoljetni državljanin Republike Hrvatske. Zahtjev za prijem u članstvo SDP-a podnosi se na obrascu koji sadrži izjavu da je upoznata sa sadržajem Statuta SDP-a i Programa SDP-a te da iste prihvaća. Osoba koja ne prihvaća sadržaj Statuta i Program SDP-a ne može postati članom SDP-a.
Član te stranke također ima neke obveze i prava, kao na primjer plaćanje članarine, sudjelovanje u utvrđivanju i provedbi politika SDP-a, provođenje Programa SDP-a i utvrđene, biti kandidat SDP-a na svim izborima koji se provode u državi.
Most i Možemo
Članom Mosta može postati svaka punoljetna i poslovno sposobna osoba koja ima državljanstvo Republike Hrvatske i prihvaća program Mosta te pravne akte Mosta. Odluku o tome hoćete li vas primiti ili ne donosi Središnje tijelo Mosta – Predsjedništvo koje o tome odlučuje na temelju pisanog prijedloga nadležnog županijskog ili gradskog/općinskog koordinatora, odnosno povjerenika ako koordinator nije izabran.
Statutom Možemo je propisano da članom stranke može postati svaki punoljetni, poslovno sposobni državljanin Republike Hrvatske koji prihvaća Statut, Etički kodeks, program i ciljeve stranke.
Zainteresirana osoba mora prethodno biti uključena u aktivnosti stranke kroz rad u lokalnim, tematskim ili operativnim grupama u trajanju od najmanje šest mjeseci prije podnošenja zahtjeva za članstvo. Nakon proteka navedenog roka zainteresirana osoba može podnijeti pisani zahtjev za članstvo u Stranci o kojem odlučuje Upravni odbor. Kod donošenja odluke Upravni odbor mora o zahtjevu zatražiti mišljenje od lokalne, tematske ili operativne grupe u kojoj je osoba aktivna. Drugim riječima, nije dovoljno da osoba samo deklarativno potvrdi kako se slaže s vrijednostima i načelima kojima se Stranka vodi, već se kroz zajednički rad utvrđuje je li to doista tako i potom se prima u članstvo, piše Lider.
Posebni uvjeti za članstvo u RF
Potpuno posebne uvjete za članstvo propisuje Radnička fronta. Iz te stranke bez imalo zadržavanja poručuju “u Radničku frontu ne može svatko ući i to je tako od prvog dana osnivanja i dva su osnovna razloga za to”.
“Moramo biti i posebno oprezni u svemu pa tako i kod primanja novih članova. I drugo, RF je jedina direktno-demokratska stranka u Hrvatskoj. RF nema predsjednika niti predsjedništvo, već teži tome da svaki član odlučuje o svakoj odluci, odnosno da se što više odluka donosi skupštinski. Osim odlučivanja, unutar stranke smo potpuno transparentni, jer svaki član u svakom trenutku ima uvid u bilo koju odluku i zapisnik te može raspravljati o bilo kojoj temi”, kažu iz te stranke. Nadalje, tvrde u toj stranci, oni “teže rotacijama članova na svim funkcijama: od osoba za zastupanje i predstavljanje stranke, koordinatora lokalnih organizacija, radnih grupa i sekcija, do predstavnika u političkim tijelima”. A to znači, svjesni su i sami, da u stvarnosti mnoge od tih stvari ne mogu idealno provesti zbog nedostatka ljudi općenito, ali i onih koji posjeduju specifična znanja za sve ono što nas zanima i čime se bavimo.
Članstvo u Centru
Član Centra može postati svaki punoljetni građanin Hrvatske koji prihvaća Statut, Program i pravila stranke, objašnjavaju iz te političke opcije. “Prijavnica se popuni online na web stranicama stranke, a zatim s potencijalnim članovima razgovore uživo obavljaju članovi predsjedništva podružnice u čiji se rad žele uključiti. Nakon razgovora preporuka za upis se šalje predsjedništvu podružnice koje formalno potvrđuje upis u stranku. U stranku ne primamo osobe koje su pravomoćno osuđene za kaznena djela korupcije, gospodarskog i organiziranog kriminala, djela protiv slobode i prava čovjeka ili bilo kakvog oblika diskriminacije, kao ni one za koje se utvrdi da su se ponašale neetično i radile protivno javnom interesu, politički trgovale ili neodgovorno obnašale javne funkcije”, kažu iz Centra, prenosi Lider.
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




