ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTOGALERIJA) PREDSTAVLJENI REZULTATI REKOGNICIJE ZADARSKIH RELIKVIJARA U relikvijaru svete Stošije bila životinjska kost, a prava bila skrivena u jastuku
Akademik Mario Šlaus i prof. dr. sc. dr. h. c. Ante Uglešić predstavili su danas na Sveučilištu u Zadru rezultate rekognicije 34 relikvijara zadarskih zaštitnika, provedene u svibnju prošle godine većinom u Stalnoj izložbi crkvene umjetnosti. I jedan i drugi istraživač stoga su na početku zahvalili posebice nazočnoj opatici zadarskog samostana sv. Marije Č. M. Anastaziji Čizmin i zadarskom nadbiskupu mons. Želimiru Puljiću, koji su im izašli ususret i omogućili raspolaganje relikvijarima.
Njihov rad donio je neke vrlo zanimljive rezultate, među kojima su oni kako je u relikvijaru sv. Donata prema svemu sudeći kostur sv. Krševana, kako je zanimljivom varkom komadić kosti koji bi mogao pripadati sv. Stošiji sačuvan od Mletaka i Turaka te kako ostaci u škrinji sv. Zoila odgovaraju njegovom dobi i vremenu u kojemu je živio i po svemu sudeći su autentični.
Posebno je zanimljiva priča s rekognicijom relikvijara svete Stošije, za koji se vjerovalo da sadrži čeljust svetice, a odmah nakon otvaranja bilo je jasno kako se radi o kosti koze ili ovce. Međutim, sumnjiv im je bio jastuk s imenom svetice na koji je relikvijar položen. Kada ga je č. m. Anastazija pažljivo rašila, u njegovoj unutrašnjosti našli su ljudski ostatak dijela srednjeg prsta na stopalu.
– Prvo se moramo zapitati kako bi to mogla biti kost svete Stošije, kad znamo da je ona zapaljena, a vidljivo je da ova kost nije gorjela, što bi se vidjelo po transverzalnim fisurama i drugim tragovima gorenja. Kada je netko spaljen, očekivali biste da je prvo stopalo izgorjelo. Međutim, iz zapisa znamo da je ona odvedena na otok, na kojemu je rukama i nogama razapeta za četiri kolca i tada joj je zapaljen trbuh, uslijed čega je umrla a njezino poluspaljeno tijelo uzela je kršćanka Apolonija. U takvom kontekstu očekivano je da imamo baš ovakvu kost, naveo je Šlaus.
Veličina i gustoća kosti govore da je bila riječ o mlađoj ženskoj osobi, što također ide u prilog tezi da se radi o sv. Stošiji.
– A zašto bi netko podmetnuo kost u jastuk? Možda da se spriječi otmica ili krađa nečega što ima neprocjenjivu vrijednost. Znamo da je Zadar imao tešku prošlost s Mlečanima i Turcima te je netko našao način da to sakrije i spriječi, zaključio je Šlaus.
U škrinji svetog Zoila pronašli su kostur muškarca koji je doživio između 70 i 80 godina, što je bila ekstremna starost u vrijeme kada je prosječna dob bila četrdesetak godina, i to nakon što bi samo jedno ili dvoje djece preživjelo najraniju dob.
– Ljudi koji su živjeli iznad sedamdeset mjere se u promilima, a za Zoila se navodi da je umro staračkom smrću, i sv. Krševan mu se obraća sa „starče“. Uzeli smo mali fragment rebra na 14C analizu te je nalaz na Max Planck institutu pokazao da je riječ o muškarcu iz drugog ili trećeg stoljeća, koji je pripadao nekome rođenom na području današnje Sirije ili Libanona.
Većina današnjih mučenika rođena je upravo na tom području, logično je i da je Zoilo tamo rođen te kasnije preselio u Akvileju.
Treći veliki misterij odnosio se na odnos relikvija sv. Krševana i sv. Donata. Analizom i spajanjem kostiju utvrđeno je da se i u relikvijaru sv. Donata i sv. Krševana nalazi ovaj drugi. Relikvija svetog Donata od početka je bila sumnjiva jer se vidjelo da se radi o jakom čovjeku, koji je imao promjene na svim kostima, što nikako ne ide u prilog biskupu s plemićkim porijeklom i diplomatskim vještinama. Posljednji dokaz donijela je analiza 14C, koja je kost smjestila također u drugo ili treće stoljeće, petstotinjak godina prije nego je rođen. I Uglešić i Šlaus pomislili su da se radi o istom kosturu kao u relikvijaru sv. Krševana, a kad su kosti stopala spojili jednu uz drugu, vidjeli su da se savršeno poklapaju.
Dr. Uglešić istaknuo je kako u odnosu na najstariji inventar iz 15. stoljeća danas u Zadru nema najvrjednijih relikvija, glave sv. Krševana, koja je odnesena u katedralu sv. Tripuna u Kotoru, gdje je i danas izložena, te relikvijara ruku sv. Krševana, kojega je dao izraditi kralj Koloman početkom 12. stoljeća.
– Relikvijar je bio načinjen od zlata te su se pred njim gradski rektori u 14. stoljeću zaklinjali na vjernost ugarsko-hrvatskom kralju i kraljici. Nažalost, prodan je 1780. godine kako bi se namaknula sredstva za sanaciju krova katedrale, rekao je Uglešić.
Objasnio je i kako je moglo doći do zamjene kostiju svetog Donata i svetog Krševana – pogreškom pri vraćanju nakon ratnih opasnosti s tajnog mjesta, a ono je vjerojatno bilo u skrivenoj prostoriji na podu sjeverne apside rotonde sv. Trojstva, danas crkve sv. Donata.
Osim tijela sv, Krševana postojao je i lanac kojim je vezan, kojemu danas nema traga, te kamen kojim je pogubljen, a po svemu sudeći to je kamen koji se i danas nalazi u kripti sv. Krševana.
– Rekognicije su pokazale značaj samoga Zadra u tom vremenu, koji ih je dobio jer je bio središte bizantske uprave, a bez moći svetaca ne bi mogao biti u pravom smislu riječi grad. Možemo s pravom reći da se radi o autentičnim relikvijama te očekujemo da ćemo rekogniciju napraviti i s drugim relikvijama, rekao je Uglešić.
ZADAR / ŽUPANIJA
PROGRAM / Noć muzeja uz Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru
Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru u suradnji s Odjelom za klasičnu filologiju poziva da se pridružite u još jednoj Noći muzeja. Ovogodišnja, 21. po redu manifestacija održat će se u petak, 30. siječnja 2026. godine s početkom u 18 sati u izložbenom prostoru Odjela za arheologiju u zgradi Starog kampusa na rivi (Obala Petra Krešimira IV, 2).
PROGRAM
18:00 – 22:00 Izložba: Kako su se pokapali stari Rimljani
18:00 – 22:00 Izložba Odjela za arheologiju
(Odjel za arheologiju)
18:00 – 22:00 Radionica: Latinski jezik u muzeju
(Odjel za klasičnu filologiju)
18:00 – 22:00 Radionica tkanja
(Odjel za arheologiju)
18:00 – 22:00 Radionica: Ukrašavanje posuda u mlađem kamenom dobu
(Odjel za arheologiju)
18:00 – 22:00 Igraonica za djecu
(Odjel za arheologiju)
Jedna od posebnosti Odjela za arheologiju je i Sveučilišna arheološka zbirka koju će posjetitelji imati priliku razgledati tijekom cijele večeri uz stručno vodstvo. Tijekom dugogodišnjeg rada na mnogim arheološkim istraživanjima prikupljena je brojna arheološka građa, od koje je dio prezentiran u izložbenom prostoru Odjela za arheologiju. Riječ je o pokretnim arheološkim nalazima koji datiraju od vremena najstarije prapovijesti pa do novoga vijeka. Naš postav se s novim istraživanjima stalno mijenja i nadopunjuje, uvijek je nešto novo i drugačije, a tijekom prošle godine uređena je jedna potpuno nova vitrina u kojoj je prikazan razvoj nakita i nošnje od starijeg kamenog doba do novog vijeka.
Uz našu stalnu izložbu, posjetitelji će moći razgledati i izložbu Kako su se pokapali stari Rimljani. U travnju 2025. godine započela su arheološka istraživanja na prostoru Novog kampusa gdje je otkrivena rimska nekropola. Istraživanja su prvi put prezentirana javnosti prilikom Noći istraživača na samom arheološkom terenu. Tada su posjetitelji mogli razgledati teren i vidjeti fotografije s istraživanja. Arheološka istraživanja su još uvijek u tijeku, a ovom prilikom posjetitelji će moći i vidjeti dio nalaza koji potječu s nekropole i doznati kako napreduju istraživanja. Uz stručno vodstvo autora izložbe Filipe Jurković Pešić i Luke Bogdanića posjetitelji će imati priliku naučiti nešto više o životu i smrti u antici.
Tijekom večeri posjetitelji će moći sudjelovati i u brojnim radionicama za djecu i odrasle, a posebno smo ponosni što će dvije radionice voditi upravo studenti arheologije; Duje Galić će na radionici tkanja pokazati svim zainteresiranima kako su se proizvodile tkanine kroz povijest, a sudionici će imati priliku sami se okušati u izradi tkanina na improviziranom tkalačkom stanu. Leo Arbutina će namna radionici Ukrašavanje posuda u mlađem kamenom dobu pokazati kako su se ukrašavale keramičke posude u prapovijesti, točnije neolitiku, a sudionici će kroz igru i kreativni rad istražiti tradicionalne tehnike ukrašavanja impresso keramike.
Sanja Smodlaka Vitas i Zvonko Liović s Odjela za Klasičnu filologiju će kroz aktivnost Latinski jezik u muzejusvim zainteresiranima objasniti kako je latinski jezik povezan s muzejima i muzejskom strukom i koje riječi koje svakodnevno koristimo vuku korijene u latinskom jeziku. Obilaskom arheološke zbirke na Sveučilištu u Zadru i rješavanjem zadataka, sudionici će imati priliku primijeniti stečena znanja.
Za naše najmlađe goste tu je već tradicionalna improvizirana arheološka sonda u kojoj će se moći okušati kao mali arheolozi.
ZADAR / ŽUPANIJA
PRIJAVITE SE / Sveučilište u Zadru organizira besplatne pripreme za maturu iz hrvatskog jezika i matematike
Sveučilište u Zadru organizira besplatne pripreme za maturu iz hrvatskog jezika i matematike. Zainteresirani maturanti mogu se prijaviti uz popunjavanje obrasca putem QR koda ili na poveznici.

Iz hrvatskog jezika planirano je 35 sati intenzivne pripreme (s početkom 2. ožujka 2026.), dok je za matematiku planirano po 40 sati priprema za A i B razinu (s početkom od 23. veljače 2026.). Predavači su sveučilišni nastavnici s bogatim iskustvom.
Maturantima će se omogućiti temeljita obrada gradiva i ključnih ispitnih zadataka i pružiti prilika za postavljanje pitanja i rješavanja svih nedoumica. Broj prijava je ograničen, a prijave traju do 3. veljače 2026. Više informacija nalazi se na prijavnom obrascu kojem se može pristupiti putem poveznice: Pripreme za državnu maturu na Sveučilištu u Zadru 2026.
Pripreme za maturu iz psihologije organizira Udruga studenata psihologije Kasper. Planirano je osam predavanja sa zasebnim cjelinama koje se pojavljuju na maturi. Te cjeline su: znanstveni temelji psihologije, percepcija, pamćenje i učenje, emocije i motivacija, inteligencija, ličnost i psihički poremećaji, razvojna psihologija te socijalna psihologija. Datumi, predavači i teme predavanja objavljeni su na Instagram profilu (udruga@usp.kasper).
https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLScc5iyDAAICHudsGBExI1meXyYenETYEoabAHuSLj_y1NnbVg/viewform
ZADAR / ŽUPANIJA
U ponedjeljak počinje gradnja parkirališta kod Poliklinike
U ponedjeljak, 26. siječnja, započinju radovi na rekonstrukciji dijela Ulice Katarine Zrinske i izgradnji novih parkirališnih površina.
Tim projektom poboljšat će se protočnost prometa, podići razina sigurnosti pješaka i omogućiti dostupnost i bolje funkcioniranje parkinga za korisnike Poliklinike.
Ulica Katarine Zrinske rekonstruirat će se u duljini 110 metara od križanja s Ulicom Ljudevita Posavskog, a izgradnjom dva parkirališta to područje uz Polikliniku dobit će ukupno 62 nova parkirališna mjesta. Sukladno projektu, uz kolnik širine šest metara uredit će se obostrani nogostupi minimalne širine 1.5 metar. Uz gradnju prometnice i parkirališta predviđena je gradnja nove oborinske odvodnje i postavljanje javne rasvjete.
Jedna parkirališna površina sa 43 parkirna mjesta od kojih su četiri za osobe s invaliditetom, uredit će se na k.č. 5895/1 k.o. Zadar. Na mjestu drugog parkirališta predviđeno je 19 parkirnih mjesta na k.č. 5902/3 ,5902/4 i 5902/5 sve k.o. Zadar, uz zasebna mjesta za vozila osoba smanjene pokretljivosti.
Radove vrijedne 369.872,20 eura bez PDV-a izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a rok dovršetka radova je lipanj ove godine.
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prijeJESTE LI SE VEĆ ULOGIRALI? / Online usluga „Moja čistoća“ za lakše upravljanje računima i obvezama
-
magazin3 dana prije“STO CIGANSKIH VIOLINA” / Budimpeštanski romski simfonijski orkestar stiže na Višnjik!
-
Hrvatska3 dana prijePROGNOZA / Meteoalarm upozorava na hladnoću, evo kad je moguć novi snijeg
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije300 GODINA ARBANASA (1726. – 2026.) / Predstavljen bogati cjelogodišnji program proslave







GTJ
23. studenoga 2022. at 8:09
Što je ovo, nekakva religijska forenzika????!!!! Ma prestanite izluđivati ovaj nesretni puk!