Sutra u egipatskom Sharm el Sheiku počinje COP 27, UN-ova Konferencija o klimi. Jesu li međunarodne konferencije o borbi protiv klimatskih promjena samo poligon za pranje savjesti političara ili platforma za međunarodni konsenzus oko potrebe novih politika za zaštitu od njih?

Ima li uopće efikasnih načina za zaustavljanje zagađenja? Recesija, energetska kriza i rat u Ukrajini vraćaju svijet prema ‘prljavim’ energijama. Kakve će biti posljedice toga? Je li energija budućnosti ipak u nuklearkama? Zašto je Europa najugroženija klimatskim promjenama? 

“Na ovogodišnjem COP-u neće se ništa značajnije dogoditi”

Klimatolog Ivan Güttler iz DHMZ-a kazao je u emisiji Hrvatskog radija “Intervju tjedna” kako se iza svakog COP-a postavlja pitanje ima li smisla organizirati novi COP. Većina COP-ova su razni dijalozi, rasprave, nekada se čak dogovaraju neke sekundarne teme.

– Iritiraju javnost, zainteresirane građane i znanstvenike, međutim, postoji jedna bitna stvar, koji je potrebno naglasiti. A to je ta točka jedanput u godini, kada se okupe svi predstavnici država, ne samo država, već i nekih zajednica, koje su inače podzastupljene u javnoj raspravi. I oni ipak tamo mogu dobiti svojih deset minuta i reći što žele svjetskim vođama, poručio je Güttler.

Dodao je da se na ovogodišnjem COP-u neće ništa značajnije dogoditi. 

U Europi postoji veliki nedostatak hidroenergije

Klimatolog Güttler istaknuo je kako u zadnjih desetak godina na tržištu i industriji ipak postoji smanjenje troškova proizvodnje instalacija obnovljivih izvora energije. Danas je situacija mnogo bolja nego 2012. ili 2002. godine kada su ti sustavi bili nepouzdani ili skupi.

– Mi danas imamo sustave koji su pouzdani i jeftini, koji se mogu instalirati na velikom području, naglasio je.

Recesija, energetska kriza i rat u Ukrajini vraćaju svijet prema ‘prljavim’ energijama. Güttler je poručio da ove godine u Europi postoji veliki nedostatak hidroenergije, no veliki je porast solarne energije.

Samo je u Njemačkoj u listopadu ove godine instalirano petsto megavata novih kapaciteta proizvodnje električne energije iz solarne energije. Dodao je da Europa još uvijek ima dosta neiskorištenih proizvodnih kapaciteta, primjerice vjetra. 

Jadran ima potencijal da naraste još dodatnih pola metra

Klimatolog iz DHMZ-a kako se osjete posljedice klimatskih promjena.

– Do kraja stoljeća Jadran ima potencijal da naraste još dodatnih pola metra. Neće Hrvatska stati 2100. godine. Porast mora je nešto što ne možemo zaustaviti. Možemo usporiti, rekao je Güttler.

Što se tiče atmosfere, u kombinaciji visokih temperatura i niskih količina oborina, savršena su uvjeti za požare. Ova, 2022. katastrofalna je godina što se tiče požara.

Hrvatska ima nalazišta pitke vodu, međutim, ove godine došlo je do redukcija vode u nekim mjestima. S klimatskim promjenama dolazimo do situacije da će redukcije biti češće. 

Tuča stvara probleme i u Hrvatskoj

Güttler iz DHMZ-a osvrnuo se i na česte tuče na području Europe. Dodao je kako je ove godine količinaa tuče u Europi veća, nego u Sjedinjenom Američkim Državama.

Tuča stvara probleme i u Hrvatskoj, u svibnju je uništila veliki broj staklenika. Tuča se ne može zaustaviti.

Cilj meteorologa je da dan ili dan prije tuče upozore građane na rizik od tuče.  

“Postoji signal tople zime”

Kakva nas zima čeka? Güttler je istaknuo kako postoji signal tople zime.

– Imali smo ekstremno topao listopad na većem dijelu područja Hrvatske. Početak studenog također je topliji od prosjeka, poručio je.

Bit će situacija kada će biti hladnijeg prodora zraka, ali tendencija je da ćemo imati relativno normalnu ili topliju zimu.