Svijet
Putin: Čovječanstvo ima dvije opcije, a Zapad igra smrtonosnu igru
Ruski predsjednik Vladimir Putin obratio se javnosti. Za sve je opet optužio Zapad te istaknuo da svijet sada ima dvije opcije, kaže – ili ćemo nastaviti gomilati probleme ili ćemo početi sa suradnjom koja nas vodi prema zajedničkoj budućnosti. Istodobno, rat u Ukrajini i dalje bjesni.
– Ovdje govorimo o svjetskom poretku koji se temelji na nekim pravilima. Ali mi ne znamo tko je ta pravila postavio. Čini se da postoji samo jedno pravilo – da svjetske sile rade što žele bez posljedica, rekao je predsjednik Ruske Federacije.
“Čovječanstvo ima dvije opcije”
– Recentni događaji potvrđuju ono što smo ovdje govorili proteklih godina. Takozvani kolektivni Zapad tijekom zadnjih mjeseci povukao je nekoliko poteza prema eskalaciji i destabilizaciji svjetskog poretka.
– Ova igra koju je Zapad zaigrao zapravo je pokrenuta da bi uspostavili svjetsku dominaciju, dodaje.
– Čovječanstvo je zapravo pred dvije opcije – ili ćemo ići prema sukobu svih, ili ćemo početi sa suradnjom koja nas vodi prema zajedničkoj budućnosti, nadalje je rekao u govoru.
“Zapad sudjeluje u opasnoj, prljavoj i smrtonosnoj igri”
– Uvijek sam vjerovao u zdrav razum. Uvjeren sam da će prije ili poslije Zapad morati pristati na dijalog, poručio je dodajući da klimatske promjene, iako sada nisu u vijestima, ostaju gorući problem.
– Oni potpiruju rat u Ukrajini, eskaliraju provokacije oko Tajvana, destabiliziraju svjetska tržišta hrane i energije.
– Zapad sudjeluje u opasnoj, prljavoj i smrtonosnoj igri. Svijetu nameće svoje vrijednosti, potrošačke modele, te nastoji standardizirati te modele, kazao je.
Ruski je čelnik također optužio Zapad da inzistira na bezuvjetnom prihvaćanju njihovih vrijednosti.
Citirao poznate ruske pisce
Dotaknuo se i “kulture otkazivanja” za koju je rekao da guši slobodu govora.
– Zabrane Dostojevskog i Čajkovskog. Liberalna ideologija promijenila se i danas je neprepoznatljiva, ističe Putin.
– Gledaju što Kremlj radi, a zapravo bi trebali pogledati prema sebi. Ne mogu krivnju prebacivati na Kremlj, dodaje.
– Počevši od neograničene slobode, došao sam do neograničenog despotizma, citirao je ruski predsjednik Čajkovskog.
“Pokušali smo uspostaviti odnose sa Zapadom i NATO-om”
Zatim je opet rekao da je cilj modela zapadne globalizacije uspostaviti svjetsku dominaciju, i to putem neokolonizacije.
– SAD je toliko besraman da čak i otkriva koliko je potrošio na pučeve u drugim zemljama svijeta.
– Rusija ne izaziva elite Zapada. Mi samo želimo sačuvati svoje pravo na postojanje i ne želimo postati nikakav hegemon. Progres nije u tome da svi marširaju u istom smjeru, nego da svi hodamo u svim smjerovima, rekao je, citirajući ruskog filozofa Danilevskog.
“Zapad doveo do ove točke u Ukrajini”
– Dijalog Rusije i Zapada i drugih centara razvoja postat će važniji u novom svjetskom poretku. Pokušali smo uspostaviti odnose sa Zapadom i NATO-om, sprijateljiti se s njima. Zapad nameće sankcije onima koji ne žele biti pod njihovom palicom, ističe ruski predsjednik.
– Ono što se posebno događa u Ukrajini, to nisu promjene koje su trenutno u tijeku ili su u tijeku od početka specijalne vojne operacije. Ove promjene se događaju već dugi niz godina. Neki su obraćali pozornost. To su tektonski pomaci cijelog globalnog poretka. Najprije je sve vrlo mirno, vrlo spokojno, te su ploče u stalnom pokretu, a onda dolaze jedna do druge, napetosti rastu i događa se potres. Najprije nakupljanje tenzija pa potres. Ove tenzije su se događale u prošlosti. Pojavljuju se novi centri moći – nisam jedini koji to tvrdi. Ove promjene događaju se zbog objektivnih razloga.
Putin je rekao da je upravo Zapad doveo do ove točke u Ukrajini.
– Morali smo odlučiti što ćemo s Donbasom jer su ljudi živjeli osam godina pod vatrom. Morali smo priznati njihovu neovisnost. No nismo to mogli ostaviti, prepustiti ih same sebi, uključili smo ih u Rusiju, prihvatili smo njihovu volju.
“Glavni cilj operacije je pomoći Donbasu”
– Vratimo se na 2014., kada je u Kijevu izveden državni puč. Zašto? Da pokažu tko su njihovi gospodari? Ne vidim drugog objašnjenja. To je pokrenulo niz tragičnih događaja, istaknuo je.
Ponovio je da su Rusi i Ukrajinci jedna nacija.
– Zato je i ovaj rat u neku ruku građanski rat, poručio je.
– Glavni cilj specijalne operacije je pomoći Donbasu. Kada su to vidjeli, ljudi su shvatili da žele zajedničku budućnost s Rusijom te smo nakon toga morali reagirati. Znam što glavni stožer ima u planu za specijalnu vojnu operaciju, ali neću javno o tome govoriti.
“Samo odgovaramo na izjave zapadnih čelnika o nuklearnom oružju”
Govorio je i o tome što bi se dogodilo da se upotrijebi nuklearno naoružanje.
– Nuklearno oružje postoji, uvijek postoji strah da se upotrijebi. Mislim da neću pogriješiti kad kažem što je cilj. Već sam spomenuo diktat zapadnih zemalja i njihov pritisak na nama prijateljske zemlje. Oni traže nove argumente kako bi uvjerili naše prijatelje ili neutralne zemlje da se svi moraju usprotiviti Rusiji.
– Nikad nismo ništa proaktivno rekli o mogućoj uporabi nuklearnog oružja. Samo smo nagovijestili kao odgovor na izjave zapadnih čelnika. Liz Truss je to rekla izravno u svom razgovoru. Ujedinjeno Kraljevstvo je nuklearna sila i rekla je da je spremna to učiniti i nitko nije ništa rekao.
“Zapad želi izazvati nuklearni incident”
– Nitko se nije ogradio, Washington se mogao ograditi. Ucijenjeni smo, što bismo trebali napraviti? Praviti se da ništa nismo čuli. Vodstvo u Kijevu stalno govori o nuklearnom naoružanju.
Dodao je da ukrajinske snage pucaju na nuklearnu elektranu Zaporižja i da IAEA to dobro zna jer su njihovi ljudi ondje.
– Zapad želi izazvati neku vrstu nuklearnog incidenta i za sve optužiti Rusiju kako bi se uvele nove sankcije ili nešto slično. Ne vidim da bi moglo biti išta drugo u pitanju, ističe ruski predsjednik.
“Spremni smo riješiti svaki problem”
– Oni pripremaju “prljavu bombu” i žele nas optužiti. No nama ni u kojem slučaju to nije ni politički, ni vojni cilj. Ukrajinske vlasti se pokušavaju riješiti svih dokaza priprema za to. SAD je jedina zemlja koja je upotrijebila nuklearno oružje protiv zemlje koja ga nema. Nije imalo nikakvog smisla bacati nuklearne bombe na Hirošimu i Nagasaki. Japanska vojska je bila razbijena. Nije imalo smisla. Oni se svake godine sjećaju tragedije.
Sutra je 60. godišnjica vrhunca kubanske raketne krize. Na pitanje o Hruščovu Putin je odgovorio da nije poput njega.
Upitan vidi li se ipak u poziciji kao svjetski lider koji može razriješiti aktualni problem, odgovara:
– Spremni smo riješiti svaki problem. Predložili smo SAD-u još u prosincu prošle godine da se situacija stabilizira, nema odgovora. Ako netko želi s nama razgovarati, spremni smo, poručio je.
Prilagodba ruskog gospodarstva
Putin je rekao da neprestano razmišlja o ruskim gubicima u Ukrajini.
– No, samo Rusija može jamčiti teritorijalni integritet Ukrajine, naglasio je.
Odbacio je kao ludost tvrdnje da bi Rusija bila ta koja je eksplozijama oštetila plinovode ispod Baltičkog mora Sjeverni tok 1 i 2.
– Rusija nema potrebe za nacionalizacijom kako bi kompenzirala štetu od ekonomskih sankcija kojima je zapad kažnjava zbog rata u Ukrajini, ustvrdio je nadalje ruski predsjednik.
Odlazak zapadnih kompanija iz Rusije nazvao je “darom” lokalnim ulagačima i poslovnom sektoru jer su se prilagodili novoj situaciji.
Nazvao je “ludošću” tvrdnje zapadnih zemalja da je Rusija stoji iza nuklearnih eksplozija kojima su oštećeni plinovodi ispod Baltičkog mora.
Danska policija utvrdila je da su snažne podvodne eksplozije izazvale istjecanje plina na cjevovodima Sjeverni tok 1 i 2, što bi moglo trajno ugroziti njihovu funkcionalnost.
Putin je i ranije optuživao zapad da je činom sabotaže prekinuo dotok plina, a europski lideri takve tvrdnje odbacuju i krive Rusiju.
Putin je u četvrtak rekao da jedan plinovod ispod Baltičkog mora funkcionira, ali ga Europa ne želi koristiti.
Rusija je bila najveći dobavljač pline za Europu koju je rat u Ukrajinu nagnao da potraži alternativne izvore.
Putin je u četvrtak rekao da je plin najbolji izvor energiji u prijelaznoj fazi.
– Prijelaz na ugljičnu neutralnost nije protiv ruskih interesa, ustvrdio je.
Nuklearno oružje – čeka se odgovor SAD-a
– Nuklearna doktrina ruski vojnih snaga je obrambena, rekao je Putin i odbacio tvrdnje da Rusija kani upotrijebiti nuklearno oružje u Ukrajini.
Rusija je spremna ponovno početi razgovore sa Sjedinjenim Državama o kontroli nuklearnog oružja, ali nije dobila odgovor Washingtona na svoje prijedlog za razgovor o “strateškoj stabilnosti”.
U govoru je Putin kazao da postoje u njegovoj zemlji građani koji su prozapadno orijentirani, no ustvrdio je da suglasje postoji kad je riječ o suočavanju s vanjskim neprijateljem.
Uz svoj narod je i Ruska pravoslavna crkva, tako je bilo prije i tako je danas.
Xi je prijatelj, Erdogan također
– Kineski predsjednik Xi Jinping je “blizak prijatelj”, rekao je Putin i ocijenio da su odnosi s Kinom na “dosad najvišoj razini”.
Riječi hvale imao je i za svog turskog kolegu po dužnosti Recepa Tayyipa Erdogana kojega je nazvao “snažnim vođom” koji uvijek brani “turske interese”.
– Erdogan nije uvijek “lagani partner” za pregovore, no Turska je uvijek bila “pouzdana” i spremna postići sporazume, rekao je.
Erdogan je odigrao ključnu ulogu u pregovorima Kijeva i Moske od početka sukoba jer je uspio posredovati u postizanju sporazuma o izvozu žita iz crnomorskih luka te je pomogao u pregovorima o razmjeni ratnih zarobljenika.
To su jedini uspješni dogovori od početka ruske agresije krajem veljače.
Svijet
Dva zabrinjavajuća incidenta: Zašto pucaju prozori na avionima?
Nakon dva nedavna incidenta u Europi ponovno se otvorilo pitanje koliko su sigurni prozori na putničkim zrakoplovima i zbog čega uopće dolazi do njihova pucanja.
Nakon slučaja na letu Ryanaira 10. srpnja, kada je državljanin Srbije Ljubiša Karović ozlijeđen nakon oštećenja prozora na letu iz Soluna za Memmingen, još jedan zrakoplov morao je prisilno sletjeti. Riječ je o letjelici kompanije Norwegian Air Shuttle koja je 27. srpnja, na letu iz Osla za Dubrovnik, sletjela u Beč zbog napuklog prozora u pilotskoj kabini.
Iz kompanije su priopćili da je na prednjem prozoru kokpita uočena pukotina, zbog čega su piloti iz predostrožnosti odlučili prekinuti let i sigurno sletjeti. U incidentu nitko nije ozlijeđen, prenosi Nova.rs.
Zašto dolazi do pucanja prozora?
Predsjednik Norveške organizacije zrakoplovnih tehničara Jan Skogset objašnjava da su prozori u kokpitu izrađeni od više slojeva stakla i plastike, zbog čega su iznimno debeli i otporni.
Najčešće strada samo vanjski sloj, dok unutarnji ostaje neoštećen pa takva oštećenja ne moraju odmah ugroziti sigurnost leta. Ipak, svaki slučaj zahtijeva detaljnu provjeru i procjenu stručnjaka.
Među najčešćim uzrocima pucanja navode se sudari s pticama ili drugim predmetima, kao i problemi sa sustavom grijanja prozora. Prozori kokpita imaju ugrađeno grijanje koje sprječava stvaranje leda i povećava njihovu otpornost. Ako taj sustav ne funkcionira kako treba, povećava se rizik od nastanka pukotina.
Prozori u putničkoj kabini pucaju znatno rjeđe
Zrakoplovni inženjer Slobodan Kolaček, koji je gotovo četiri desetljeća radio u JAT Tehnici na održavanju zrakoplova i analizi kvarova, rekao je za BBC na srpskom da su oštećenja prozora u putničkoj kabini vrlo rijetka.
Kako objašnjava, prozori se redovito pregledavaju i mijenjaju ako se primijete znakovi trošenja, poput ljuštenja ili zamućenja materijala. Vanjski dio prozora predstavlja nosivi element konstrukcije, dok je unutarnja ploča uglavnom dekorativna.
Prema njegovim riječima, do pucanja putničkog prozora može doći uslijed udara stranog tijela, jakih turbulencija ili zamora materijala izazvanog dugotrajnim opterećenjem konstrukcije zrakoplova.
Što se dogodilo na letu za Dubrovnik?
Zrakoplov Boeing 737-800, star manje od 12 godina, poletio je iz Osla prema Dubrovniku, no tijekom leta posada je primijetila pukotinu na prozoru kokpita.
Iz predostrožnosti donesena je odluka o izvanrednom slijetanju u Beč, gdje je zrakoplov sigurno prizemljen.
Incident s Ryanairom
Mnogo ozbiljniji bio je incident na letu Ryanaira iz Soluna za Memmingen 10. srpnja.
Prema navodima grčkih medija, dio koji se odvojio s motora udario je u prozor pokraj sjedala Ljubiše Karovića. Njegova supruga Svetlana Grković Maksimović ispričala je za Novu da je nakon snažnog praska došlo do nagle dekompresije, a njezin suprug djelomično je bio izvučen kroz otvor nastao nakon oštećenja prozora.
Zrakoplov se ubrzo vratio u Solun i sigurno sletio, dok je Ryanair priopćio da je motor prethodno prošao redoviti servis i remont.
Poznati slučajevi iz prošlosti
Pucanje prozora na zrakoplovima rijetka je, ali ne i nepoznata pojava.
Jedan od najpoznatijih incidenata dogodio se 1990. godine na letu British Airwaysa, kada je puknuo prozor kokpita, a kapetan Timothy Lancaster djelomično je bio izvučen iz letjelice na velikoj visini. Zahvaljujući brzoj reakciji posade, preživio je.
Godine 2018. na letu kompanije Southwest Airlines eksplodirao je motor, a njegovi su dijelovi razbili prozor. Jedna putnica djelomično je bila izvučena iz zrakoplova te je kasnije preminula od zadobivenih ozljeda.
Među poznatim slučajevima je i incident iz 2005. godine, kada se privatni zrakoplov Oprah Winfrey morao vratiti u zračnu luku nakon što je ptica oštetila prozor kokpita. Dvije godine kasnije u Denveru je u kratkom razdoblju zabilježeno čak 14 slučajeva pucanja prozora na različitim zrakoplovima, a istraga je pokazala da su uzrok bili udari stranih predmeta, uz doprinos vrlo hladnog vremena i jakog vjetra.
Svijet
ZABRINJAVAJUĆI TREND / Matičnu državu napustilo bi čak devet od deset Europljana: Evo gdje bi voljeli živjeti
Gotovo polovica stanovnika Francuske, Njemačke, Italije i Ujedinjene Kraljevine očekuje da će u nekom trenutku života živjeti u drugoj državi, pokazalo je novo istraživanje provedeno na uzorku od 2000 odraslih osoba.
Anketu je za digitalnu osiguravateljsku tvrtku Feather provela istraživačka agencija, a rezultati pokazuju da je kriza troškova života glavni razlog zbog kojeg mnogi razmišljaju o preseljenju u inozemstvo. To je navelo 53 posto Britanaca, 48 posto Francuza, 43 posto Nijemaca i 32 posto Talijana.
U svakoj od četiri zemlje ispitano je po 500 odraslih osoba, a tek jedan od deset ispitanika rekao je da sigurno ne bi preselio u drugu državu, prenosi Euronews.
Iako se omiljene destinacije razlikuju od zemlje do zemlje, Španjolska se pokazala kao najpoželjniji izbor među ispitanicima.
Kanada kao najpoželjnija
Britanci i Talijani najčešće su odabrali upravo Španjolsku kao zemlju u kojoj bi željeli živjeti. Za nju se izjasnilo 24 posto Britanaca i 20 posto Talijana. Španjolska je bila i drugi najpopularniji izbor među Francuzima i Nijemcima, pri čemu ju je odabralo 16 posto Francuza i 12 posto Nijemaca.
Francuzi su kao najpoželjniju destinaciju izdvojili Kanadu, koju je odabralo 17 posto ispitanika, dok je Italija zauzela drugo mjesto s 14 posto glasova.
Nijemci pritom uglavnom ne planiraju seliti daleko od kuće. Njih 17 posto odabralo je Austriju, dok su Španjolska i Švicarska podijelile drugo mjesto s po 12 posto.
Britanci su, s druge strane, spremniji na preseljenje na drugi kraj svijeta. Australiju je odabralo 19 posto ispitanika, Kanadu 15 posto, a Novi Zeland deset posto.
Iako se Dubai često spominje kao jedno od najpopularnijih odredišta za iseljenike, samo tri posto Britanaca navelo je da razmišlja o preseljenju ondje. Autori istraživanja napominju da je anketa provedena krajem lipnja te smatraju da su na rezultate vjerojatno utjecali iranski napadi na Ujedinjene Arapske Emirate tijekom prethodnih mjeseci.
U usponu je fenomen “semi-pata”
U sklopu istraživanja Feather je razgovarao i s putopisnom stručnjakinjom Holly Rubenstein, voditeljicom podcasta The Travel Diaries, koja smatra da se tradicionalni način života iseljenika mijenja.
“Nova verzija takvog života mnogo je fleksibilnija. Ljudi provedu šest mjeseci na jednom mjestu, rade na daljinu, isprobavaju određeni stil života i stvaraju veze na više različitih lokacija”, kaže Rubenstein.
Dodaje da će generacija Alpha odrastati uz rad i komunikaciju na daljinu kao nešto sasvim uobičajeno.
“Njima karijera, prijateljstva i identitet više neće biti vezani uz samo jedno mjesto”, zaključila je.
Svijet
Uskoro novi izgled novčanica eura. Ovo su prijedlozi
Europska središnja banka (ECB) predstavila je u četvrtak prijedloge dizajna koji su ušli u uži izbor za novu seriju euronovčanica te pokrenula javno savjetovanje u kojem poziva građane diljem Europe da iznesu svoje mišljenje.
Prijedlozi se temelje na dvjema temama – „Europska kultura” i „Rijeke i ptice” – te motivima odabranima za njihovo prikazivanje.
„Euronovčanice nisu samo sredstvo plaćanja – one su jedan od najopipljivijih izraza Europe”, izjavila je predsjednica ESB-a Christine Lagarde. „Dizajnom koji spaja ljepotu i značenje dodatno će učvrstiti naš zajednički identitet.”
Stiglo više od 1.200 prijava
Prijedlozi koji su ušli u uži izbor rezultat su natječaja za dizajn provedenog na razini Europske unije. Zaprimljeno je više od 1.200 prijava grafičkih dizajnera, a njih 25 pozvano je da izradi prijedloge za jednu ili obje teme. Neovisni žiri, sastavljen od 21 stručnjaka iz područja grafičkog dizajna, komunikacija, neuroznanosti i povijesti, koje su nominirale središnje banke država europodručja, odabrao je deset prijedloga.
Sada su svi građani Europe pozvani da daju svoje mišljenje, nakon što je Upravno vijeće ECB-a odlučilo provesti internetsku anketu o tih deset prijedloga. Javno savjetovanje bit će otvoreno do 21. rujna 2026. Paralelno će neovisna istraživačka tvrtka provesti zasebno istraživanje s istim pitanjima na reprezentativnom uzorku građana europodručja.
ECB će objaviti izvješće o rezultatima oba istraživanja nakon što bude odabran konačni koncept dizajna. Povratne informacije građana ključan su dio uključivog pristupa Eurosustava kojim se želi osigurati da se u obzir uzmu stavovi ljudi iz cijele Europe.
Odluka krajem godine
Očekuje se da će Upravno vijeće ECB-a donijeti konačnu odluku o novom dizajnu novčanica krajem ove godine. Odluka će se temeljiti na više elemenata, uključujući zaključke žirija natječaja za dizajn, tehničku procjenu te rezultate dvaju istraživanja.
Odabrani dizajn potom će proći daljnji razvoj i testiranja prije početka proizvodnje. Očekuje se da će nove euronovčanice ući u optjecaj u godinama koje slijede. Novčanice iz postojećih serija zadržat će svoju vrijednost i nastavit će biti u optjecaju zajedno s novima. Bit će to prvi potpuni redizajn euronovčanica od njihova uvođenja 2002. godine.
„Redizajn euronovčanica dio je dugoročnih nastojanja Eurosustava da gotovina ostane sigurno, učinkovito i građanima blisko sredstvo plaćanja, čime se čuva pristup javnom novcu i sloboda izbora načina plaćanja”, rekao je član Izvršnog odbora ECB-a Piero Cipollone.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Hrvatska7 dana prijeLiječnici upozoravaju na trend među mladima: Peptidi nisu bezazleni
-
Sport5 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.





Hrvoje
30. listopada 2022. at 19:10
SLAVA UKRAJINI! SLAVA HEROJIMA!