Svijet
Putin: Čovječanstvo ima dvije opcije, a Zapad igra smrtonosnu igru
Ruski predsjednik Vladimir Putin obratio se javnosti. Za sve je opet optužio Zapad te istaknuo da svijet sada ima dvije opcije, kaže – ili ćemo nastaviti gomilati probleme ili ćemo početi sa suradnjom koja nas vodi prema zajedničkoj budućnosti. Istodobno, rat u Ukrajini i dalje bjesni.
– Ovdje govorimo o svjetskom poretku koji se temelji na nekim pravilima. Ali mi ne znamo tko je ta pravila postavio. Čini se da postoji samo jedno pravilo – da svjetske sile rade što žele bez posljedica, rekao je predsjednik Ruske Federacije.
“Čovječanstvo ima dvije opcije”
– Recentni događaji potvrđuju ono što smo ovdje govorili proteklih godina. Takozvani kolektivni Zapad tijekom zadnjih mjeseci povukao je nekoliko poteza prema eskalaciji i destabilizaciji svjetskog poretka.
– Ova igra koju je Zapad zaigrao zapravo je pokrenuta da bi uspostavili svjetsku dominaciju, dodaje.
– Čovječanstvo je zapravo pred dvije opcije – ili ćemo ići prema sukobu svih, ili ćemo početi sa suradnjom koja nas vodi prema zajedničkoj budućnosti, nadalje je rekao u govoru.
“Zapad sudjeluje u opasnoj, prljavoj i smrtonosnoj igri”
– Uvijek sam vjerovao u zdrav razum. Uvjeren sam da će prije ili poslije Zapad morati pristati na dijalog, poručio je dodajući da klimatske promjene, iako sada nisu u vijestima, ostaju gorući problem.
– Oni potpiruju rat u Ukrajini, eskaliraju provokacije oko Tajvana, destabiliziraju svjetska tržišta hrane i energije.
– Zapad sudjeluje u opasnoj, prljavoj i smrtonosnoj igri. Svijetu nameće svoje vrijednosti, potrošačke modele, te nastoji standardizirati te modele, kazao je.
Ruski je čelnik također optužio Zapad da inzistira na bezuvjetnom prihvaćanju njihovih vrijednosti.
Citirao poznate ruske pisce
Dotaknuo se i “kulture otkazivanja” za koju je rekao da guši slobodu govora.
– Zabrane Dostojevskog i Čajkovskog. Liberalna ideologija promijenila se i danas je neprepoznatljiva, ističe Putin.
– Gledaju što Kremlj radi, a zapravo bi trebali pogledati prema sebi. Ne mogu krivnju prebacivati na Kremlj, dodaje.
– Počevši od neograničene slobode, došao sam do neograničenog despotizma, citirao je ruski predsjednik Čajkovskog.
“Pokušali smo uspostaviti odnose sa Zapadom i NATO-om”
Zatim je opet rekao da je cilj modela zapadne globalizacije uspostaviti svjetsku dominaciju, i to putem neokolonizacije.
– SAD je toliko besraman da čak i otkriva koliko je potrošio na pučeve u drugim zemljama svijeta.
– Rusija ne izaziva elite Zapada. Mi samo želimo sačuvati svoje pravo na postojanje i ne želimo postati nikakav hegemon. Progres nije u tome da svi marširaju u istom smjeru, nego da svi hodamo u svim smjerovima, rekao je, citirajući ruskog filozofa Danilevskog.
“Zapad doveo do ove točke u Ukrajini”
– Dijalog Rusije i Zapada i drugih centara razvoja postat će važniji u novom svjetskom poretku. Pokušali smo uspostaviti odnose sa Zapadom i NATO-om, sprijateljiti se s njima. Zapad nameće sankcije onima koji ne žele biti pod njihovom palicom, ističe ruski predsjednik.
– Ono što se posebno događa u Ukrajini, to nisu promjene koje su trenutno u tijeku ili su u tijeku od početka specijalne vojne operacije. Ove promjene se događaju već dugi niz godina. Neki su obraćali pozornost. To su tektonski pomaci cijelog globalnog poretka. Najprije je sve vrlo mirno, vrlo spokojno, te su ploče u stalnom pokretu, a onda dolaze jedna do druge, napetosti rastu i događa se potres. Najprije nakupljanje tenzija pa potres. Ove tenzije su se događale u prošlosti. Pojavljuju se novi centri moći – nisam jedini koji to tvrdi. Ove promjene događaju se zbog objektivnih razloga.
Putin je rekao da je upravo Zapad doveo do ove točke u Ukrajini.
– Morali smo odlučiti što ćemo s Donbasom jer su ljudi živjeli osam godina pod vatrom. Morali smo priznati njihovu neovisnost. No nismo to mogli ostaviti, prepustiti ih same sebi, uključili smo ih u Rusiju, prihvatili smo njihovu volju.
“Glavni cilj operacije je pomoći Donbasu”
– Vratimo se na 2014., kada je u Kijevu izveden državni puč. Zašto? Da pokažu tko su njihovi gospodari? Ne vidim drugog objašnjenja. To je pokrenulo niz tragičnih događaja, istaknuo je.
Ponovio je da su Rusi i Ukrajinci jedna nacija.
– Zato je i ovaj rat u neku ruku građanski rat, poručio je.
– Glavni cilj specijalne operacije je pomoći Donbasu. Kada su to vidjeli, ljudi su shvatili da žele zajedničku budućnost s Rusijom te smo nakon toga morali reagirati. Znam što glavni stožer ima u planu za specijalnu vojnu operaciju, ali neću javno o tome govoriti.
“Samo odgovaramo na izjave zapadnih čelnika o nuklearnom oružju”
Govorio je i o tome što bi se dogodilo da se upotrijebi nuklearno naoružanje.
– Nuklearno oružje postoji, uvijek postoji strah da se upotrijebi. Mislim da neću pogriješiti kad kažem što je cilj. Već sam spomenuo diktat zapadnih zemalja i njihov pritisak na nama prijateljske zemlje. Oni traže nove argumente kako bi uvjerili naše prijatelje ili neutralne zemlje da se svi moraju usprotiviti Rusiji.
– Nikad nismo ništa proaktivno rekli o mogućoj uporabi nuklearnog oružja. Samo smo nagovijestili kao odgovor na izjave zapadnih čelnika. Liz Truss je to rekla izravno u svom razgovoru. Ujedinjeno Kraljevstvo je nuklearna sila i rekla je da je spremna to učiniti i nitko nije ništa rekao.
“Zapad želi izazvati nuklearni incident”
– Nitko se nije ogradio, Washington se mogao ograditi. Ucijenjeni smo, što bismo trebali napraviti? Praviti se da ništa nismo čuli. Vodstvo u Kijevu stalno govori o nuklearnom naoružanju.
Dodao je da ukrajinske snage pucaju na nuklearnu elektranu Zaporižja i da IAEA to dobro zna jer su njihovi ljudi ondje.
– Zapad želi izazvati neku vrstu nuklearnog incidenta i za sve optužiti Rusiju kako bi se uvele nove sankcije ili nešto slično. Ne vidim da bi moglo biti išta drugo u pitanju, ističe ruski predsjednik.
“Spremni smo riješiti svaki problem”
– Oni pripremaju “prljavu bombu” i žele nas optužiti. No nama ni u kojem slučaju to nije ni politički, ni vojni cilj. Ukrajinske vlasti se pokušavaju riješiti svih dokaza priprema za to. SAD je jedina zemlja koja je upotrijebila nuklearno oružje protiv zemlje koja ga nema. Nije imalo nikakvog smisla bacati nuklearne bombe na Hirošimu i Nagasaki. Japanska vojska je bila razbijena. Nije imalo smisla. Oni se svake godine sjećaju tragedije.
Sutra je 60. godišnjica vrhunca kubanske raketne krize. Na pitanje o Hruščovu Putin je odgovorio da nije poput njega.
Upitan vidi li se ipak u poziciji kao svjetski lider koji može razriješiti aktualni problem, odgovara:
– Spremni smo riješiti svaki problem. Predložili smo SAD-u još u prosincu prošle godine da se situacija stabilizira, nema odgovora. Ako netko želi s nama razgovarati, spremni smo, poručio je.
Prilagodba ruskog gospodarstva
Putin je rekao da neprestano razmišlja o ruskim gubicima u Ukrajini.
– No, samo Rusija može jamčiti teritorijalni integritet Ukrajine, naglasio je.
Odbacio je kao ludost tvrdnje da bi Rusija bila ta koja je eksplozijama oštetila plinovode ispod Baltičkog mora Sjeverni tok 1 i 2.
– Rusija nema potrebe za nacionalizacijom kako bi kompenzirala štetu od ekonomskih sankcija kojima je zapad kažnjava zbog rata u Ukrajini, ustvrdio je nadalje ruski predsjednik.
Odlazak zapadnih kompanija iz Rusije nazvao je “darom” lokalnim ulagačima i poslovnom sektoru jer su se prilagodili novoj situaciji.
Nazvao je “ludošću” tvrdnje zapadnih zemalja da je Rusija stoji iza nuklearnih eksplozija kojima su oštećeni plinovodi ispod Baltičkog mora.
Danska policija utvrdila je da su snažne podvodne eksplozije izazvale istjecanje plina na cjevovodima Sjeverni tok 1 i 2, što bi moglo trajno ugroziti njihovu funkcionalnost.
Putin je i ranije optuživao zapad da je činom sabotaže prekinuo dotok plina, a europski lideri takve tvrdnje odbacuju i krive Rusiju.
Putin je u četvrtak rekao da jedan plinovod ispod Baltičkog mora funkcionira, ali ga Europa ne želi koristiti.
Rusija je bila najveći dobavljač pline za Europu koju je rat u Ukrajinu nagnao da potraži alternativne izvore.
Putin je u četvrtak rekao da je plin najbolji izvor energiji u prijelaznoj fazi.
– Prijelaz na ugljičnu neutralnost nije protiv ruskih interesa, ustvrdio je.
Nuklearno oružje – čeka se odgovor SAD-a
– Nuklearna doktrina ruski vojnih snaga je obrambena, rekao je Putin i odbacio tvrdnje da Rusija kani upotrijebiti nuklearno oružje u Ukrajini.
Rusija je spremna ponovno početi razgovore sa Sjedinjenim Državama o kontroli nuklearnog oružja, ali nije dobila odgovor Washingtona na svoje prijedlog za razgovor o “strateškoj stabilnosti”.
U govoru je Putin kazao da postoje u njegovoj zemlji građani koji su prozapadno orijentirani, no ustvrdio je da suglasje postoji kad je riječ o suočavanju s vanjskim neprijateljem.
Uz svoj narod je i Ruska pravoslavna crkva, tako je bilo prije i tako je danas.
Xi je prijatelj, Erdogan također
– Kineski predsjednik Xi Jinping je “blizak prijatelj”, rekao je Putin i ocijenio da su odnosi s Kinom na “dosad najvišoj razini”.
Riječi hvale imao je i za svog turskog kolegu po dužnosti Recepa Tayyipa Erdogana kojega je nazvao “snažnim vođom” koji uvijek brani “turske interese”.
– Erdogan nije uvijek “lagani partner” za pregovore, no Turska je uvijek bila “pouzdana” i spremna postići sporazume, rekao je.
Erdogan je odigrao ključnu ulogu u pregovorima Kijeva i Moske od početka sukoba jer je uspio posredovati u postizanju sporazuma o izvozu žita iz crnomorskih luka te je pomogao u pregovorima o razmjeni ratnih zarobljenika.
To su jedini uspješni dogovori od početka ruske agresije krajem veljače.
Svijet
(VIDEO) Srbija prvi put pokazala naoružane robotske pse: Nose strojnice, bacače i “zolje”
Vojska Srbije (VS) izvela je u nedjelju taktičku vojnu vježbu “Pobjednik 2026” na kojoj su bojevim gađanjem prikazane borbene mogućnosti i učinkovitost dijela naoružanja i vojne opreme koju je VS odnedavno uvela u operativnu upotrebu, među ostalim i naoružane robotizirane sustave (robodog)
Scenarij vojne vježbe održane na poligonu Pešter kod Sjenice, kako je najavljeno, podrazumijevao je pretpostavljeni odgovor vojnih postrojbi na agresiju potencijalnog neprijatelja koji je “privremeno zauzeo jugozapadni dio” državnog teritorija.
Sudjelovalo je više od 2000 pripadnika VS-a s više od 500 “ključnih sredstava ratne tehnike”, uz sudjelovanje kopnene vojske, ratnog zrakoplovstva, protuzračne obrane i specijalnih postrojbi.
Prikazani robodogovi opremljeni “zoljama”
Na vježbi je prikazano djelovanje izviđačkih letjelica “sjena” i “vrabac”, naleti moderniziranih borbenih zrakopolova MIG 29-SM, te uporaba proturaketnog sustava “HQ-17” koji djeluje na 1,5 do 15 kilometara.
Na vježbi su prvi put prikazani i robotizirani psi (robodog) koji na sebi imaju postavljene strojnice, revolverske bacače i “zolje”, a – prema objašnjenju časnika VS-a – namijenjeni su da prvi ulaze u nepregledne i potencijalno minirane objekte i tako stvaraju uvjete za upad specijalnih postrojbi.
Prezentirano je i djelovanje dronova “komarac K2A” s “bojevom glavom dvostrukog djelovanja”.
Višecijevni lanseri “vampir” i “plus”
Dio danas prikazanog arsenala su bila i i dva suvremena višecijevna lansera raketa “vampir” i “puls”.
Pokaznoj vježbi VS-a je, uz vojni vrh, nazočio i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučićkoji je rekao da cilj vježbi nije ugrožavanje drugih, nego čuvanje i zaštita Srbije.
“Jasno je svakome da mi nikada ne želimo ugroziti. Hoćemo mir i stabilnost. Hoćemo sami čuvati i štititi i svoje nebo i svoju zemlju“, rekao je Vučić.
“Cilj jačanja Vojske Srbije je očuvanje mira i stabilnosti”, dodao je.
Vježba, najavljena nekoliko mjeseci ranije, dolazi tek nekoliko dana nakon što je Vučić raspustio parlament i raspisao prijevremene parlamentarne izbore za 25. listopada.
Svijet
Sredozemno more postalo poput “toplica”: Izmjerena rekordna temperatura
Sredozemno more ovog je ljeta dosegnulo temperature kakve dosad nisu zabilježene. Prosječna temperatura površine mora 13. kolovoza iznosila je čak 28,54 °C, što je najviša vrijednost otkako postoje usporediva mjerenja, izvijestila je španjolska meteorološka agencija Aemet.
Tijekom gotovo cijelog kolovoza temperature Sredozemnog mora rušile su dnevne rekorde, jedan za drugim. Rekord je stigao samo nekoliko tjedana nakon što je potvrđeno da je i srpanj bio najtopliji mjesec ikad zabilježen u Sredozemlju.
Tada je prosječna temperatura mora iznosila 27,07 °C, čime je nadmašen prethodni rekord iz srpnja 2025. godine, piše Euronews.
More se zagrijalo mnogo ranije nego što je uobičajeno
Neobično visoke temperature nisu se pojavile tek u kolovozu. Već krajem lipnja more je bilo čak 2,6 °C toplije od uobičajenog prosjeka, a temperature su odgovarale onima koje se inače bilježe tek sredinom kolovoza.
Ovaj se trend uklapa u širu sliku. Srpanj 2026. bio je ujedno mjesec s najvišom prosječnom temperaturom površine svjetskih oceana otkako postoje mjerenja.
Toplo more znači i toplije noći
Rekordna temperatura mora sama po sebi ne može se izravno proglasiti uzrokom visokih temperatura na kopnu, jer na njih utječe niz atmosferskih čimbenika.
Ipak, toliko toplo more može snažno utjecati na vremenske uvjete uz obalu. Budući da se voda hladi sporije od kopna, zagrijano Sredozemlje može otežati noćno snižavanje temperature, povećati vlažnost zraka i pridonijeti toplijim noćima u priobalju.
Posljedice osjećaju i morski organizmi
Dugotrajno zagrijavanje mora predstavljaozbiljan stres za brojne morske organizme koji su prilagođeni određenim temperaturnim uvjetima.
Morske toplinske valove znanstvenici povezuju s promjenama u rasprostranjenosti vrsta, povećanom smrtnošću pojedinih organizama te promjenama u funkcioniranju čitavih obalnih ekosustava.
Nakon rekordno toplog srpnja, Sredozemno more je tako sredinom kolovoza postavilo još jedan temperaturni rekord.
More je ove godine postalo poput golemih prirodnih “toplica”, ali za morski ekosustav to nipošto nije dobra vijest.
Svijet
PRVE PROGNOZE ZA ZIMU / Pred Europom je velika promjena vremena
Prve dugoročne prognoze za zimu 2026./2027. upućuju na izražen utjecaj snažnog El Niña. Dok bi dijelovi Sjeverne Amerike mogli imati više snijega, Europa se prema trenutačnim modelima suočava s uglavnom toplijom i snježno siromašnijom zimom.
Meteorološki modeli već daju prve naznake kako bi mogla izgledati nadolazeća zima. Ključni čimbenik bit će snažan El Niño, koji utječe na položaj mlazne struje, tlak zraka i kretanje ciklona, a time posredno i na temperature te količinu snijega u Europi.
Prema trenutačnim dugoročnim prognozama modela ECMWF-a i britanskog UKMO-a, većina Europe mogla bi tijekom zime imati manje snijega od dugogodišnjeg prosjeka, piše Severe Weather Europe.
Europa pod utjecajem toplijeg zapadnog strujanja
Glavni razlog za takav scenarij je snažno područje visokog tlaka nad južnim dijelom kontinenta, dok bi se nad sjevernim Atlantikom zadržavalo područje niskog tlaka. Takva raspodjela tlaka pogoduje zapadnom i jugozapadnom strujanju, kojim u Europu stiže relativno topao i vlažan zrak s Atlantika.
To znači da bi oborina moglo biti, ali bi u mnogim područjima one češće padale u obliku kiše nego snijega.
Najveći snježni manjak prema prognozama očekuje se u zapadnoj, središnjoj i južnoj Europi, dok bi sjeverni i sjeveroistočni dijelovi kontinenta mogli proći bolje.
Alpe bi mogle biti iznimka
Posebno zanimljiva situacija očekuje se u višim predjelima. Prema ECMWF-u, područja Alpa iznad otprilike 1800 do 2000 metara nadmorske visine mogla bi imati relativno dobre uvjete za stvaranje snježnog pokrivača.
Drugim riječima, ako se prognoze ostvare, ljubitelji skijanja mogli bi imati znatno bolje uvjete u visokim planinama nego u europskim nizinama.
Što donose prosinac, siječanj i veljača?
Prosinac bi prema trenutačnim modelima mogao početi prilično blago. Veći dio europskih nizina očekuje se s manje snijega od prosjeka, dok bi više snijega moglo biti u Alpama te na krajnjem sjeveru kontinenta.
U siječnju se obrazac zasad ne mijenja značajno. Zapadno strujanje i dalje bi donosilo topliji zrak u velik dio Europe, dok se veća mogućnost snijega pojavljuje prema sjeveru i sjeveroistoku.
Veljača, koja je u mnogim dijelovima Europe tradicionalno među snježnijim mjesecima, prema trenutačnim prognozama mogla bi također biti ispodprosječna. Snježni deficit mogao bi obuhvatiti velik dio središnje, zapadne, sjeverozapadne i južne Europe.
S druge strane, sjever i sjeveroistok kontinenta i dalje bi trebali imati bolje uvjete za snijeg.
Prognoza nije uklesana u kamen
Meteorolozi upozoravaju da dugoročne prognoze ne treba shvatiti kao preciznu najavu vremena za pojedini dan. One prije svega pokazuju trendove i vjerojatnosti.
Prognoza “manje snijega od prosjeka” također ne znači da snijega neće biti. Primjerice, područje koje u prosjeku tijekom zime dobije metar snijega moglo bi ga prema takvom scenariju dobiti znatno manje, ali i dalje imati nekoliko snježnih epizoda.
Trenutačno, međutim, oba velika prognostička modela pokazuju sličnu sliku: zima 2026./2027. u Europi mogla bi biti blaža i s manje snijega u nizinama, dok bi najbolje šanse za stabilan snježni pokrivač imala visoka gorja te sjeverni i sjeveroistočni dijelovi kontinenta.
Prognoze će se tijekom jeseni još mijenjati, pa će slika zime biti znatno jasnija kako se približavamo prosincu.





Hrvoje
30. listopada 2022. at 19:10
SLAVA UKRAJINI! SLAVA HEROJIMA!