ZADAR / ŽUPANIJA
HOMMAGE UKRAJINSKOM SLIKARU KAZIMIRU MALJEVIČU: U Galeriji Kapetanova kula otvorena izložba crteža Tomislava Marijana Bilosnića
U Galeriji Kapetanova kula HDLU Zadar, u četvrtak, 1. rujna 2022. godine otvorena je samostalna izložba crteža, u tehnici tuša u boji, Tomislava Marijana Bilosnića pod nazivom „33“. Uz autora, o izložbi su pred mnogobrojnom publikom govorili Dragan Jalavić, prof., predsjednik HDLU Zadar i mr. Joso Štulina, pjesnik i nekadašnji poznati zadarski gospodarstvenik.
Kako je izložba dio obilježavanja Bilosnićeva jubileja – 75 godina života i 55 umjetničkoga rada – njezin naziv simbolično sugerira na godine završetka i godine novog početka. Izloženi crteži nastali su točno prije 39 godina, a ovom se prigodom po prvi put izloženi pokazuju javnosti.
Bilosnićevi radovi predstavljaju svojevrsni hommage avangardi, avangardnim umjetnicima koji su sanjali i živjeli za ideju promjene svijeta, vjerujući u mesijansku ideju obnove; dio su Bilosnićeva projekta zanog pod nazivom „Senzacija Majakovski“; a iz likove perspektive crteži su nastali u umjetničkom – intercitatnom dijalogu s ukrajinskim slikarom Kazimirom Maljevičem. I premda je Bilosnić ovaj ciklus već ranije zacrtao kao ciklus godišnjice, svojevrsne stvaralačke summe – jer su njegova Izabrana djela objavljena u devet tomova, opremljena upravo ovim crtežima – čini se da je izložba u ovoj godini rata u Ukrajini i svjetske krize – ipak aktualna i s te strane.
U katalogu izložbe povjesničar umjetnosti i likovni kritičar, prof. Đuro Vanđura navodi:
„Trideset tri su dvije trojke, dvostruko savršenstvo prirode u neprestanom obnavljanju, neprestanom rađanju, umiranju i ponovnom rađanju. Božanstvo je cjelovito između sina Horusa, majke Izide i oca Ozirisa, a to je sigurnost kako će poslije ove hladne noći sutra svanuti novi dan. Na drugoj strani je i svaka priroda, pa i Čovjekova, cjelovita u zajednici muškog, ženskog i njihovog djeteta. Postojimo na tom principu i kud god oko sebe pogledamo princip se ponavlja i multiplicira. Svako je rađanje, življenje i umiranje jedinstvo postojanja. To je jednostavan trokut života. Veličina trokuta je njegovo jedinstvo individualnosti tri kuta i tri stranice. Svaki kut i svaka stranica mogu sudjelovati u nekom drugom ili trećem liku, ali bit im je i snaga što su upravo ovdje u ovakvom zajedništvu. Međutim, spotakli smo se na dvije trojke, na dva trokuta, a kako je tamo gore tako je i ovdje dolje; božansko i zemaljsko su nerazdvojni.“
Vidimo, Bilosnić u naslovu brojkom 33, na simbolističkoj razini, naglašava svoju ukorijenjenost u judaističku i kršćansku tradiciju, pa i svjetonazor. To je vrlo dobro eksplicirao prof. Đuro Vanđura u pogovoru u kojem je povezao broj 33 s Kristovim životnim vijekom i smrću koja znači iskupljenje i osmišljavanje čovjekove egzistencije u prostoru i vremenu, ali i Solomonovog pečata, odnosno Davidove zvijezde kao geometrijskog jedinstva gornjeg i donjeg svijeta (dva trokuta), odnosno da su “božansko i zemaljsko nerazdvojni”.
Prof. Đuro Vanđura s pravom ističe da su “trideset i tri veliki završetak, smrt i ujedno novi, veliki početak, pravi nastavak i novi život. Trideset tri su godine Isusa Krista, a njegov život i udes uzdižu svijet simbola do stvarnosti, istinitosti i provjerljivosti”. … “Kod bijele boje – piše prof. Vanđura – univerzalne majke, beskrajnog potencijala prirode i stvaranja, nećemo posebno zastajati. … Crna boja je mrak, tama, uspavan duh u materiji i carstvo minerala, svijet bez života. Njezina prava suprotnost je crvena boja sa svojim značenjima duhovnosti i života. Ona potiče promjene koje postavlja čovjek obasjan svjetlošću svijesti”.
Povjesničari umjetnosti za ovaj će Bilosnićev ciklus reći da je s obzirom na vrijeme nastanka – postmoderna prije postmoderne; možda i jest tako, međutim, konačna se prosudba prepuštam struci i vremenu, dok se za Bilosnićas ipak može reći da je doista ono što je za njega zapisao vrsni poznavatelj slikarstva – Ive Šimat Banov – pobunjeni čovjek!
Izložba je otvorena pod pokroviteljstvom Grada Zadra, a radovi se mogu razgledati u Galeriji Kapetanova kula u Zadru od 1. do 15. rujna 2022. godine, svakog dana od 16 do 20 sati. Ovo je inače sedma ovogodišnja Bilosnićeva izložba.


ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





