U Galeriji Kapetanova kula HDLU Zadar, u četvrtak, 1. rujna 2022. godine otvorena je samostalna izložba crteža, u tehnici tuša u boji, Tomislava Marijana Bilosnića pod nazivom „33“. Uz autora, o izložbi su pred mnogobrojnom publikom govorili Dragan Jalavić, prof., predsjednik HDLU Zadar i mr. Joso Štulina, pjesnik i nekadašnji poznati zadarski gospodarstvenik.

Kako je izložba dio obilježavanja Bilosnićeva jubileja – 75 godina života i 55 umjetničkoga rada – njezin naziv simbolično sugerira na godine završetka i godine novog početka. Izloženi crteži nastali su točno prije 39 godina, a ovom se prigodom po prvi put izloženi pokazuju javnosti.

Bilosnićevi radovi predstavljaju svojevrsni hommage avangardi, avangardnim umjetnicima koji su sanjali i živjeli za ideju promjene svijeta, vjerujući u mesijansku ideju obnove; dio su Bilosnićeva projekta zanog pod nazivom „Senzacija Majakovski“; a iz likove perspektive crteži su nastali u umjetničkom – intercitatnom dijalogu s ukrajinskim slikarom Kazimirom Maljevičem. I premda je Bilosnić ovaj ciklus već ranije zacrtao kao ciklus godišnjice, svojevrsne stvaralačke summe – jer su njegova Izabrana djela objavljena u devet tomova, opremljena upravo ovim crtežima – čini se da je izložba u ovoj godini rata u Ukrajini i svjetske krize – ipak aktualna i s te strane.

U katalogu izložbe povjesničar umjetnosti i likovni kritičar, prof. Đuro Vanđura navodi:

„Trideset tri su dvije trojke, dvostruko savršenstvo prirode u neprestanom obnavljanju, neprestanom rađanju, umiranju i ponovnom rađanju. Božanstvo je cjelovito između sina Horusa, majke Izide i oca Ozirisa, a to je sigurnost kako će poslije ove hladne noći sutra svanuti novi dan. Na drugoj strani je i svaka priroda, pa i Čovjekova, cjelovita u zajednici muškog, ženskog i njihovog djeteta. Postojimo na tom principu i kud god oko sebe pogledamo princip se ponavlja i multiplicira. Svako je rađanje, življenje i umiranje jedinstvo postojanja. To je jednostavan trokut života. Veličina trokuta je njegovo jedinstvo individualnosti tri kuta i tri stranice. Svaki kut i svaka stranica mogu sudjelovati u nekom drugom ili trećem liku, ali bit im je i snaga što su upravo ovdje u ovakvom zajedništvu. Međutim, spotakli smo se na dvije trojke, na dva trokuta, a kako je tamo gore tako je i ovdje dolje; božansko i zemaljsko su nerazdvojni.“

Vidimo, Bilosnić u naslovu brojkom 33, na simbolističkoj razini, naglašava svoju ukorijenjenost u judaističku i kršćansku tradiciju, pa i svjetonazor. To je vrlo dobro eksplicirao prof. Đuro Vanđura u pogovoru u kojem je povezao broj 33 s Kristovim životnim vijekom i smrću koja znači iskupljenje i osmišljavanje čovjekove egzistencije u prostoru i vremenu, ali i Solomonovog pečata, odnosno Davidove zvijezde kao geometrijskog jedinstva gornjeg i donjeg svijeta (dva trokuta), odnosno da su “božansko i zemaljsko nerazdvojni”.

Prof. Đuro Vanđura s pravom ističe da su “trideset i tri veliki završetak, smrt i ujedno novi, veliki početak, pravi nastavak i novi život. Trideset tri su godine Isusa Krista, a njegov život i udes uzdižu svijet simbola do stvarnosti, istinitosti i provjerljivosti”. … “Kod bijele boje – piše prof. Vanđura – univerzalne majke, beskrajnog potencijala prirode i stvaranja, nećemo posebno zastajati. … Crna boja je mrak, tama, uspavan duh u materiji i carstvo minerala, svijet bez života. Njezina prava suprotnost je crvena boja sa svojim značenjima duhovnosti i života. Ona potiče promjene koje postavlja čovjek obasjan svjetlošću svijesti”.

Povjesničari umjetnosti za ovaj će Bilosnićev ciklus reći da je s obzirom na vrijeme nastanka – postmoderna prije postmoderne; možda i jest tako, međutim, konačna se prosudba prepuštam struci i vremenu, dok se za Bilosnićas ipak može reći da je doista ono što je za njega zapisao vrsni poznavatelj slikarstva – Ive Šimat Banov – pobunjeni čovjek!

Izložba je otvorena pod pokroviteljstvom Grada Zadra, a radovi se mogu razgledati u Galeriji Kapetanova kula u Zadru od 1. do 15. rujna 2022. godine, svakog dana od 16 do 20 sati. Ovo je inače sedma ovogodišnja Bilosnićeva izložba.