Hrvatska
Čeka li nas konačno jesen bez epidemioloških mjera? Pogledajte što kaže HZJZ
U tjednu u kojem se zaraza koronavirusom ponovo počela širiti Europom i Hrvatskom, a u Australiji bilježe rekordne hospitalizacije i jedan od najvećih dnevnih brojeva umrlih od početka pandemije, povjerenica Europske komisije za zdravlje i sigurnost hrane Stella Kyriakides pozvala je članice EU-a da iskoriste ljeto kako bi se pripremile za novi val infekcija koronavirusom u jesen i zimu.
Kako se ljeto upravo primiče vrhuncu, bujanje zaraze u vrijeme dok smo još daleko od hladnih dana i povlačenja u zatvorene prostore, nije nimalo ohrabrujuće. Zbog naglog rasta broja oboljelih, Slovenija uvodi restrikcije posjeta u bolnicama, a ponovno se inzistira na nošenju zaštitnih maski u zdravstvenim ustanovama. U Hrvatskoj, zasad, nema naznaka uvođenju novih zaštitnih mjera.
U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) ne pripremaju nikakve posebne mjere da bi Hrvatska spremno dočekala jesen, jer – kako kažu – već imaju dovoljno iskustva da bi se nosili s novim valovima pandemije.
“S obzirom na to da već imamo raznih iskustava, samo ćemo primijeniti određeno iskustvo ako procijenimo da treba. Nadamo se svi da neće doći do ponovnog aktiviranja mjera, ali to ne možemo reći unaprijed”, kaže za Novi list epidemiologinja Iva Pem Novosel. Sve će, dodaje, ovisiti o masovnosti broja oboljelih, intenzitetu širenja zaraze u idućim mjesecima. Ako dođe do naglog porasta broja novooboljelih, morat će se razmišljati o ponovnom uvođenju mjera, no ne onako strogih kakve pamtimo.
“Svi bismo to iskreno željeli izbjeći. A prognoze nam je teško davati. Vjerojatno će doći do jačeg porasta, samo to sve opet ovisi o pojavi novih varijanti, što ne možemo znati unaprijed. Ne volimo prognozirati jer lako možemo pogriješiti. Istina je da se najesen s pogoršanjem vremena, zbog same prirode širenja koronavirusa, očekuje pojačanje intenziteta, kao i kod ostalih respiratornih virusa, a koliko će to povećanje biti, to samo nebo zna. To se stvarno ne može znati unaprijed”, suzdržana je Pem Novosel.
Iako već neko vrijeme živimo bez ikakvih mjera, pa smo ih već pomalo i zaboravili, činjenica je da gotovo na dnevnoj razini možemo čuti za nekoga iz kruga obitelji, kolega, prijatelja, poznanika, tko se razbolio od novih varijanti omikrona. Ma koliko ga željeli zaboraviti, virus je i dalje oko nas. Epidemiolozi su toga svjesni, ali ne očekuju da bi porast broja zaraženih od jeseni trebao donijeti dramatične situacije kakve smo gledali proljetos.
“Nije fraza, doista se situacija prati iz dana u dan. Nadamo se da do rujna neće eskalirati, ali da je ova nova varijanta omikrona jako zarazna, jest. Imamo tu sreću da se ljudi manje grupiraju. Nema škole, godišnji su odmori pa su se ljudi raspršili, a samim tim je šansa širenja manja. A što će biti najesen, to nitko ne može sada znati”, veli Pem Novosel i dodaje: “Ako smo za išta spremni, onda smo za ovo. Nadamo se da nas neće nešto posebno iznenaditi, da ne bismo znali reagirati. Samo ovisi koji je scenarij u pitanju. Ako ostane ovako, onda očekujemo da neće doći do preopterećenja bolnica i neće biti potrebe za uvođenjem novih mjera, možda samo blagih, a ako dođe neka žestoko zarazna varijanta koja bi izazvala jako velik porast broja novozaraženih, onda bismo o tome ozbiljnije razmišljali.”
“Nikad se ne zna što nas iza ugla čeka, ali po ovom dosad ne očekujemo nekakve dramatične situacije”, zaključuje.
Hrvatska
PROGNOZA / Kratko smirivanje vremena: Evo kada slijedi novo pogoršanje
Nakon burne nedjelje s obilnom kišom, na Jadranu uz puno vjetra i valova, ponedjeljak nam ipak nosi mirnije vremenske prilike.
Utjecaj jučerašnje ciklone slabi pa jutros mjestimične kiše ima uglavnom na Jadranu i krajevima uz Jadran. U Gorskom kotaru, Lici i dijelovima Korduna ponegdje ima i poledice zbog kiše koja se smrzava na tlu. Prijepodne ostaje slično, a poslijepodne se na Jadranu očekuje razvedravanje, najprije na sjevernom i srednjem dijelu, dok u srednjoj i južnoj Dalmaciji pljuskova može biti do večeri. Na kopnu općenito puno oblaka, mjestimice malo kiše, većinom u gorskoj Hrvatskoj gdje prijepodne još postoji opasnost od poledice.
Poslijepodne i na kopnu sve više suhog vremena uz mogućnost za koju zraku sunca. Vjetar u unutrašnjosti slab. Na sjevernom i srednjem Jadranu umjerena bura i sjeverozapadnjak, na jugu još uvijek jako jugo i jugozapadnjak. Najviša temperatura između 3 i 8°C, u Slavoniji ponegdje oko 10, a na Jadranu od 10 do 14 Celzijevih stupnjeva.
Sutra miran i suh dan. Na Jadranu većinom sunčano, a na kopnu će ujutro i prijepodne mjestimice biti magle i niskih oblaka, zatim i nešto sunca. Temperatura se neće bitnije mijenjati u odnosu na današnju, možda u unutrašnjosti danju bude toplije.
Novo pogoršanje vremena s obilnijom kišom i olujnim jugom zahvatit će Jadran već u srijedu od jutra, a kako dan odmiče proširit će se i na unutrašnjost zemlje. U četvrtak će kiša oslabjeti i prestati pa bi prema kraju tjedna trebalo biti više suhog vremena.
Hrvatska
PROGNOZA / Nestabilan vikend: Obilna kiša i jugo, evo kada slijedi smirivanje vremena
Subota nam donosi puno oblaka, osobito na Jadranu na čijem sjevernom dijelu već od jutra ima kiše. Tijekom dana kiša će biti sve češća i raširenija, najprije duž Jadrana i u krajevima uz Jadran, a poslijepodne i navečer će je mjestimice biti i u nizinama unutrašnjosti.
Vjetar na kopnu slab do umjeren južnih smjerova, a na Jadranu će puhati umjereno, u Dalmaciji i jako jugo. Temperatura zraka u unutrašnjosti od 1 do 7, u Slavoniji ponegdje i viša. Duž obale između 11 i 15 Celzijevih stupnjeva.
Nedjelja će biti još nepovoljnija. Na Jadranu obilna kiša, osobito u Dalmaciji gdje su lokalno mogući izraženiji grmljavinski pljuskovi. Kiše će biti i na kopnu, osobito u drugom dijelu dana. U najvišem gorju može biti susnježice i snijega. Puhat će slab do umjeren vjetar južnih smjerova, na Jadranu umjereno i jako jugo, u Dalmaciji s olujnim udarima. Poslijepodne će jugo oslabjeti i kratkotrajno okrenuti na jugozapadni i sjeverozapadni vjetar. Temperatura na kopnu od 2 do 7, na istoku ponegdje viša, a na Jadranu između 9 i 14 Celzijevih stupnjeva.
U ponedjeljak i utorak prolazno smirivanje vremena, a nova ciklona s oborinama nam dolazi u srijedu.
Hrvatska
Nastavnici upozoravaju na totalni gubitak autoriteta u učionicama: “Postali smo životinje za odstrel”
Hrvatsko školstvo sve se češće opisuje kao zemlja odlikaša, no iza izvrsnih prosjeka krije se sustav u kojem su ocjene izgubile stvarnu vrijednost, upozoravaju nastavnici, profesori i psiholozi
Sugovornici HRT-a slažu se da je autoritet škole ozbiljno narušen, kriteriji su sniženi, a pritisak roditelja i administracije sve veći. Loša ocjena, koja je nekad bila poticaj za veći trud, danas je, kažu, povod za sukobe s roditeljima i prijave inspekcijama.
Nema više nastavničkog autoriteta
Profesor hrvatskog jezika Žarko Gazzari ističe da je nastavnički autoritet sustavno potkopan. „Nekad je loša ocjena bila signal djetetu da mora više raditi. Danas roditelji idu u otvoreni sukob s nastavnicima i posežu za inspekcijama“, rekao je, dodajući da je sustav postavljen tako da se nezadovoljstvo roditelja mora izbjeći po svaku cijenu, a nastavnik ostaje nezaštićen.
Slična iskustva ima i profesor Danijel Tomašić iz Gornjogradske gimnazije, koji upozorava da učenici dolaze s izvrsnim ocjenama, ali slabijim znanjem i radnim navikama. „Paralelno s rastom prosjeka dolazi do stalnog snižavanja kriterija jer se svaki ozbiljniji zahtjev brzo doživljava kao nepravda“, kaže Tomašić, upozoravajući i na strah od inspekcija koje zbog goleme administracije „uvijek mogu nešto pronaći“.
‘Životinje za odstrel’
Učiteljica razredne nastave Vlatka Baković podsjeća da nekad ni odlični učenici nisu imali samo petice. „Danas se učiteljske odluke redovito preispituju, a djecu se navikava da dobivaju ono što nisu zaslužila“, ističe, upozoravajući na društvenu glorifikaciju izvrsnosti i iluziju uspjeha.
Jedan od najbolnijih opisa stanja dala je profesorica engleskog jezika Ana Majnarić. „Nastavnici su postali životinje za odstrel. Sustav se administrativnim opterećenjima i inspekcijama sustavno okreće protiv njih“, poručila je, dodajući da se svaka ocjena ispod petice doživljava kao povod za pritisak roditelja, a ne kao prilika da se djetetu pomogne.
Psihologinja Nataša Jokić Begić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu upozorava da takav sustav ostavlja ozbiljne posljedice na mentalno zdravlje djece. „Petica više nije ocjena, nego propusnica za daljnje školovanje. U savjetovališta dolaze izvrsni učenici s tjeskobom, perfekcionizmom pa čak i samoozljeđivanjem zbog ‘neuspjeha’ poput četvorke“, navodi.






