Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTOGALERIJA) U Podzemnom gradu Paklenice predstavljena monografija “STARIGRAD – PAKLENICA”

Objavljeno

-

U posjetiteljskom centru „Podzemni grad Paklenice“ u Nacionalnom parku Paklenica sinoć je predstavljena monografija Starigrad-Paklenica, koja je u izdanju Sveučilišta u Zadru i Općine Starigrad objavljena četiri godine nakon održavanja znanstvenog skupa na kojemu je prezentirano 26 radova o ovom području. Radovi autora, grupirani u četiri cjeline, obuhvatili su područja arheologije, povijesti, povijesti Crkve, jezičnih osobitosti, kulturne baštine, geografskih i prirodnih značajki starigradskog područja te gospodarstva.

– Uloga općine nije samo u rješavanju infrastrukturnih i komunalnih problema, nego i u poticanju projekata koji će prepoznati dio problema s kojima se nosimo te dati smjernice u njihovom rješavanju. Najpoznatiji smo po Nacionalnom parku Paklenica, ali cijelo područje Općine Starigrad je u nekoj kategoriji zaštite. Svjesni smo potrebe valoriziranja te osnove i pitamo se je li turizam naša jedina prilika i koji oblici tog turizma? Stalni život na ovom području ima svoju surovu stranu, želimo ju smanjiti na najmanju moguću mjeru kako bismo zadržali naše mlade, a možda i raseljene Podgorce potaknuli na povratak ognjištima, rekao je u uvodnoj riječi načelnik Općine Starigrad Krste Ramić.

Rektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Dijana Vican rekla je kako je knjiga o ovoj općini, kao i one koje su joj prethodile, odraz velikog elana profesora zadarskog sveučilišta prema lokalnoj zajednici.

– Ovo su knjige koje se pišu iz duše. Čitajući Starigrad-Paklenicu zadržala sam se na jednom detalju, o velikoj raznovrsnosti ptica na ovakvom malom području. To pokazuje da smo mi National Geographic u malome, da moramo promijeniti naš način na koji doživljavamo domoljublje te čitanjem knjiga istraživati prostor u kojemu živimo, rekla je rektorica Vican, dok je dožupan Šime Vicković pohvalio namjeru da se informacije o cijelom području stručno i sustavno obrade na jednom mjestu.

Jedan od urednika monografije, prof. dr. sc. dr. h. c. Ante Uglešić, podsjetio je kako je Starigrad, kako mu i ime govori, nekada bio grad, koji je imao puno veći značaj na ovom prostoru. To su prepoznali već stari Liburni, pa i oni prije njih iz starije prapovijesti, iza kojih su ostali tragovi boravka u špiljama, tumuli i humci. Dolaskom Liburna na gradinama niču naselja, dok u vrijeme Rima postaje grad u pravom smislu riječi, municipij. U kasnoj antici ulogu Starigrada preuzimaju Ljubač i Novigrad, no kasniji razvoj i formiranje općine u nedavnoj povijesti prilika je za revitalizaciju ovog prostora.

– Monografija je ovo koju mora imati svaki žitelj ovog kraja, ali i nezaobilazan početak za bilo kakvo daljnje proučavanje ovog prostora. Na znanstvenom skupu održano je 24 od predviđenih 40 izlaganja, a u međuvremenu se dogodilo puno novih stvari, što pokazuje da ima još puno materijala kojega je prezentirati u nekom budućem nastavku ove monografije, istaknuo je Uglešić.

Jedna od recenzentica monografije bila je ravnateljica Hrvatskog prirodoslovnog muzeja prof. dr. sc. Tatjana Vlahović, koja je istaknula veliko geomorfološko bogatstvo i raznovrsnost prirodnog svijeta, pa je tako spomenula pronađene fosile, tektonske pojave, rasjede različitih oblika i orijentacije, 112 istraženih speleoloških objekata, 136 rijetkih, endemičnih ili ugroženih vrsta, 27 vrsta ptica grabljivica, što po raznolikosti svrstava ovaj kraj među ornitološki najvrjednija područja Hrvatske.

Prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić, koji je također recenzirao knjigu, rekao je kako je za njezino stvaranje trebalo vremena i strpljenja, jer je riječ o puno autora, velikom „orkestru“ za koji su trebala čak tri „dirigenta“ – Ante Uglešić, Zoran Šikić i Marijana Tomić.

– Današnje doba donosi mnoge izazove te oni koji moderiraju općinom i osmišljavaju razvoj na razini županije ili Europske unije moraju uvijek imati na umu važnu stvar, da bez obzira koliku kratkoročnu ili srednjoročnu financijsku dobit turizam donosi, treba uvijek voditi računa o očuvanju prostora. Sretna je okolnost da je ovdje nacionalni park, ali s obzirom na identitet i ekologiju treba voditi računa i o onom prostoru obuhvaćenom turizmom. Ako budemo mislili na našu djecu, unuke i praunuke, sačuvat ćemo ga i za njih, rekao je Faričić.

Sveučilište u Zadru nedavno je predstavilo knjige koje na sličan način obrađuju Bibinje i Novigrad, završavaju se monografije o Sukošanu i Ninskoj biskupiji, a u najavi je i ona o Općini Sveti Filip i Jakov.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Promocija 147 prvostupnika Sveučilišta u Zadru 

Objavljeno

-

By

U Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru u petak su održane dvije svečane promocije prvostupnika različitih struka. Promovirano je ukupno 147 studenata s odjela za anglistiku, arheologiju, etnologiju i kulturnu antropologiju, filozofiju, francuske i frankofonske studije, germanistiku, geografiju, klasičnu filologiju, kroatistiku, lingvistiku, pedagogiju, povijest, povijest umjetnosti, rusistiku, sociologiju, hispanistiku i iberske studije, talijanistiku te s Teološko-katehetskog odjela.

Promotor i voditelj prve promocije bio je dr. sc. Ivan Magaš s Odjela za kroatistiku, a promovente su pozdravile pročelnica Odjela za rusistiku doc. dr. sc.  Adrijana Vidić i v. d. pročelnice Odjela za kroatistiku doc. dr. sc. Ivana Petešić Šušak.

Pročelnica Vidić izrazila je zahvalnost majkama i očevima, bakama i djedovima, skrbnicima, cijelim obiteljima, presudnoj mreži podrške koja stoji iza svakog ulaska u učionicu.

– Hvala vam što ste nama, nastavnicima Sveučilišta u Zadru, povjerili obrazovanje onih koji su vam najvažniji. Nadamo se da vas nismo iznevjerili. Drage prvostupnice i prvostupnici, evo vas na novom osvojenom vrhu, najvišem dosad, no nikako ne i posljednjem. Sigurno nije bilo lako! Kontekst u kojem ste stasali neodoljivo podsjeća na onaj iz kletve „Dabogda živio u zanimljivim vremenima”. Previše je buke, skoro nimalo razboritosti, svijet uporno potpaljuju kojekakvi narcisi i koristoljupci. Mirne duše mogu reći da ste u tom i takvom svijetu vi eksces vrijedan svakog poštovanja i divljenja. Riječi kojima bih vas generacijski opisala na osnovu vlastitog doživljaja su: izrazito solidarni, fantastični sugovornici, suludo kreativni, hrabri i otvoreni, neumorni volonteri, izvrsni čitatelji, mudre glave pune originalnih ideja, nježna bića, branitelji različitosti, zaštitnici slabijih, spontani, skromni, nehvalisavi, beskrajno simpatični i dobri ljudi. I, vjerovali ili ne – krajnje fokusirani iako svi kude upravo taj vaš fokus! No iz dana u dan svjedočim tome da ste itekako fokusirani na one stvari koje prepoznajete kao važne i zbog kojih onda bez problema mičete brda i planine, rekla je Vidić.

Ispričala se uime svoje generacije što svijet u kojem živimo nije učinila jednostavnijim, manje zagađenim mjestom.

– Danas ne govorim u imperativima da budete ovo ili da budete ono: držim da već jeste sve to što bih poželjela da budete i da na koncu bolje znate što s tim učiniti jer vidite dalje u budućnost od mene. Mogu samo podvući crtu i reći: itekako ima nade!, poručila im je.

Pročelnica Petešić Šušak izrazila je ponos što su upravo oni bili dio ovog Sveučilišta i akademske zajednice, a svaki njihov daljnji napredak bit će najveća nagrada njihovim predavačima.

– Budite svjesni da je obrazovanje trajan proces. Nastavite učiti, usavršavati se i preispitivati vlastite granice. Očekujemo od vas da budete stručni, odgovorni i etični u svome radu, ali i hrabri u zagovaranju znanja, istine i napretka, rekla je.

Promotor na drugoj promociji bio je izv. prof. dr. sc. Frano Vrančić s Odjela za francuske i frankofonske studije.

– Dragi diplomanti, zahvaljujem na ljubavi te intelektualnom i moralnom poštenju. Vaš integritet, ustrajnost i marljivost bit će i dalje naše najveće nadahnuće u istraživačko-nastavnom radu. Želim vam puno sreće u zauzimanju za istinske humanističke vrijednosti i u borbi za opće dobro. I ne zaboravite riječi osvjedočenog prijatelja baskijskog i hrvatskog naroda, francuskog romanopisca i nobelovca Françoisa Mauriaca, koji nas uči da čak i kad nečija domovina postane nepodnošljiva, jedina preostala mogućnost jest voljeti je u najfizičkijem smislu – u drveću, u obzoru, a posebice u kamenu. Ostanite neumorni zagovaratelji zadarskog sveučilišta, Grada Zadra i Zadarske županije u sredinama u kojima živite, poručio je prof. Vrančić.

U 12 sati promovirani su: Lana Begonja, Ariana Belec, Stela Bogičević, Anita Borovina Vranješ, Antea Bugarija, Petra Burmas, Nera Colić, Petra Čelan, Blanka Čirjak, Daria Dautović, Matej Dizdarević, Ivan Dragojević, Livia Drašković, Nikolina Dvekar, Lara Đuran, Kate Franin-Pečarica, Barbara Gašpar, Elizabeta Grubišić, Veronika Habijanec, Doroteja Ivanec, Elena Janković, Ana Jelić, Jana Kanjka, Marija Karninčić, Matej Kerman, Lucija Klun, Natalija Kolić, Patrik Koren, Biljana Kostić, Viktoria Kovač, Marin Lepur, Antea Maričić, Valentina Marjanović, Katarina Matešić, Petra Meštrović, Gabrijela Miletić Bulat, Maris Mimica, Leona Mladin, Ivona Obrovac, Marina Parčina, Roman Pavić, Aurora Pejin Santucho, Dina Pejković, Lucija Periš, Vanessa Petešić, Cvita Plenča, Karla Posavec, Matej Puljiz, Iva Radić, Ivona Ratković, Lucija Rožić, Monika Sabljić, Marta Santini, Luka Sminderovac, Katarina Sučić, Vinko Šeremet, Elena Šimunić, Magdalena Špoljarić, Karla Šupe, Karla Tadić, Maja Tieško, Nika Tolić, Luka Tomašević, Dora Ušić, Nina Vidović, Valentina Višić, Marta Vitković, Sara Vladić, Gloria Vukoša, Petra Zoričić, Tena Živčić.

U 14 sati promovirani su:  Marko Antonio Anić, Petra Aračić, Petra Bakić, Tena Balog, Ivana Barišić, Antea Batur, Antonio Brajičić, Martina Brkić, Paola Cesarić, Ana Ciglenec, Marija Čarija, Ivan Čerina, Paula Čižmek, Ana Čondrić, Mia Marija Ćurin, Margita Delač, Ramona Delija, Mia Dešpoja, Tea Domitrović, Marija Džimbeg, Šimun Đuka-Alemani, Ervina Flegar, Antonia Golec, Viktor Gregurović, Lea Gunjača, Matea Hendić, Ozren Hodalj, Marina Horvat, Željka Horvat, Lucija Hrehorović, Marko Huten, Hana Ivančić, Marija Jelić, Lea Jerončić, Tanja Jović, Klara Jurica, Jure Karaman, Agata Karan, Iva Kostelac, Barbara Krneta Ušalj, Matea Kutleša, Luka Malnar, Sara Mamić, Mihael Marić, Marino Marinović, Jura Mašić, Una Menićanin, Ivona Miletić, Luka Nekić, Miroslav Novak, Šimun Perković, Nika Petrak, Ante Petričević, Kristina Petrović, Ivan Pivčević, Slavica Pleić, Tesa Preglej, Nikolina Puškarić, Kristina Raič, Antonela Ramljak, Sara Ratković, Marija Rezo, Azra Ružić, Anđela Saratlija, Nicol Serdar, Hana Skroza, Samanta Slana, Mihael Srša Karlovčec, Josipa Stvorić, Josip Sučić, Karla Šargač, Laura Šebalj, Paula Šegvić, Monika Tadić, Lana Terlević, Mia Vladić.  

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

PLANIRAJTE NA VRIJEME / Danas u Zadru rade samo ove trgovine…

Objavljeno

-

By

Donosimo raspored rada većih marketa i supermarketa, odnosno trgovačkih lanaca u Zadru u nedjelju, 14. prosinca 2025.

BAUHAUS:

zatvoreno

KAUFLAND:

od 7 do 21

EUROSPIN:

zatvoreno

HEY PARK

zatvoreno

TOMMY

Put Stanova 46 – od 7 do 21

Bože Peričića 5 – od 8 do 13

Put Bokanjca 37 – od 7 do 21

KONZUM:

Ante Starčevića 3 – od 7 do 13

Put Pudarice 34 – od 7 do 13

LIDL:

zatvoreno

SPAR

A. Starčevića 5a – od 7 do 20

Bleiburških žrtava 18 – od 7 do 20

PLODINE

zatvoreno

SUPERNOVA:

zatvoreno

STUDENAC:

Stjepana Radića 26 – od 7 do 21

RIBOLA

Vukovarska ulica 6a – 7:00-21:00

Ulica Andrije Hebranga 10a – 7:00-21:00

Ulica Krste Odaka 5a – 7:00-21:00

PEVEX

od 8 do 14

METRO

zatvoreno

EMMEZETA

od 10 do 20

ZADAR SHOPPING CAPITOL

od 7 do 20

CITY PARK ZADAR

zatvoreno

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

KULTURA NAS POVEZUJE / Slovensko kulturno društvo Lipa Zadar obilježava 20. rođendan

Objavljeno

-

By

Božićni blagdani u Slovenskom kulturnom društvu Lipa Zadar na dosad najsadržajniji način  obilježavaju se promocijom Monografije SKD Lipa Zadar – prilikom 20. godina neprekidnog djelovanja društva. Autorice su dr. Barbara Riman i dr. Kristina Riman. 

Prigodnim programom obilježava se i Međunarodni dan ljudskih prava i to u restoranu GALIJA – Borik, ponedjeljak 15. prosinca  2025. u 17:30 sati.

KULTURNI PROGRAM: Glazbena skupina Ivan Harej i Zdenka Kallan Verbanac iz Slovenskog doma Bazovica Rijeka; polaznici dopunske nastave slovenskog jezika – odrasli i skupina djevojčica recitacije prigodnih pjesama.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu