Connect with us

Hrvatska

Grubišić: Statistički gledano, dobar dio čovječanstva živi nikada bolje

Objavljeno

-

Ekonomski analitičar Andrej Grubišić u N1 Studiju uživo govorio je o inflaciji, plinskoj krizi i uzrocima pojave aktualnih ekonomskih poremećaja.

“Više puta sam apostrofirao da stvari treba objektivizirati. Nerijetko radi relativno pretencioznog načina komunikacije, stvara se drama tamo gdje zapravo drame nema. Statistički gledano dobar dio čovječanstva živi jako dobro i nikada bolje. Kada imate level 100 i on padne na 98, nerijetko u narativu makroekonomista, a posebno oporbenih političara, to se smatra katastrofom, a zapravo kafastrofe nema”, kazao je Grubišić.

Pojašnjava da su političari imali veliku ulogu u izazivanju inflacije.

“Postoje elementi realnosti koji ukazuju da je zapravo teško zamisliti bilo koji uzrok inflacije koju imamo, a da nije uzrokovan nekim oblikom državne intervencije, odnosno postupcima političara – od prekomjernog tiskanja novca, posebno eskalacije tog tiskanja tijekom pandemije, preko činjenice da su te iste države zabranile kretanje ljudi, na taj način opstruirali isporuku mnogih usluga, došlo je do prekida opskrbih lanaca, do ovog tragičnog rata u Ukrajini. Puno toga nije diktirano od strane tržišta i zapravo je velik dio problema na strani onih koji govore kako su tu da bi nam pomogli”, smatra Grubišić.

Kazao je i ova inflacija ponajviše šteti ljudima koji imaju neke tekuće dohotke, kao i prethodnom radu koji obezvrijeđuje.

“Svi koji su nešto stekli i imaju monetarnu imovinu, zapravo se danas s tim novcem možete kupiti manje”, pojasnio je.

Očekuje rast kamatnih stopa i smatra da se ne treba čuditi ako dođe do toga.

“Nismo imali niske kamatne stope jer su izadavatelji vrijednosnih papira bili manje rizični, nego jednostavno imate poplavu natiskanog novca”, kazao je pa nastavio:

“Ja sam za pošten narativ. Kada političar kaže da je nešto zaštitio i da je to zahvaljujući državi, ostavlja dojam da država ima neke svoje novce, u svom sefu, koje je sama kreirala i da je iz toga isplatila. Međutim, nema niti jednog državnog izdatka da ne ide na nečiji trošak. Samo su tri načina – da vas direktno oporezuje danas i meni distribuira dio toga, da vas ne oporezuje danas nego vas zaduži ili da tiska novac, što plaćate kasnije inflacijom.”

Ističe da niti jedne države koja je intervenirala sa svojim novcem te da su to sve novci poreznih obveznika.

“U Europi je tiskanje novca prisutno zadnjih 10 godina, a u pandemiji je otišlo u ekstremne okvire i to zasigurno stvar koja je doprinijela inflaciji”, smatra Grubišić.

Vezano uz plin iz LNG terminala, kazao je da nije realno očekivati da će alternativni pravci ili dobavljači to raditi iz filantropskih razloga.

“Čak i ako vam na fakturi koju dobivate za plin nije iskazana cijena koju on misli da bi trebao dobiti, tražit će to bilo kroz političku ili neku drugu stranu”, rekao je.

Ne isključuje scenarij u kojem bi litra benzina mogla dosegnuti 15 do 20 kuna

“Povijest nas uči da je naša sposobnost predviđanja čak i tektonskih promjena puno manja nego što mislimo da je. Puno toga je svijet iznenadilo u zadnjih 20-ak godina”, kazao je Grubišić.

Rekao je i da nije pobornik velikih državnih subvencija.

“Skloniji sam smanjenju PDV-a pa neka se on raspodijeli između dionika kako tržište odredi, neka se smanjuju trošarine, da država reducira svoju potrošnju i da apelira na razumnu monetarnu politiku. Dakle, ne bacati novce iz helikoptera iza kojih ne stoji stvarna ekonomska aktivnost”, zaključio je.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Hrvatsku lani napustilo najviše liječnika, pogledajte u koju zemlju je otišao najveći broj

Objavljeno

-

By

Nakon završetka epidemije covida, opet raste broj liječnika koji iz Hrvatske odlaze u inozemstvo.

Prema službenim podacima Hrvatske liječničke komore, lani je iz Hrvatske u inozemstvo otišlo najviše liječnika dosad – čak 158. Ukupno nas je od ulaska Hrvatske u EU 2013. godine napustilo 1214 liječnika.

Najviše je liječnika dosad otišlo raditi u Njemačku, njih 356, te Veliku Britaniju (163). Prosječna dob naših liječnika u inozemstvu je 36 godina i imaju u prosjeku osam godina staža.

Koprivničko-križevačku je županiju dosad napustilo ukupno 26 liječnika koji su otišli raditi u inozemstvo i po tome je, u odnosu na broj pacijenata, u hrvatskome vrhu.

Iz Međimurja je otišlo 16 liječnika, iz Zagorja 25, Varaždinske županije 39, bjelovarskoga kraja 27, a virovitičkoga šestero, prenosi Danica.hr.

U Hrvatskoj je zaposleno ukupno oko 16.400 liječnika, od čega je oko 90 stranih državljana. U kliničkim bolničkim centrima radi ih 4100, općim bolnicama 3400, a domovima zdravlja 2300.

U Koprivničko-križevačkoj županiji trenutačno rade 283 liječnika, Međimurskoj 302, Varaždinskoj 528, a Bjelovarsko-bilogorskoj 286 liječnika.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Skup vam je život u Hrvatskoj? Pogledajte gdje smo na listi najjeftinijih zemalja za život

Objavljeno

-

By

World Population Review objavio je listu europskih zemalja prema visini životnih troškova rangiranu od onih gdje je život najskuplji do onih gdje je najjeftiniji.

Na listu koju je sastavila ova američka organizacija za prikupljanje podataka o globalnom stanovništvu i demografiji, uvrštena je 41 europska zemlja. Izračun je napravljen usporedbom s cijenama dobara i usluga u New Yorku, a u obzir je uzeto pet kriterija – životni troškovi općenito, cijene najma odnosno stanovanja, cijene namirnica, cijene u restoranima te indeks proizvođačkih cijena.

Prema tom izračunu, najskuplje zemlje za život su Švicarska i Island. Slijede dvije britanske porezne oaze – otoci Jersey i Guernsey, a Irska je na petom mjestu. Među deset najskupljih još su Norveška, Luksemburg, Danska, Nizozemska i Ujedinjeno Kraljevstvo. Austrija je na 11., a Njemačka na 12. mjestu.

Bjelorusija najjeftinija, Hrvatska u sredini

Gledano s dna tablice, zemlja s najnižim troškovima života je Bjelorusija. Malo iznad nje su dvije zaraćene zemlje – Ukrajina i Rusija, a još malo iznad njih Sjeverna Makedonija i Moldavija. Na 36. mjestu je Bugarska, koja je time najjeftinija (naravno, i najsiromašnija) članica Europske unije. Odmah iznad nje, na 35. mjestu, nalazi se Rumunjska. Članice EU-a Mađarska i Poljska su na 32., odnosno 30. mjestu, a Hrvatska je na 29. mjestu.

Članice EU-a neznatno skuplje za život od Hrvatske po ovom izračunu su Slovačka, Latvija, Litva, Slovenija, Grčka, Estonija, Češka Republika, Portugal i Španjolska – tim redom poredane iznad Hrvatske sve do 20. mjesta.

Prosječni mjesečni trošak – 933 eura

Od nama susjednih država, jedino je Slovenija na 25. mjestu skuplja za život (ali i slovenska prosječna bruto plaća je 600 eura veća od hrvatske) dok su jeftinije Crna Gora na 31. mjestu, Mađarska na 32. i Srbija na 34. mjestu. Bosna i Hercegovina nije uvrštena u ovu listu.

Prosječni mjesečni trošak života u Hrvatskoj prema World Population Review, iznosi 1.001 američki dolar, odnosno 933 eura za poiedinca. A prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj u veljači je iznosila 1.248 eura.

“Dok su neke europske zemlje relativno skupe, mnoge druge su prilično povoljne u usporedbi s SAD-om. (…) Ova analiza ukazuje na zemlje u kojima pridošlice često mogu živjeti jeftinije, a da ne žrtvuju kvalitetu života i životni standard”, piše World Population Review u objašnjenju svoje analize.

Bugarska nominalno najjeftinija u EU

Podrobnijih objašnjenja za Hrvatsku nema, ali ima za “najjeftiniju” članicu EU-a, Bugarsku, koju nazivaju “jednim od europskih skrivenih dragulja za turiste i iseljenike”.

“Mjesečni životni troškovi za jednu osobu u Bugarskoj počinju od 600 dolara (560 eura). Prijevoz i objedovanje u restoranima prilično su povoljni, s kartama za međugradske vlakove već od 5 dolara (4,70 eura) te večerom s pićem za manje od 10 dolara (9,30 eura). Relativno je lako legalno se nastaniti u zemlji čak i ako niste građanin Europske unije. Bugarska je najsiromašnija članica EU-a i još uvijek radi na razvoju svoje infrastrukture, povećanju životnog standarda i suzbijanju korupcije”, piše World Population Review.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nad Hrvatsku stiže saharski pijesak, DHMZ objavio kada

Objavljeno

-

By

Državni hidrometeorološki zavod objavio je satelitsku snimku iz koje se vidi dotok saharskog pijeska preko Sredozemlja koji će u manjoj količini već noćas početi stizati i do nas.

“Danas i sutra uživajte u suncu, nabacite sunčane naočale i pripazite na IV Index”, objavio je DHMZ na X-u.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu