Hrvatska
Hrvati u riziku od siromaštva, trećina kućanstava jedva spaja kraj s krajem
Kuća ljudskih prava Zagreb je u sklopu izvještaja o stanju ljudskih prava za 2021. održala i raspravu o socio-ekonomskim pravima gdje je istaknuto kako je u Hrvatskoj više od petine stanovnika u riziku od siromaštva, a trećina kućanstava vrlo teško ili teško spaja kraj s krajem.
Rasprava se temeljila na djelu izvještaja naslovljenom ”Pravo na adekvatni životni standard” koje je u 19 točaka ocrtalo stanje prava na stanovanje, pristup socijalnim uslugama, siromaštvo i socijalnu isključenost i izazove u socijalnoj skrbi u 2021. Dodatno, problemi vezani uz socio-ekonomska prava ranjivih skupina dodatno su bili istaknuti u poglavljima o pravima djece, nacionalnih manjina, posebno Roma i Srba.
U izvještaju se navodi da je u Hrvatskoj i dalje više od petine stanovnika u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. Dodatno je poražavajuće što se u riziku od siromaštva nalazi svaka druga osoba starija od 65 godina koja živi sama, a više od polovice mirovina niže je od hrvatske linije siromaštva. Zabrinjava i materijalna deprivacija – čak trećina kućanstava u Hrvatskoj vrlo teško ili teško spaja kraj s krajem. Niti u 2021. nisu napravljeni značajniji pomaci po pitanju stambene politike, navodi se u izvješću.
Problemi u području pravne sigurnosti stanovanja, priuštivosti, nastanjivosti, dostupnosti i pristupa stanovanju dodatno su povećani zbog posljedica potresa u Zagrebu i Sisačko-moslavačkoj županiji te epidemije covid-19. Posebno se ističe i kako je stopa rizika od siromaštva veća za stanare nego za vlasnike stana te je gotovo četvrtina podstanara u riziku od siromaštva, a trend opterećenosti stanovništva troškovima stanovanja nastavljen je i lani.
Građani i dalje imaju problema s dostupnošću i priuštivošću adekvatnog grijanja, kao i prenapučenošću stanova jer čak 36 posto stanovnika živi u premalim stanovima. Ovi podaci dodatno zabrinjavaju zbog spore obnove potresom pogođenih područja, ali i rasta inflacije i rasta cijena energenata.
Preokrenuti situaciju sa siromaštvom na bolje
”U tim okolnostima, u prošloj godini je donesen i Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje 2021. – 2027., ključna politika koja bi trebala odgovoriti na izazove. Međutim, taj je plan prilično neambiciozan i ne donosi mjere koje bi mogle preokrenuti situaciju sa siromaštvom na bolje”, istaknula je Tina Đaković, koordinatorica Kuće ljudskih prava Zagreb.
Mjere koje država predlaže nisu usmjerene na sustavno rješavanje problema, a uopće nema novih pristupa koji bi odgovorili na rastuće izazove poput energetskog siromaštva ili siromaštva starijih ili socijalne isključenosti osoba koje žive u izoliranim područjima, izbjeglica, mladih u NEET položaju (mladi koji nisu uključeni u obrazovanje, prekvalifikaciju ni na tržište rada) i niza ranjivih skupina i pojedinaca.
Ostvarivanje socio-ekonomskih prava u Hrvatskoj otežano je i zbog utjecaja epidemije i potresa, naglasila je zamjenica pučke pravobraniteljice Tatjana Vlašić, koja je tijekom rasprave istaknula i da je najviše pritužbi građana u Ured pučke pravobraniteljice pristiglo upravo iz potresom pogođenog područja.
Naglasila je i da čak 92 posto romskih kućanstava živi ispod razine rizika od siromaštva u Hrvatskoj, a gotovo polovica ih živi u izoliranim naseljima koja nemaju pristup struji i vodi. Upozorila je i na situaciju na području Sisačko-moslavačke županije gdje nedostupnost javnog prijevoza uvjetuje pristup zdravstvenim i socijalnim uslugama, što pogotovo pogađa osobe starije životne dobi.
Siromaštvo i beskućništvo i dalje tabu teme
Đordana Barbarić iz udruge MoSt istaknula je da su siromaštvo i beskućništvo, kao ekstreman oblik siromaštva, i dalje tabu teme o kojima se rijetko govori, te da su ranjive skupine i pojedinci često nevidljivi. Naglasila je važnost međuresorne suradnje i multidisciplinarnog pristupa problemu, jer se osobe u siromaštvu ili beskućnici često nalaze u složenim okolnostima i potrebna im je pomoć i iz područja socijalne zaštite i zdravstvene zaštite i ostvarivanja prava na rad, pa i zaštite od diskriminacije.
Olja Družić Ljubotina sa Studijskog centra socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu posebno je upozorila na problem siromaštva djece te je istaknula da su djeca posebno ranjiva jer su ovisna o drugima, a često su i nevidljiva skupina u društvu. U Hrvatskoj je i dalje problem dostupnost predškolskom odgoju i obrazovanju, koje je ključno za prevenciju siromaštva i socijalne isključenosti djece. Ukazala je i na to da institucije često ne prepoznaju siromaštvo djece kao njihov problem, to jest da bi različiti resori trebali djelovati zajedno kako bi našli rješenje i mogli djelovati sustavno.
Na siromaštvo i socijalnu isključenost značajno utječu i dostupnost i kvaliteta socijalnih usluga, istaknula je Valentina Zeljak Božović iz Rehabilitacijskog centra za stres i traumu Zagreb.
Prema njihovom istraživanju o dostupnosti socijalnih usluga, potvrđene su razlike između ruralnih i urbanih jedinica lokalne samouprave u pružanju gotovo svih socijalnih usluga, a razlike postoje i na razini regija. Te razlike su najuočljivije kod dostupnosti socijalnih usluga za mlade, osoba s invaliditetom, osoba s teškoćama mentalnog zdravlja, pripadnika nacionalnih manjina i izbjeglica.
Socijalne usluge su manje dostupne u potpomognutim područjima
Najviše regionalnih razlika vidljivo je u dostupnosti usluga za djecu u riziku. Socijalne usluge su manje dostupne u potpomognutim područjima Hrvatske, a dostupnost usluga se razlikuje i obzirom na broj stanovnika pa su socijalne usluge dostupnije u gradovima s više od 20 000 stanovnika, istaknuto je tijekom rasprave.
O dostupnosti usluga za osobe s autizmom govorio je Nikola Tadić ispred Saveza udruga za autizam Hrvatske, koji je istaknuo probleme nedostupnosti rane intervencije za djecu izvan velikih urbanih središta, naglasivši da se u Hrvatskoj i dalje borimo s takvim problemima koji su u Europi davno riješeni, te da se radi o temeljnim uslugama koje moraju biti dostupne.
Dodatan je problem i što se udruge koje rade sa osobama s autizmom, financiraju sporadično kroz projekte. Na isti problem je upozorila i Tina Đaković navodeći da se kod projektnog financiranja događa diskontinuitet u pružanju socijalnih usluga koje se projektno financiraju, poput situacije koja se događa sa osobnom asistencijom, asistencijom u nastavi i pomoći u kući, pa se istekom ograničenog projektnog financiranja takve usluge prekidaju ili ukidaju, a korisnici ostaju bez osnovne socijalne usluge.
”Država treba i mora naći načina kako osigurati kontinuitet pružanja osnovnih zdravstvenih i socijalnih usluga pogotovo za najranjivije te osigurati dostupnost, održivost i kvalitetu, kako bi se poboljšalo ostvarivanje socio-ekonomskih prava”, zaključuju stručnjaci.
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
ZABAVA DO 2 UJUTRO / U subotu je Varoška fešta: završni poziv na najljepši oproštaj od ljeta
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Horoskop za 18. rujna 2026.
(FOTOGALERIJA) „DRAGI TOMO, HVALA NA SVEMU!“ / U zadarskoj Bolnici održana komemoracija u spomen na izv. prof. dr. sc. Tomislava Sorića
Horoskop za 14. rujna 2026.
Otvorena Infobip Shift 2026 konferencija: Na Višnjiku developeri i AI stručnjaci iz Europe i svijeta
VEČERAS NA NARODNOM TRGU: Tihi Disco donosi zarazni funk i disco ritam
PRIČA O KOŠARKAŠKOJ POBJEDI KOJA TRAJE 40 GODINA / Predstavljena fotomonografija „Srce puno Zadra“
(VIDEO) Srbija prvi put pokazala naoružane robotske pse: Nose strojnice, bacače i “zolje”
ROCK 6 OFF TOUR U ZADRU: Doživite novu generaciju domaće alternativne scene!
VIDEO / Jure Brkljača predstavlja ”Šapni mi”, spot je vani, a novi studijski album stiže za njegov rođendan!
VIDEO / Kuhari odabrali osam europskih gradova s najboljom hranom
