Hrvatska
Siromaštvom u Hrvatskoj najviše su pogođene žene i stariji građani
Stopa rizika od siromaštva u 2022. iznosila je 18 posto što je manje za 1,2 posto u odnosu na 2021. godinu i najniža je od kada Državni zavod za statistiku (DZS) mjeri ove pokazatelje, a siromaštvom su najviše pogođeni stariji, nezaposleni, samačka kućanstva te osobito žene.
Rezultati su to Ankete o dohotku stanovništva koje je DZS objavio u petak. Stopa rizika od siromaštva ne pokazuje koliko je osoba stvarno siromašno, nego koliko njih ima dohodak ispod praga rizika od siromaštva, pojasnili su iz DZS-a.
Prag rizika od siromaštva u 2022. za jednočlano kućanstvo iznosio je 39.600 kuna na godinu, dok je za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina iznosio 83.160 kuna.
Što se tiče regija, podaci pokazuju znatne razlike. Tako stopa rizika od siromaštva za Panonsku Hrvatsku iznosi 25,9 posto, za Jadransku 18,2 posto, za Sjevernu 16 posto te za Grad Zagreb 9,5 posto.
U 2022. u Hrvatskoj je bilo 20 posto osoba koje su u riziku od siromaštva ili su u teškoj materijalnoj i socijalnoj deprivaciji ili žive u kućanstvima s niskim intenzitetom rada, što je manje za jedan posto nego 2021.
Stopa rizika od siromaštva najviša je bila u osoba u dobi od 65 ili više godina te je iznosila 32,4 posto. U toj je dobnoj skupini razlika prema spolu najveća pa je stopa rizika od siromaštva kod žena iznosila 36,5 posto, a muškaraca 26,6 posto.
Stopa rizika od siromaštva bila je najviša za nezaposlene osobe i iznosila je 42,6 posto.
U kućanstvima bez uzdržavane djece najviše stope rizika bile su u jednočlanim kućanstvima, i to u onima koje čine osobe u dobi od 65 ili više godina – 56,5 posto, te u onima koje čine žene – 54,4 posto.
Najviše stope rizika prisutne su u kućanstvima koja čine jedan roditelj s uzdržavanom djecom – 24,9 posto, i u kućanstvima s dvije odrasle osobe s troje ili više djece, za koje je stopa rizika iznosila 23,3 posto.
Sedam posto stanovništva ne može priuštiti grijanje
Što se tiče materijalne i socijalne deprivacije, podaci pokazuju da je u 2022. bilo 44,8 posto osoba koje žive u kućanstvima koja ne mogu podmiriti neočekivani financijski izdatak iz vlastitih sredstava (iznos od 2950 kuna) i 41,7 posto osoba čija si kućanstva ne mogu priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće za sve članove.
Bilo je i 15,7 posto osoba čija su kućanstva u posljednjih 12 mjeseci zbog financijskih teškoća kasnila s plaćanjem obveza te sedam posto osoba čija kućanstva ne mogu priuštiti grijanje u najhladnijim mjesecima.
Oko 8,4 posto osoba živi u kućanstvima koja si nisu mogla priuštiti najmanje pet od trinaest stavki materijalne i socijalne deprivacije isključivo zbog financijskih razloga.
Istovremeno, stopa teške materijalne i socijalne deprivacije, odnosno postotak onih koji si nisu mogli priuštiti najmanje sedam stavki, u 2022. iznosi četiri posto, što je za 0,5 posto više nego 2021.
Rezultati istraživanja također pokazuju da najmanji postotak osoba, samo njih 1,5 posto, živi u kućanstvima koja vrlo lako spajaju kraj s krajem.
Siromaštvo djece korelira s razinom obrazovanja roditelja te zaposlenošću, a podaci za Hrvatsku pokazuju da je stopa materijalne deprivacije kod djece koja žive u kućanstvima u kojima je niže obrazovanje roditelja 29,5 posto, dok je stopa materijalne deprivacije za djecu koja žive u kućanstvima s visokim obrazovanjem roditelja 1,5 posto.
I jedna i druga stopa su znatno niže od EU prosjeka.
Anketa o dohotku stanovništva je istraživanje na kojem se temelji izračun pokazatelja siromaštva i socijalne isključenosti za Hrvatsku, a uvedena je u statistički sustav Hrvatske 2010. Provedba je usklađena s uredbama EU-a i Eurostatovom metodologijom, a istraživanje provode sve zemlje članice u godišnjoj periodici.
Veličina uzorka na kojem je provedena Anketa u 2022. je 12.031 kućanstava, a stopa odgovora na razini kućanstva iznosila je 73 posto te su podaci reprezentativni.
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.
Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
4. KOLOVOZA / Privremena regulacija prometa na Poluotoku povodom koncerta “300 godina Arbanasa”
KUKLJICA / U srijedu je Gospa od sniga – blagoslov kipa i tradicionalna procesija brodovima
OPASNE TEMPERATURE / Kardiolog upozorava: Ovako se zaštitite od ljetnih vrućina
Horoskop za 2. kolovoza 2026.
FOTOGALERIJA / Nezaboravan koncert klape Intrade u Maslenici
Nutricionisti za ljeto preporučuju ovo voće: Puno je vode, antioksidansa i važnih minerala
Znanstvenici otkrili zašto neki ljudi dobiju rak, a drugi ne. Evo u čemu bi mogao biti ključ
INICIJATIVA DM-A “ZAŠTITI SE… I UŽIVAJ NA SUNCU” / U subotu obavite besplatni dermatološki pregled u Zadru
FOTOGALERIJA / Nezaboravan koncert klape Intrade u Maslenici
Gradnja Olimpijskog bazena na VIšnjiku ide planiranom dinamikom; završeni radovi iskopa
VIDEO / Glazbenik Ivica Sikirić Ićo oduševio više od 30 tisuća ljudi izvedbom Cesarice na “Tragu u beskraju”
NE TREBA VAM MAJSTOR / Vodoinstalater otkrio jednostavan trik za začepljeni odvod: Štedi vrijeme, novac i živce
VIDEO / Razigrani dupin već se danima kupa s djecom u Maslenici. Pogledajte…
(VIDEO) ZADAR OSVANUO USRED LONDONSKOG METROA! Zadranka koja živi u Londonu ostala bez riječi: “Morala sam odmah fotografirati”
VIDEO / Novi nastavak turističkog spota sniman u Zadru; Modrić i Malkovich u glavnim ulogama
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.
-
magazin6 dana prijeFOTOGALERIJA / Rockatansky Band rasplesao Dračevac i otvorio “Lito u Dračevcu 2.0.”