Hrvatska
Predsjednik Milanović u Livnu: Nema države koja želi ulazak BiH u Europsku uniju koliko to želi Hrvatska
Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović sudjelovao je danas u Livnu u Bosni i Hercegovini na svečanosti obilježavanja 30. godišnjice obrane Livna i livanjskog kraja.
Na početku svog obraćanja predložio je domaćinu da se sljedeći put na ovakvim skupovima, nakon himne Bosne i Hercegovine i himne Republike Hrvatske, pusti i himna Europske unije, Oda radosti. “Pokažite tko ste i što ste i kamo stremite, kakvi su vaši ciljevi, planovi i ideje. Da su oni čisti, jasni i da nema nikakvih skrivenih agendi,” rekao je predsjednik Milanović.
“Nema države koja želi ulazak Bosne i Hercegovine u Europsku uniju koliko to želi Hrvatska. Iz sentimentalnih razloga i ako hoćete iz čisto sebičnih razloga jer, naime, sebičnost je na putu nacija važan element. Mnogo toga radim zato što je iz moje hrvatske predsjedničke pozicije to u interesu zajednice koju predstavljam,” poručio je.
Predsjednik Republike također se osvrnuo na ponudu za potpisivanjem pisma predsjednika istočnoeuropskih i srednjoeuropskih država kojim se tražilo da se Ukrajini odmah odobri status EU kandidatkinje te naglasio: “Ja kažem – može, ali ne bez BiH. Znam da će nakon ovoga moje ili naše ideje, motivi, porivi nekima biti sumnjivi, ali vjerujte mi da se za europsku BiH puno jače, puno šire diše u Zagrebu, nego u velikom dijelu Sarajeva. Nemojte to zaboraviti, nama je ovo važno. To je za nas sigurnosno, emocionalno pitanje. Budite jedinstveni u onoj mjeri u kojoj Hrvati u Hrvatskoj to ne mogu biti i možda i ne trebaju biti. Mi smo na sigurnom i tu svoju sigurnost prelijevamo vama kao dar srca, ne kao pozajmicu, nego nešto što nam je zajednički u interesu.”
“Svaki euro u Hrvatskoj koji se nudi iz EU Hrvatskoj je euro koji moramo potrošiti da bismo dali veće plaće svojima učiteljima, profesorima i ljekarima, kao i pomogli vama jer vama takva Europa u ovakvoj konstelaciji ne pomaže, ona vam odmaže. Hrvatska nikada nije imala više mirnih, miroljubivih i efikasnih instrumenata na raspolaganju da pomogne ne samo Hrvatima u BiH, nego Srbima i Bošnjacima,” istaknuo je predsjednik Milanović.
“Ovdje se prije 30 godina hrabrošću i vještinom rijetkih branila hrvatska Bosna i Hercegovina, europska Bosna i Hercegovina, pa na neki način – bez obzira na to što je već na snazi bilo Sarajevsko primirje – i hrvatska obala. To je nešto što Hrvatska ne može zaboraviti,” rekao je Predsjednik Republike te pozdravio prisutne koji su 1994./1995. godine vodili bitke, “to su ljudi koji su ovdje bili kada je bilo najteže i njima zahvalnost također dugujemo svi jer to je bio zajednički hrvatski napor”.
“Sada vas ne čekaju bitke, čekaju vas dogovori, nije sve izgubljeno i učinit ću sve da ne bude sve izgubljeno, da vas predstavljaju ljudi koje vi birate jer demokratizam, utjerivanje demokracije silom, prolazi onako kako je prošao u Iraku, u Afganistanu, u Siriji, u svim onim državama i društvima koje nisu u ovom trenutku spremne za neke stvari. Ne možeš preskakati neke stvari u razvoju, jer to nije dobro za tebe. Bosna je imala rat i Hrvatska je imala rat, neke stvari ne mogu preko noći. Da nije bilo rata, Hrvatska bi bila jedna od najrazvijenijih novih članica EU. Tu smo gdje jesmo, dovoljno jaki da vam pomognemo, dovoljno jaki da poštujemo druge! Živjela europska Bosna i Hercegovina,” zaključio je Predsjednik Republike u Livnu.
Osim predsjednika Milanovića na svečanoj sjednici govorili su gradonačelnik Grada Livna Darko Čondrić i predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i predsjednik Hrvatskog narodnog sabora dr. Dragan Čović.
Nakon svečane sjednice, predsjednik Milanović položio je vijenac i zapalio svijeću ispred Spomenika poginulim za slobodu hrvatskog naroda. Uz Predsjednika Republike bili su savjetnik Predsjednika Republike za obranu i nacionalnu sigurnost Dragan Lozančić i posebni savjetnik Predsjednika za veterane Domovinskog rata Marijan Mareković.
Hrvatska
PROGNOZA / Novo jače pogoršanje: Naglo će zatopliti, prijete obilna kiša i poplave
Umjereno do pretežno je oblačno u većini krajeva Hrvatske, oborine ima na otocima i prema otvorenom moru te na krajnjem istoku.
U nastavku petka slično, kiše će uglavnom biti u Dalmaciji i moguće još malo u istočnoj Hrvatskoj. Na planinama može biti malo susnježice ili snijega.
Za vikend hladnije. U unutrašnjosti će se zadržavati većinom tmurno, dok će na moru ipak biti sunčanih razdoblja. No, uz promjenjivu naoblaku može pasti malo kiše pretežno na otocima, izglednije u Dalmaciji, tijekom subote. U nedjelju će biti većinom sunčano duž Jadrana, dok na kopnu lokalno može biti slabe oborine, pri čemu u Gorskoj Hrvatskoj može biti malo susnježice ili snijega.
Na samom početku novog radnog tjedna, u ponedjeljak, kratki predah od oborine, no već utorak donosi osjetnije zatopljenje i novo jače pogoršanje. Glavnina oborine očekuje se tijekom srijede i to osobito u noći na četvrtak kad je lokalno obilnija oborina izgledna na području Dalmacije te bi moglo biti bujičnih i urbanih poplava, tako u ovim trenucima sugeriraju prognostički materijali.
Hrvatska
PROGNOZA / U dijelu zemlje moguć snijeg, a stiže i jače pogoršanje
Pretežno je oblačno diljem Hrvatske, lokalno ima i magle. Kiša pada mjestimice u Dalmaciji, na krajnjem sjeveru zemlje i na istoku.
U većem dijelu zemlje kolnici su mokri ili samo vlažni i skliski, vozače stoga pozivaju na oprez iz Hrvatskog autokluba. Promet otežava jako do olujno jugo koje puše u priobalju.
U nastavku četvrtka jugo će zamijeniti bura i sjeverozapadnjak. Oborine će biti uglavnom duž Jadrana i uz Jadran. U najvišem gorju može pasti malo snijega.
Petak također donosi oborinu većinom duž Jadrana i uz Jadran. U gorju pritom može biti malo snijega. U noći i ujutro će bura biti jaka pod Velebitom, na udare i olujna. Temperature će se sniziti u odnosu na one u četvrtak.
Subota će biti suha u većini krajeva. Tek bi rijetko gdje u unutrašnjosti moglo pasti malo kiše ili rosulje, oborina je moguća i na obali i otocima, češće prema otvorenom moru.
Nedjelja će duž Jadrana biti uglavnom sunčana, no na kopnu će se zadržavati tmurno, valja računati mjestimice na malo kiše ili čak malo susnježice ili snijega.
Novi tjedan ne donosi stabilizaciju, štoviše, u utorak stiže novo jače pogoršanje vremena.
Hrvatska
Nova pravila: Trgovci će provjeravati identitet kupca ako plaćaju gotovinom od ovog iznosa
Od 2027. godine u EU se uvodi ograničenje prema kojem se u poslovnim transakcijama gotovinom smije plaćati najviše 10.000 eura, dok se iznosi iznad toga moraju podmiriti bezgotovinski. Uz to, već od 3.000 eura trgovci će morati provjeriti i evidentirati identitet kupca, dok privatne gotovinske transakcije između građana uglavnom ostaju dopuštene.
Od 2027. godine u Europskoj uniji stupaju na snagu nova pravila o plaćanju gotovinom. Dva iznosa pritom postaju ključna jer određuju kada se gotovinske transakcije moraju dodatno provjeravati i koje obveze imaju kupci i trgovci.
Do sada su potrošači u Njemačkoj, ali i u mnogim drugim državama članicama, mogli gotovo neograničeno plaćati gotovinom. To će se promijeniti sredinom 2027., kada počinje primjena nove EU uredbe kojom se strože regulira uporaba gotovine u poslovnom prometu. Cilj mjere jest povećati transparentnost velikih gotovinskih transakcija te suzbiti ilegalne financijske tokove, prenosi Fenix Magazin.
Iako privatnim osobama i dalje ostaje širok prostor za korištenje gotovine, u poslovnim transakcijama uvode se jasna i jedinstvena pravila na razini cijele Europske unije. Uz gornju granicu od 10.000 eura, posebnu važnost dobiva i niži prag od 3.000 eura, koji sa sobom nosi dodatne obveze za trgovce.
Gornja granica od 10.000 eura za poslovne transakcije
Od 10. srpnja 2027. poduzeća i samostalni poduzetnici u cijelom EU unutarnjem tržištu smjet će primati ili isplaćivati najviše 10.000 eura u gotovini. Iznosi iznad toga morat će se podmirivati bezgotovinskim putem – bankovnom uplatom, karticom ili drugim digitalnim sredstvima plaćanja. Ova se odredba odnosi isključivo na poslovne transakcije i ima za cilj spriječiti nekontrolirano kretanje velikih količina gotovine.
Europska unija državama članicama ostavlja mogućnost uvođenja strožih nacionalnih ograničenja. Njemačka zasad ne planira dodatne restrikcije. Ondje već sada vrijede obveze identifikacije i dokumentiranja pri gotovinskim plaćanjima od 10.000 eura naviše, a ta će pravila ostati na snazi paralelno s novom uredbom. Posebna područja poput trgovine plemenitim metalima ili kupnje nekretnina i dalje podliježu posebnim, ranije uvedenim ograničenjima.
Zašto prag od 3.000 eura postaje važan u svakodnevici
Novost koju donosi EU uredba jest obvezna provjera identiteta već od iznosa od 3.000 eura. Od tog praga nadalje, trgovci će morati utvrditi identitet kupca te zabilježiti njegove podatke. Za većinu građana to će rijetko imati izravan učinak, osim pri većim kupnjama poput skuplje elektronike ili namještaja. Za trgovce, međutim, to znači znatno veći administrativni teret.
Za privatne osobe promjene su ograničene. One i dalje smiju posjedovati, podizati i međusobno koristiti gotovinu u bilo kojem iznosu. Također, privatna kupnja automobila za više od 10.000 eura i dalje je dopuštena ako se radi o transakciji između dvije fizičke osobe. Ipak, određena posebna pravila ostaju na snazi: kupnja plemenitih metala anonimno je moguća samo do iznosa od 1.999,99 eura, dok se nekretnine od 2023. godine više ne smiju plaćati gotovinom. Ta ograničenja vrijede neovisno o novoj EU uredbi.
Nova pravila tako označavaju važan korak prema ujednačavanju gotovinskog poslovanja u Europskoj uniji, uz naglasak na veću transparentnost, ali bez potpunog ukidanja gotovine u svakodnevnom životu.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijePRIJAVE DO 2. VELJAČE / Iz zadarske Čistoće natječaj za zapošljavanje na više radnih mjesta. Evo detalja…
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeOsnovana Javna ustanova “Zavod za prostorno uređenje Grada Zadra”
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeOPĆINA SV. FILIP I JAKOV / U planu su prva uljara, farma i još jedan hotel
-
magazin4 dana prijeNovi film kultnog redatelja Paola Sorrentina „La Grazia“ ovog utorka u Kino Zoni






