Connect with us

Hrvatska

Predsjednik Milanović u Livnu: Nema države koja želi ulazak BiH u Europsku uniju koliko to želi Hrvatska

Objavljeno

-

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović sudjelovao je danas u Livnu u Bosni i Hercegovini na svečanosti obilježavanja 30. godišnjice obrane Livna i livanjskog kraja.

Na početku svog obraćanja predložio je domaćinu da se sljedeći put na ovakvim skupovima, nakon himne Bosne i Hercegovine i himne Republike Hrvatske, pusti i himna Europske unije, Oda radosti. “Pokažite tko ste i što ste i kamo stremite, kakvi su vaši ciljevi, planovi i ideje. Da su oni čisti, jasni i da nema nikakvih skrivenih agendi,” rekao je predsjednik Milanović.

“Nema države koja želi ulazak Bosne i Hercegovine u Europsku uniju koliko to želi Hrvatska. Iz sentimentalnih razloga i ako hoćete iz čisto sebičnih razloga jer, naime, sebičnost je na putu nacija važan element. Mnogo toga radim zato što je iz moje hrvatske predsjedničke pozicije to u interesu zajednice koju predstavljam,” poručio je.

Predsjednik Republike također se osvrnuo na ponudu za potpisivanjem pisma predsjednika istočnoeuropskih i srednjoeuropskih država kojim se tražilo da se Ukrajini odmah odobri status EU kandidatkinje te naglasio: “Ja kažem – može, ali ne bez BiH. Znam da će nakon ovoga moje ili naše ideje, motivi, porivi nekima biti sumnjivi, ali vjerujte mi da se za europsku BiH puno jače, puno šire diše u Zagrebu, nego u velikom dijelu Sarajeva. Nemojte to zaboraviti, nama je ovo važno. To je za nas sigurnosno, emocionalno pitanje. Budite jedinstveni u onoj mjeri u kojoj Hrvati u Hrvatskoj to ne mogu biti i možda i ne trebaju biti. Mi smo na sigurnom i tu svoju sigurnost prelijevamo vama kao dar srca, ne kao pozajmicu, nego nešto što nam je zajednički u interesu.”

“Svaki euro u Hrvatskoj koji se nudi iz EU Hrvatskoj je euro koji moramo potrošiti da bismo dali veće plaće svojima učiteljima, profesorima i ljekarima, kao i pomogli vama jer vama takva Europa u ovakvoj konstelaciji ne pomaže, ona vam odmaže. Hrvatska nikada nije imala više mirnih, miroljubivih i efikasnih instrumenata na raspolaganju da pomogne ne samo Hrvatima u BiH, nego Srbima i Bošnjacima,” istaknuo je predsjednik Milanović.

“Ovdje se prije 30 godina hrabrošću i vještinom rijetkih branila hrvatska Bosna i Hercegovina, europska Bosna i Hercegovina, pa na neki način – bez obzira na to što je već na snazi bilo Sarajevsko primirje – i hrvatska obala. To je nešto što Hrvatska ne može zaboraviti,” rekao je Predsjednik Republike te pozdravio prisutne koji su 1994./1995. godine vodili bitke, “to su ljudi koji su ovdje bili kada je bilo najteže i njima zahvalnost također dugujemo svi jer to je bio zajednički hrvatski napor”.

“Sada vas ne čekaju bitke, čekaju vas dogovori, nije sve izgubljeno i učinit ću sve da ne bude sve izgubljeno, da vas predstavljaju ljudi koje vi birate jer demokratizam, utjerivanje demokracije silom, prolazi onako kako je prošao u Iraku, u Afganistanu, u Siriji, u svim onim državama i društvima koje nisu u ovom trenutku spremne za neke stvari. Ne možeš preskakati neke stvari u razvoju, jer to nije dobro za tebe. Bosna je imala rat i Hrvatska je imala rat, neke stvari ne mogu preko noći. Da nije bilo rata, Hrvatska bi bila jedna od najrazvijenijih novih članica EU. Tu smo gdje jesmo, dovoljno jaki da vam pomognemo, dovoljno jaki da poštujemo druge! Živjela europska Bosna i Hercegovina,” zaključio je Predsjednik Republike u Livnu.

Osim predsjednika Milanovića na svečanoj sjednici govorili su gradonačelnik Grada Livna Darko Čondrić i predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i predsjednik Hrvatskog narodnog sabora dr. Dragan Čović.

Nakon svečane sjednice, predsjednik Milanović položio je vijenac i zapalio svijeću ispred Spomenika poginulim za slobodu hrvatskog naroda. Uz Predsjednika Republike bili su savjetnik Predsjednika Republike za obranu i nacionalnu sigurnost Dragan Lozančić i posebni savjetnik Predsjednika za veterane Domovinskog rata Marijan Mareković.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva

Objavljeno

-

By

Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.

Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.

Upozorenja za subotu

Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

DHMZ
DHMZ

Upozorenje za nedjelju

Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

DHMZ
DHMZ
Nastavi čitati

Hrvatska

MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka

Objavljeno

-

By

Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.

Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.

Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.

Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.

Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).

Nastavi čitati

Hrvatska

Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost

Objavljeno

-

By

Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.

Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.

Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.

“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.

“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.

Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu