Hrvatska
Usporeno punjenje strateških zaliha, hrane ima za 60 dana
Vlada je odlučila “podebljati” strateške robne zalihe, ali ni mjesec dana od te odluke nije se krenulo u akciju, piše u ponedjeljak Večernji list, navodeći da zbog usporenog punjenja strateških zaliha hrane ima za 60 dana.
Poremećaji na tržištu, problemi u opskrbnim lancima, s energentima, transportom, logistikom… koje je načela korona, a dodatno produbio rat u Ukrajini, ponovno su otvorili pitanje niske razine hrvatske samodostatnosti u brojnim proizvodima, posebice kad je o hrani riječ – od mesa, mlijeka, stočne hrane do proizvoda od uljarica i žitarica, suncokretova ulja, brašna, kruha, tjestenine.
Odlučeno je tako, podsjetimo, da se pokrene izvanredna nabava strateških roba u vrijednosti 596,6 milijuna kuna te je procijenjeno da je neophodna nabava kukuruza, pšenice, svinjskog i purećeg mesa, sjemenskog kukuruza i pšenice te ulja, mlijeka i jaja.
No u trenutačnoj situaciji kad su se istopili i donedavni viškovi, osobito uvozne svinjetine, koji su “zatrpavali” naše tržište – pa su i cijene mesa također krenule uzlaznom putanjom, iz pojedinih sektora neslužbeno doznajemo kako zanimanja nema te da bi taj pothvat u sadašnjim uvjetima divljanja cijena preskupo mogao stajati državu.
K tome, iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja dobili smo isti odgovor kao i prije mjesec dana – da je trenutačna vrijednost strateških robnih zaliha 552.943.117,47 kuna, od čega prehrambenih proizvoda 256.496.042,47 kuna, a neprehrambenih proizvoda 296.447.075 kn – što upućuje na to da se stanje u međuvremenu nije “promijenilo” ni za lipu.
U Gospodarsko interesnom udruženju za proizvodnju, preradu i promet stoke, stočnih proizvoda i stočne hrane Croatiastočar razočarani su nemarom države. Od 2013. do 2018. godine prosječni izvoz kukuruza iz Hrvatske bio je manji od 500 tisuća tona, 2019. skočio je na 868, u 2020. na 1,17 milijuna tona – a i lani je izvezeno oko milijun tona za gotovo 208 milijuna eura.
“Nemamo nikakvih saznanja da je počelo popunjavanje strateških zaliha. Ako se nešto i kupuje, kupuje se vrlo slabo i svi to skrivaju kao zmija noge. Jer tko će sad kupovati kukuruz ili pšenicu kad su cijene najviše. Kome će to koristiti i tko će snositi taj trošak poreznih obveznika ako roba nije kupljena u jeku berbe – pšenica u ljeto, a kukuruz u jesen? Kukuruz na pariškoj burzi ovih dana košta čak 320 eura za tonu, a pšenica oko 360 eura”, kaže direktor Croatiastočara Branko Bobetić, piše novinarka Večernjeg lista Jolanda Rak-Šajn.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.
-
magazin6 dana prijeFOTOGALERIJA / Rockatansky Band rasplesao Dračevac i otvorio “Lito u Dračevcu 2.0.”




