Hrvatska
Liječnica upozorava: Zbog starenja stanovništva slijede dvije nove pandemije
Niz aktivnosti obilježit će Svjetski dan Parkinsonove bolesti. O metodama borbe protiv nje i nadolazećoj pandemiji neureodegenerativnih bolesti govorila je doc. prim. Vladimira Vuletić, predstojnica Zavoda za neurologiju KBC-a Rijeka i predsjednicom udruge Parkinson i Mi.
Znakovi koji upućuju na Parkinsonovu bolest
Vuletić je navela po kojim znakovima je moguće prepoznati Parkinsonovu bolest, a objasnila je i koja populacija obolijeva.
“Prvo se primjećuje tremor u mirovanju jedne ruke ili noge koji može prijeći i na drugu stranu te usporenost, otežano započinjanje kretnji, zakočenost, pognut stav, sitan korak, sitan rukopis, blokiranje kretnji. Uz to, oboljeli imaju problema sa spavanjem, osjetom mirisa, anksioznosti, tjeskobom, konstipacijom. Najčešće obolijeva populacija iznad 60 godina, među kojom je učestalost 1,5%, a 3% kod populacije iznad 80. Međutim, jedan od 10 novooboljelih mlađi je od 40 godina”, kazala je.
Pojasnila je tko su kandidati za dubinsku mozgovnu stimulaciju i kakav je to zahvat.
“Dubinska mozgovna stimulacija (DBS) jedna je od metoda invazivnog liječenja Parkinsonove bolesti kod koje medicinski uređaj, sličan pejsmejkeru, ima precizno postavljene elektrode u ciljna mjesta u mozgu i spojene s pulsnim generatorom u prsištu, koji generira visokofrekventnu elektrostimulaciju te tako osigurava bolju kontrolu pokreta, smanjuje simptome i popravlja kvalitetu života. Ta metoda nije indicirana kod svih pacijenata, nego se na temelju striktnih kriterija ocjenjuje moguća korist”, rekla je Vuletić pa nastavila:
“Bolesnici ne smiju biti loši kognitivno, tj. dementni i izrazito depresivni te moraju biti bez težih komorbiditeta. Treba biti realan jer DBS ne zaustavlja bolest koja je progresivna, nijedna je metoda ne zaustavlja, i još je neizlječiva. Važna je i podrška obitelji. Više od 160.000 pacijenata diljem svijeta liječeno je na taj način. Ti signali mogu omogućiti bolje funkcioniranje moždanih krugova koji kontroliraju pokret i blokirati neke od poruka mozga koje uzrokuju invalidne motoričke simptome. Rezultat je da je bolesnik mobilan i može osjetiti veću kontrolu nad pokretima tijela, znači lakše obavljati svakodnevne zadatke.”
Covid i neurodegenerativne bolesti
Liječnica je komentirala i kako je covid-19 utjecao na oboljele od neurodegenerativnih bolesti.
“Izolacija i socijalno distanciranje ponašanja su koja nikako ne pridonose dobrom stanju oboljelih od kroničnih neurodegenerativnih bolesti, kao ni manjak fizičke aktivnosti. Parkinsonova bolest može uzrokovati respiratorne smetnje, posebno u uznapredovaloj fazi, te među ostalim, zbog pognutog stava i rigora mišića, reduciran disajni kapacitet pluća”, ističe.
“Prema nekim studijama, prolongirani stres može razotkriti mnoge latentne kliničke slike Parkinsonove bolesti pa postoji mogućnost da nakon pandemije svjedočimo većem broju oboljelih. Radili smo istraživanje na Klinici i ustanovili da su u pandemiji nastupila motorička i nemotorička pogoršanja, posebno anksioznost, depresija, apatija i sl. Mnogim našim pacijentima morali smo dizati doze lijekova zbog pogoršanja. Oni koji su imali SARS-CoV-2 virusnu infekciju različito su prolazili, ovisno o dobi, težini i duljini bolesti. Oboljeli od demencija i drugih neurodegenerativnih bolesti nemaju veći rizik obolijevanja, ali imaju lošije ishode, teže kliničke slike”, navela je.
Vuletić se osvrnula i na post-covid sindrom te navela neke od neuroloških posljedica covida.
“Post-covid neurološki sindrom prisutan je u oko 40% bolesnika dugo nakon preboljene infekcije, i to bez obzira na težinu kliničke slike. Kod nekih je opisivan i 12 mjeseci iza akutne infekcije. To je postvirusni sindrom uzrokovan odgovorom mozga i tijela na infekciju virusom SARS-CoV-2. Općenito je medicinska struka uočila post-covid sindrom koji obuhvaća mnoge specijalističke djelatnosti (kardiološke, pulmološke, psihijatrijske, psihološke, neurološke itd.). Ne zna se sigurno, ali izgleda da je post-covid neurološki sindrom posljedica abnormalnosti u živčanom, metaboličkom i imunosnom sustavu”, navela je Vuletić.
Neurološki simptomi
“Karakterizira ga produljena pojava depresije, razne neuromuskularne bolesti, od slabosti mišića i miopatija i dalje, tjeskobe, umora, poremećaja spavanja, različiti kognitivni problemi, od problema s koncentracijom, pažnjom, pamćenjem i dalje, “moždana magla”, vrtoglavica, glavobolja, gubitak mirisa, bolesti pokreta, epilepsije, cerebrovaskularne bolesti itd. Teži simptomi bili su prisutni kod težih akutnih infekcija (mehanička ventilacija, boravak u JIL-u, encefalopatija itd.). Barem jedan neurološki simptom prijavilo je 87,4% pacijenata, a na kvalitetu života utjecao je kod 44,1% bolesnika. Mi smo na Klinici za neurologiju u KBC-u Rijeka osnovali i post-covid ambulantu, u koju se najviše javlja mlađa populacija jer joj ti simptomi smetaju u funkcioniranju”, kazala je.
Vuletić je komentirala i što se može očekivati na području neurodegenerativnih bolesti, s obzirom na to da smo populacija koja sve više stari.
“Demencije zahvaćaju 10% populacije iznad 65 godina, a znamo da se mogu pojavljivati i u mlađoj dobi. Najavljuju se nove dvije pandemije u vrlo bliskoj budućnosti jer su procjene da će Alzheimerova i Parkinsonova bolest biti dvostruko češće do 2050. godine i poprimiti razmjere pandemije. Za tu skupinu bolesti još uvijek nema pravog lijeka. Ulažu se golemi napori i sredstva da se shvati biološka osnova tih kompleksnih bolesti mozga kako bi se našao pravi lijek koji ne bi samo ublažavao bolest već i liječio.
Mi znamo da je produljen životni vijek u populaciji i da su vodeći uzroci smrti kardiovaskularne i maligne bolesti, ali treba imati na umu da su neurodegenerativne bolesti u porastu i povezane s dobi. To ima golem utjecaj na pojedince, obitelji i društvo u cjelini. Za sada te bolesti zahtijevaju pravilnu medicinsku skrb i pomoć društva oboljelima i njihovim obiteljima”, govori Vuletić za Večernji list.
“Nema stopostotne prevencije”
Mogu li si ljudi sami pomoći, odnosno načinom života bar donekle prevenirati bolesti pokreta i kognitivnih poremećaja?
“Nema stopostotne prevencije, ali smanjenjem rizičnih faktora i liječenjem bolesti poput šećerne bolesti, hipertenzije, debljine, povišenih masnoća itd. smanjujemo rizik. No, ne uklanjamo bolest. Vježbanje i fizička aktivnost, edukacija, pravilna prehrana, kognitivna stimulacija i veće kognitivne rezerve svakako pridonose”, objasnila je.
Hrvatska
PROGNOZA / Nedjelja će biti sunčana, ali od utorka stiže velika promjena: Evo što nas čeka diljem zemlje
Nestabilan i vlažan zrak s Atlantika približava se zapadnoj obali Europe i najavljuje promjenu vremenskih prilika na širem području kontinenta. Riječ je o dolini niskog tlaka zraka povezanoj s dubokom ciklonom nad Skandinavijom i Baltikom, koja se proteže preko Danske i Velike Britanije sve do zapadne obale Pirinejskog poluotoka.
Nad Biskajskim zaljevom dodatno se razvija ciklona koja na svojoj prednjoj strani povlači topao i vlažan zrak sa sjevera Afrike i Sredozemlja prema zapadnoj i srednjoj Europi.
Glavnina tog toplog i vlažnog zraka premještat će se prema istoku, i to sjevernije od Alpa, dok će manji dio zaobići Alpe i prodrijeti u Genovski zaljev. Početkom idućeg tjedna nestabilan zrak postupno će zahvatiti i naše krajeve, pa se od utorka očekuje izraženija promjena vremena.
Nedjelja donosi stabilne i ugodne prilike. Bit će pretežno sunčano, uz najviše dnevne temperature između 21 i 26 stupnjeva Celzija, kako u unutrašnjosti tako i na Jadranu. Poslijepodne je u gorskim krajevima moguć slab razvoj dnevne naoblake.
Vjetar će biti slab, u unutrašnjosti sjeverni i sjeveroistočni, dok će na Jadranu prevladavati vjetrovi dnevne cirkulacije, uz pojačan maestral na srednjem i južnom dijelu te u kanalima među otocima. Temperatura mora kreće se između 16 i 18 stupnjeva, a ultravioletni indeks je visok.
U ponedjeljak prijepodne nastavlja se stabilno i sunčano vrijeme. Jutarnje temperature u unutrašnjosti bit će oko četiri stupnja, a na Jadranu oko 12. Međutim, već poslijepodne i u noći na utorak sa zapada stiže promjena.
Naoblačenje će najprije zahvatiti Istru i sjeverni Jadran, a tijekom utorka proširit će se na cijelu zemlju. U zapadnim krajevima unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu očekuje se slaba kiša, uz jačanje juga.
Srijeda donosi pretežno oblačno vrijeme s povremenom umjerenom kišom. Na Jadranu i u planinskim krajevima unutrašnjosti mjestimice su mogući i grmljavinski pljuskovi. Jugo će dodatno ojačati, osobito na otvorenom moru srednjeg i južnog Jadrana.
Jutarnje temperature ostat će bez većih promjena, oko šest stupnjeva u unutrašnjosti i oko 12 na Jadranu, dok će dnevne temperature biti u manjem padu, oko 19 u unutrašnjosti i oko 22 stupnja na obali.
Hrvatska
PROGNOZA / Uživajte u sunčanom vikendu jer sredina idućeg tjedna donosi nova pogoršanja vremena
Trenutno se nalazimo pod utjecajem anticiklone koja donosi stabilno i suho vrijeme, uz umjeren do jak sjeverni i sjeveroistočni vjetar. Ciklonalna aktivnost zadržava se nad Baltikom, dok se nad Biskajskim zaljevom razvija ciklona.
Na njezinoj prednjoj strani prema zapadnoj i srednjoj Europi prodire topao i vlažan zrak sa sjevera Afrike i Sredozemlja. Glavnina tog zraka premješta se prema istoku, sjevernije od Alpa, te će početkom i sredinom idućeg tjedna zahvatiti i naše krajeve.
Tijekom dana će prevladavati sunčano vrijeme uz slab razvoj dnevne naoblake. Na Jadranu i uz obalu puše jaka bura, koja će tijekom poslijepodneva okrenuti na jak maestral.
Najviša dnevna temperatura u unutrašnjosti kreće se između 19 i 24 stupnja, dok je na Jadranu oko 22 stupnja. Temperatura mora iznosi od 15 stupnjeva uz obalu do 17 stupnjeva na otocima i otvorenom moru južnog Jadrana. Ultraljubičasti indeks je visok.
U nedjelju se nastavlja stabilno i sunčano vrijeme, uz hladna jutra u unutrašnjosti, gdje će se temperature kretati između tri i pet stupnjeva. U kotlinama gorskih krajeva moguće je i oko nula stupnjeva, uz slab mraz pri tlu. Na Jadranu će jutarnje temperature biti između deset i 15 stupnjeva.
Dnevne temperature u unutrašnjosti bit će za 15 do 20 stupnjeva više od jutarnjih, pa bi se ponegdje mogle popeti i do 26 stupnjeva. Na Jadranu i uz obalu najviša dnevna temperatura bit će oko 23 stupnja, uz maestral, koji će na srednjem i južnom dijelu biti pojačan.
Krajem tjedna očekuje se stabilizacija
Početkom idućeg tjedna očekuje se utjecaj prodora vlažne zračne mase s Atlantika. U ponedjeljak poslijepodne i u noći na utorak sa zapada stiže promjena vremena. Naoblačenje će najprije zahvatiti Istru i sjeverni Jadran, a tijekom utorka proširit će se na cijelu zemlju. Slaba kiša očekuje se u utorak u zapadnim krajevima unutrašnjosti te na sjevernom Jadranu, gdje će zapuhati jugo.
U srijedu će prevladavati pretežno oblačno vrijeme, uz slabu, mjestimice i umjerenu kišu. Na Jadranu i u planinskim krajevima unutrašnjosti mogući su i lokalni grmljavinski pljuskovi.
Na moru će vjetar promijeniti smjer i zapuhat će bura. Jutarnje temperature zraka neće se znatnije mijenjati, u unutrašnjosti će biti oko šest stupnjeva, a na Jadranu oko 12. Najviše dnevne temperature od utorka će biti u manjem padu, pa će se u unutrašnjosti kretati oko 19 stupnjeva, a na Jadranu oko 22.
Krajem tjedna očekuje se stabilizacija vremena uz osjetan porast temperature zraka.
Hrvatska
PROGNOZA / Od anticiklonalne bure do ljetnih temperatura u dva dana
Donosimo vremensku prognozu meteorologa Bojana Lipovšćaka
Hladan zrak polarnog podrijetla prodro je nad naše krajeve te se Panonska nizina, do planinske prepreke Dinarida, napunila hladnim, stabilnim zrakom anticiklone. Hladan zrak prelijeva se preko planinske prepreke na Jadran kao jaka, mjestimice i olujna bura.
Bura povezana s anticiklonom u unutrašnjosti naziva se anticiklonalna bura. Kratak opis anticiklonalne bure iz „Meteorološkog priručnika za nautičare” glasi:
Anticiklonalna bura nastaje pod utjecajem anticiklone s rashlađenog europskog kontinenta. Hladan i suh zrak iz anticiklone prelijeva se preko primorskih planina prema toplijem moru, dok se ciklona nalazi u Mediteranu, južno od Jadranskog mora. Zrak je suh, temperatura niska, tlak zraka visok, a nebo vedro. Samo se na ponekom planinskom vrhu, i to kratkotrajno, može zadržati oblačna kapa. Anticiklonalne bure traju dulje. Razina mora se snižava pa tijekom bure u lukama sjevernog Jadrana, osobito onima s kritičnim dubinama u odnosu na gaz broda, treba biti oprezan. Također je važno da privez brodice bude kratak.
Danas će vrijeme biti sunčano, a na Jadranu vjetrovito uz jaku, na udare i olujnu buru. Najviše dnevne temperature kretat će se od 17 do 22 °C, dok je temperatura mora od 16 do 17 °C.
U subotu i nedjelju nastavlja se sunčano i stabilno vrijeme, uz jutarnji slab mraz u kotlinama unutrašnjosti. Jutarnje temperature u unutrašnjosti, na dva metra visine u meteorološkom zaklonu, bit će od 1 do 4 °C, a na Jadranu oko 9 °C. Najviše dnevne temperature u subotu od 21 do 24 °C, dok će u nedjelju porasti za dva do tri stupnja, pa će maksimum dosezati i 27 °C. Na Jadranu će bura slabjeti i skretati na jak poslijepodnevni maestral.
Analiza vremenske situacije ukazuje na sporo premještanje anticiklone prema istoku kontinenta, dok će oslabljeni prodor vlažnijeg i toplijeg zraka atlantskog podrijetla započeti u prvoj polovici idućeg tjedna uz slabo jugo.
Naoblačenje s kišom očekuje se tek sredinom tjedna.
-
ZADAR / ŽUPANIJA18 sati prijeMORATE U SPIZU? Danas u Zadru rade sljedeće trgovine…
-
magazin1 dan prijeSUBOTNJA ŠPICA!
-
magazin4 dana prijeSPORTSKI ULAZAK U LJETO / Doživite Maslenica Sunset Run 2026. Prijave su otvorene!
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeVanja Čvrljak izabran za direktora Turističke zajednice Zadarske županije





