Nakon prošlogodišnje sušne godine mnoge je iznenadilo kišovito proljeće. Konkretnoj stabilizaciji vremena ne nazire se kraj, barem ne do kraja svibnja.

Situaciju je u emisiji Klimatska budućnost urednice i voditeljice Tee Blažević komentirala Dunja Mazzocco Drvar, ravnateljica Uprave za klimatske aktivnosti pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, a komentirala je i što Hrvatsku čeka u budućnosti kad su u pitanju klimatske promjene.

“Idemo sve brže ka tome da Hrvatske postane semiaridno polupustinjsko područje jer je na Mediteranu koji osjeća klimatske promjene puno jače nego nekakav svjetski prosjek. Kod nas je već sad veliki problem suša. Mi imamo u našim štetama od klimatskih i vremenskih ekstrema 30% otpada na suše, što pokazuje da je to vremenske nepogoda s kojom već sad imamo najviše problema. Ali, odmah iza suše dolazi i poplava. To je ono što je ključno za klimatske promjene, to su ti snažni ekstremi, imali smo priliku vidjeti poplave i vidimo da ćemo s tim imati sve više i više problema. Nakon jedne godine koja je izrazito sušna kao prošla godina 2022., nije čudno da će uslijediti jedna ovakva koja je izrazito kišna.”

Mazzocco Drvar komentirala je i hrvatske klimatske ambicije:

Trenutno se radi najviše na donošenju novog europskog zakonodavstva, potvrdila je Mazzocco Drvar.

“Uskoro smo gotovi s tim, sad se donose jedna po jedna uredba, i onda će sljedeći korak biti uvođenje tih novih propisa novog europskog paketa klimatskog Fit for 55 u naše zakonodavstvo, a to će onda značiti da se moraju ne samo zakoni i uredbe donositi, nego da treba postaviti i nekakve provedbene mehanizme i pred nama je veliki put da ostvarimo ono što smo si zadali europskim zelenim planom da pretvorimo u pravu akciju odnosno da to zakonski propišemo.”

Dnevnik Nove TV donosi tradicionalno mjesečno istraživanje Crobarometar za svibanj 2023. Rezultati reflektiraju period s kraja prethodnog mjeseca i prve polovice aktualnog mjeseca.

I dalje je inflacija, odnosno rast cijena pojedinih proizvoda i usluga važna tema u javnom prostoru i svakodnevnom životu građana, piše Dnevnik.hr. Kao i prethodnog mjeseca u fokusu je zdravstvo s pregovorima oko plaća s liječnicima i ostalim osobljem.

Sektor pravosuđa također je dijelom bio u fokusu javnosti zbog najave izmjena u radu te pregovorima u vezi plaća sudaca. Optimizam građana se nakon blagog pozitivnog rasta u travnju u svibnju vratio na razinu iz ožujka i veljače. Udio građana koji podržavaju rad Vlade je ovaj mjesec blago niži nego u travnju te se vratio na razinu iz prva tri mjeseca ove godine. Podrška radu Zorana Milanovića je identična u svibnju kao i u travnju.

Rejtinzi stranaka

I ovaj mjesec prema rezultatima istraživanja HDZ drži vodeću poziciju. 30,3 posto ispitanika glas bi, u ovom trenutku, dalo vladajućoj stranci. SDP s 12,6 posto i dalje drži drugo mjesto. Platforma Možemo ima 9 posto, ni kod njih nema oscilacija. Most nezavisnih lista je na četvrtom mjestu sa 7,3 posto potpore. Domovinski pokret čvrsto drži svoje peto mjesto.

Možemo reći da je sve u rangu prošloga mjeseca, promjene su unutar statističke pogreške. Jedan posto gore ili dolje. Idući mjeseci trebali bi pokazati možemo li govoriti o trendu ili ne.

Stranke koje ne prelaze izborni prag, a imaju više od 1 posto podrške su: HSU, HSS, HNS, Centar, Socijaldemokrati hrvatske, Hrvatski suverenisti, Odlučnost i pravednost, HSP.

Velika je i dalje baza neodlučnih birača – ima ih 17,3 posto. Definitivno je to grupacija koja bi itekako mogla utjecati na rezultate izbora. Tko će uspjeti najviše motivirati, tek ćemo vidjeti. Ono što definitivno znamo jest da ih u odnosu na prošli mjesec nitko nije pretjerano impresionirao, tj. broj im se nije smanjio.

Što građani misle o smjeru u kojem idemo?

Optimizam građana – nakon blagog pozitivnog rasta u travnju – u svibnju se vratio na razinu iz ožujka i veljače. Da je smjer kojim zemlja ide pogrešan kaže 69 posto ispitanika, da je dobar smatra njih 20 posto. Ni pozitivan ni negativan komentar nema 11 posto ispitanih.

Udio građana koji podržavaju rad Vlade ovaj je mjesec nešto niži nego u travnju, odnosno 28 posto. Njezin rad ne odobrava 64 posto. Ni da ni ne kad je o potezima Vlade riječ kaže 8 posto.
U posljednja dva mjeseca rejting predsjednika Milanovića je – zacementiran. Drugim riječima, ponovno kod 53 posto ispitanika nema podršku za svoj rad. Kod njih 38 posto potpora mu je i ovaj mjesec neupitna. 9 posto njih nije ni za ni protiv.

Milanović najpopularniji, ljestvicu negativnog dojma predvodi Pupovac

Kada je o dojmu riječ, predsjednik Zoran Milanović je i dalje prvi na ljestvici. Slijedi ga Tomislav Tomašević, zatim Božo Petrov. Četvrti je Ivan Penava, a peti Andrej Plenković.
S druge strane, ljestvicu negativnog dojma predvodi Milorad Pupovac. Premijer Plenković, vidimo, i na jednoj i na drugoj je u prvih 5. Slijede Hrvoje Zekanović, Gordan Jandroković i Zlatko Hasanbegović.

Ocjena rada državnih institucija-dvije dvojke, jedna trojka

Školskim rječnikom, građani su ocijenili rad Vlade s 2,37, rad Predsjednika 2,68, a Hrvatskom saboru su dali 1,98

Percepcija najvećih problema u zemlji

Prema istraživanju najveći problemi koji muče građane u svibnju su visoke cijene i inflacija, zatim životni standard, odnosno niske plaće, korupcija i kriminal, gospodarska situacija te siromaštvo.
Među aspektima života građani su najbolje ocijenili sigurnost i obrazovni sustav, a najlošije rad političara i sudova.

U novom poreznom paketu Vlada je udovoljila gradovima i općinama koji su već dulje vrijeme tražili da se poveća gornja granica poreza na kuće za odmor. Novi raspon iznosit će od 0,60 do pet eura po četvornom metru korisne površine, a sad je bio od 0,66 do 1,99 eura. Može se očekivati da će većina lokalnih jedinica dignuti porez na maksimalan iznos, što će biti snažan udarac po džepu za vlasnike vikendica i apartmana.

Prema Zakonu o lokalnim porezima, kućom za odmor smatra svaka zgrada, dio zgrade ili stan koji se koristi povremeno ili sezonski. Znači, glavni kriterij za utvrđivanje statusa kuće za odmor je činjenica da se ta nekretnina koristi povremeno ili sezonski ili ima drugu namjenu.

Sukladno tome, kućom za odmor ne smatra se nekretnina koja se koristi cijele godine, i to neovisno o tome koristi li je vlasnik za svoje stanovanje ili je ona u trajnom najmu, kao ni nekretnina pogodna za stanovanje koja se uopće ne koristi, piše tportal.

Još početkom devedesetih godina utvrđen je raspon za oporezivanje vikendica i apartmana od pet do 15 kuna, odnosno od 0,66 do 1,99 eura, te se sve dosad nije mijenjao.

Tome je došao kraj u sklopu aktualne porezne reforme. Jedinicama lokalne samouprave Vlada je ukinula prirez, a kako ne bi imale velike financijske gubitke, dopustila im je da same odrede iznos poreza na dohodak. Uz to im je omogućila da povećaju prihode od poreza na vikendice i apartmane dizanjem gornje granice oporezivanja na pet eura.

Primjeri za kuće različite kvadrature

Navedene porezne izmjene stupit će na snagu od 1. siječnja iduće godine, što znači da vlasnike kuća za odmor čekaju veći izdaci. Koliko točno, pogledajte na četiri primjera.

Prema dosadašnjem rasponu poreza od 0,66 do 1,99 eura za vikendicu ili apartman od 50 kvadrata, kakve većina ljudi ima, vlasnik je plaćao minimalno 33 eura, a maksimalno 100 eura, ovisno o tome koliko su gradski ili općinski oci bili milostivi.

Iduće godine oni sretniji plaćat će 30 eura, a ondje gdje porez bude pet eura, što se može očekivati u većini lokalnih jedinica, vlasnik će morati iskeširati 250 eura na godinu.

Za vikendicu ili apartman od 30 kvadrata maksimalni porez iznosi 60 eura godišnje, a iduće godine bit će 150 eura ili čak 110 eura više.

Za vikendicu ili apartman od 70 kvadrata sad maksimalni porez iznosi 140 eura godišnje, a iduće godine bit će 350 eura ili čak 210 eura više.

Vlasnici kuća za odmor od 100 kvadrata trenutno za porez najviše izdvajaju 200 eura, a prema novoj računici, to će ih na godinu koštati 500 eura – čak 300 eura više nego ove godine, donosi tportal.

Tko podnosi prijavu?

Svaki vlasnik nekretnine koji je, sukladno odredbama Zakona o lokalnim porezima, koristi povremeno ili sezonski treba je prijaviti poreznicima radi utvrđivanja porezne obveze.

Podatke o svojoj kući za odmor (mjesto gdje se nalazi i korisnu površinu) mora dostaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave, točnije nadležnom tijelu lokalne samouprave ako ga samo obračunava i naplaćuje, do 31. ožujka godine za koju se utvrđuje porez.

Za nepodnošenje prijave s podacima nužnim za utvrđivanje poreza predviđene su novčane kazne za prekršaj u iznosu od 2000 do 25.000 kuna, sukladno članku 56. Zakona o lokalnim porezima.