Connect with us

Hrvatska

Liječnica upozorava: Zbog starenja stanovništva slijede dvije nove pandemije

Objavljeno

-

Niz aktivnosti obilježit će Svjetski dan Parkinsonove bolesti. O metodama borbe protiv nje i nadolazećoj pandemiji neureodegenerativnih bolesti govorila je doc. prim. Vladimira Vuletić, predstojnica Zavoda za neurologiju KBC-a Rijeka i predsjednicom udruge Parkinson i Mi.

Znakovi koji upućuju na Parkinsonovu bolest

Vuletić je navela po kojim znakovima je moguće prepoznati Parkinsonovu bolest, a objasnila je i koja populacija obolijeva.

“Prvo se primjećuje tremor u mirovanju jedne ruke ili noge koji može prijeći i na drugu stranu te usporenost, otežano započinjanje kretnji, zakočenost, pognut stav, sitan korak, sitan rukopis, blokiranje kretnji. Uz to, oboljeli imaju problema sa spavanjem, osjetom mirisa, anksioznosti, tjeskobom, konstipacijom. Najčešće obolijeva populacija iznad 60 godina, među kojom je učestalost 1,5%, a 3% kod populacije iznad 80. Međutim, jedan od 10 novooboljelih mlađi je od 40 godina”, kazala je.

Pojasnila je tko su kandidati za dubinsku mozgovnu stimulaciju i kakav je to zahvat.

“Dubinska mozgovna stimulacija (DBS) jedna je od metoda invazivnog liječenja Parkinsonove bolesti kod koje medicinski uređaj, sličan pejsmejkeru, ima precizno postavljene elektrode u ciljna mjesta u mozgu i spojene s pulsnim generatorom u prsištu, koji generira visokofrekventnu elektrostimulaciju te tako osigurava bolju kontrolu pokreta, smanjuje simptome i popravlja kvalitetu života. Ta metoda nije indicirana kod svih pacijenata, nego se na temelju striktnih kriterija ocjenjuje moguća korist”, rekla je Vuletić pa nastavila:

“Bolesnici ne smiju biti loši kognitivno, tj. dementni i izrazito depresivni te moraju biti bez težih komorbiditeta. Treba biti realan jer DBS ne zaustavlja bolest koja je progresivna, nijedna je metoda ne zaustavlja, i još je neizlječiva. Važna je i podrška obitelji. Više od 160.000 pacijenata diljem svijeta liječeno je na taj način. Ti signali mogu omogućiti bolje funkcioniranje moždanih krugova koji kontroliraju pokret i blokirati neke od poruka mozga koje uzrokuju invalidne motoričke simptome. Rezultat je da je bolesnik mobilan i može osjetiti veću kontrolu nad pokretima tijela, znači lakše obavljati svakodnevne zadatke.”

Covid i neurodegenerativne bolesti

Liječnica je komentirala i kako je covid-19 utjecao na oboljele od neurodegenerativnih bolesti.

“Izolacija i socijalno distanciranje ponašanja su koja nikako ne pridonose dobrom stanju oboljelih od kroničnih neurodegenerativnih bolesti, kao ni manjak fizičke aktivnosti. Parkinsonova bolest može uzrokovati respiratorne smetnje, posebno u uznapredovaloj fazi, te među ostalim, zbog pognutog stava i rigora mišića, reduciran disajni kapacitet pluća”, ističe.

“Prema nekim studijama, prolongirani stres može razotkriti mnoge latentne kliničke slike Parkinsonove bolesti pa postoji mogućnost da nakon pandemije svjedočimo većem broju oboljelih. Radili smo istraživanje na Klinici i ustanovili da su u pandemiji nastupila motorička i nemotorička pogoršanja, posebno anksioznost, depresija, apatija i sl. Mnogim našim pacijentima morali smo dizati doze lijekova zbog pogoršanja. Oni koji su imali SARS-CoV-2 virusnu infekciju različito su prolazili, ovisno o dobi, težini i duljini bolesti. Oboljeli od demencija i drugih neurodegenerativnih bolesti nemaju veći rizik obolijevanja, ali imaju lošije ishode, teže kliničke slike”, navela je.

Vuletić se osvrnula i na post-covid sindrom te navela neke od neuroloških posljedica covida.

“Post-covid neurološki sindrom prisutan je u oko 40% bolesnika dugo nakon preboljene infekcije, i to bez obzira na težinu kliničke slike. Kod nekih je opisivan i 12 mjeseci iza akutne infekcije. To je postvirusni sindrom uzrokovan odgovorom mozga i tijela na infekciju virusom SARS-CoV-2. Općenito je medicinska struka uočila post-covid sindrom koji obuhvaća mnoge specijalističke djelatnosti (kardiološke, pulmološke, psihijatrijske, psihološke, neurološke itd.). Ne zna se sigurno, ali izgleda da je post-covid neurološki sindrom posljedica abnormalnosti u živčanom, metaboličkom i imunosnom sustavu”, navela je Vuletić.

Neurološki simptomi

“Karakterizira ga produljena pojava depresije, razne neuromuskularne bolesti, od slabosti mišića i miopatija i dalje, tjeskobe, umora, poremećaja spavanja, različiti kognitivni problemi, od problema s koncentracijom, pažnjom, pamćenjem i dalje, “moždana magla”, vrtoglavica, glavobolja, gubitak mirisa, bolesti pokreta, epilepsije, cerebrovaskularne bolesti itd. Teži simptomi bili su prisutni kod težih akutnih infekcija (mehanička ventilacija, boravak u JIL-u, encefalopatija itd.). Barem jedan neurološki simptom prijavilo je 87,4% pacijenata, a na kvalitetu života utjecao je kod 44,1% bolesnika. Mi smo na Klinici za neurologiju u KBC-u Rijeka osnovali i post-covid ambulantu, u koju se najviše javlja mlađa populacija jer joj ti simptomi smetaju u funkcioniranju”, kazala je.

Vuletić je komentirala i što se može očekivati na području neurodegenerativnih bolesti, s obzirom na to da smo populacija koja sve više stari.

“Demencije zahvaćaju 10% populacije iznad 65 godina, a znamo da se mogu pojavljivati i u mlađoj dobi. Najavljuju se nove dvije pandemije u vrlo bliskoj budućnosti jer su procjene da će Alzheimerova i Parkinsonova bolest biti dvostruko češće do 2050. godine i poprimiti razmjere pandemije. Za tu skupinu bolesti još uvijek nema pravog lijeka. Ulažu se golemi napori i sredstva da se shvati biološka osnova tih kompleksnih bolesti mozga kako bi se našao pravi lijek koji ne bi samo ublažavao bolest već i liječio.

Mi znamo da je produljen životni vijek u populaciji i da su vodeći uzroci smrti kardiovaskularne i maligne bolesti, ali treba imati na umu da su neurodegenerativne bolesti u porastu i povezane s dobi. To ima golem utjecaj na pojedince, obitelji i društvo u cjelini. Za sada te bolesti zahtijevaju pravilnu medicinsku skrb i pomoć društva oboljelima i njihovim obiteljima”, govori Vuletić za Večernji list.

“Nema stopostotne prevencije”

Mogu li si ljudi sami pomoći, odnosno načinom života bar donekle prevenirati bolesti pokreta i kognitivnih poremećaja?

“Nema stopostotne prevencije, ali smanjenjem rizičnih faktora i liječenjem bolesti poput šećerne bolesti, hipertenzije, debljine, povišenih masnoća itd. smanjujemo rizik. No, ne uklanjamo bolest. Vježbanje i fizička aktivnost, edukacija, pravilna prehrana, kognitivna stimulacija i veće kognitivne rezerve svakako pridonose”, objasnila je.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Hrvatska

BLAGDAN JE VELIKE GOSPE Evo što katolici danas slave…

Objavljeno

-

By

Velika Gospa ili svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije ujedno je i državni blagdan koji se danas tradicionalno obilježava diljem Hrvatske. Mnoštvo vjernika hodočastit će u marijanska svetišta.

Prema katoličkoj teologiji, Kristova majka Marija uznesena je dušom i tijelom na nebo. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je 1. studenog 1950. papa Pio XII. Službenom proglašenju prethodila je duga tradicija slavljenja, stara kao i samo kršćanstvo.

Na blagdan Velike Gospe mnoštvo vjernika hodočasti u mnogobrojna marijanska svetišta, a svetkovina se slavi u velikom broju država, ponajviše u Europi i Južnoj Americi.

Velika Gospa je blagdan kad se katolički vjernici prisjećaju dogme svoje vjere: da je Blažena Djevica Marija dušom i tijelom po završetku svoga zemaljskog života uznesena u slavu neba u društvu svog uskrsnulog sina Isusa Krista. To je, kako vjeruju katolici, završnica njezina Bogu predanog života, vrhunac i cilj kojem je okrenuta svaka ljudska egzistencija.

Vjernici Veliku Gospu najprije prepoznaju u poniznoj službenici koja je prihvatila Božji izazov i svoj je život uskladila s Božjom riječju: “Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi!”

Majku Božju katolički vjernici prepoznaju i u slikama iz Staroga i Novoga zavjeta. U Starom zavjetu na početku Biblije, kad su Adam i Eva pali u grijeh nepovjerenja prema Bogu i sagriješili, Bog nije čovjeka ostavio bez nade. Naime, nasuprot zmiji, simbolu zla i đavla, Bog podiže znak žene koja će s plodom svoje utrobe zmiji zgaziti glavu.

Novi zavjet, pak, u posljednjoj knjizi Biblije, Apokalipsi, otkriva veliki i strašni znak zmaja. To je rušilačka, negativna, arogantna sila koja više ne skriva svoje nakane, kako je to bio slučaj kod zmije. To je simbol zla u svijetu, simbol sotone. Nasuprot zmaju, drugi je znak žene, simbol nježnosti i ljubavi, dobrote i ljepote. Žena je trudna, ona je nositeljica života, donosi nadu budućnosti. Koliko god žena izgledala slaba u odnosu na strahovitu silu zmaja, ona izmiče podvalama i njegovim nasrtajima pa pobjeđuje ljubav, dobrota i život. Upravo je to, kako smatraju katolički teolozi, Velika Gospa.

U Hrvatskoj je dugovječna tradicija štovanja Blažene Djevice Marije, a u teškim vremenima i nevoljama narod ju je molio za pomoć. Pouzdajući se u njezin nebeski zagovor, častili su je iz zahvalnosti kao “kraljicu Hrvata”. Kroz povijest su je zazivali i “fidelissima advocata Croatiae” (najvjernija odvjetnica Hrvata).

Štovanje Majke Božje zadržali su ne samo Hrvati u domovini, nego i oni kasnije raseljeni diljem svijeta pa ako danas, primjerice, nekome u Chicagu spomenete riječ “Hrvati”, prvo što će vam odgovoriti bit će “Velika Gospa”. Ona je Hrvatima ono što je Ircima Sv. Patrick ili Talijanima Kolumbov dan.

Poznatija svetišta Majke Božje u svijetu su Svetište Majke Božje u Lourdesu (Francuska), u Fatimi (Portugal), u Czestochowi (Poljska), Loretu (Italija), Altötting (Njemačka) i u Guadalupeu (Meksiko).

Broj hodočasnika, koji posjećuju neka od tih svetišta svake godine vrlo je velik. Npr. Lourdes koji ima oko 15.000 stanovnika, prima oko pet milijuna hodočasnika svake godine. Godišnje više od milijun hodočasnika posjećuje i svetište Crne Madone u Kapeli milosti u Altöttingu u Njemačkoj, gdje se već više od 500 godina pripisuju čuda zagovorom Djevice Marije. Najveće poljsko hodočasničko mjesto samostan je Jasna Gora kod Czestochowa, u kojemu se nalazi čudotvorna milosna slika “Crne Majke Božje”, koju se tamo časti još od 1382. godine.

U Hrvatskoj je mnogo marijanskih svetišta, a među najpoznatija spadaju: Svetište Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici, Svetište Majke Božje Trsatske na Trsatu, Svetište Gospe Sinjske u Sinju, Svetište Majke Božje Loretske u Arbanasima kod Zadra, Svetište Gospe od Zečeva u Ninu, Crkva Majke Božje Remetske u zagrebačkim Remetama, Svetište Majke Božje Aljmaške u Aljmašu.

Među Hrvatima izvan Hrvatske važna su marijanska svetišta: Svetište Gospe Olovske, Svetište Gospe od Kondžila u Komušini, Svetište Kraljice mira u Međugorju i Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu, Svetište Crne Gospe u Subotici i u Bunariću u Bačkoj te Svetište Gospe Tekijske u Petrovaradinu u Srijemu te Gospa od Škrpjela u Boki kotorskoj i Svetište Gospe Letničke u Letnici na Kosovu.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Bernardić najavio osnivanje stranke: Bit ćemo iznenađenje na izborima

Objavljeno

-

Davor Bernardić, saborski zastupnik Kluba Socijaldemokrata, najavio je razvoj udruge Socijaldemokrati u relevantnu političku stranku lijevog centra, ustvrdivši da će ova opcija na sljedećim parlamentarnim izborima biti iznenađenje.

Na konferenciji za novinare u prostorijama Udruge Socijaldemokrati grada Zagreba u naselju Špansko, Bernardić je rekao da udruga stalno privlači nove članove te ih trenutno na razini Hrvatske ima oko dvije tisuće. U Zagrebu ih ima više od tisuću u 13 od ukupno 17 gradskih četvrti.

“Cilj nam je do kraja ljeta imati formiranu organizaciju u svim gradskim četvrtima. Udruga Socijaldemokrati uskoro će prerasti u relevantnu u političku stranku na lijevom centru, to je naš cilj”, izjavio je Bernardić.

Na tome će, kaže, raditi u idućim mjesecima, i  “udrugu pretočiti u snažnu političku opciju u Hrvatskoj koja će na prostoru lijevog centra biti realan, značajan i relevantan politički faktor. “Bit će utočište za ljude koji su obespravljeni, potlačeni, diskriminirani”, dodao je.

“Mislim da ćemo na sljedećim parlamentarnim izborima biti opcija koja će biti iznenađenje. To vam sad jamčim i za to garantiram”, poručio je Bernardić.

Tomašević se ne snalazi najbolje, Zagrebom se upravlja sporije i netransparentnije

Poseban je naglasak političkoga programa Socijaldemokrata rješavanje problema Zagreba, s ciljem razvoja grada “po mjeri čovjeka, s transparentnom, efikasnom gradskom upravom”, rekao je. Smatra kako je prvih godinu dana aktualne gradske vlasti na čelu s gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem, pokazalo da se “ne snalazi najbolje”.

Tomaševiću zamjera da se odluke donose sporo i gradom se loše upravlja, a kao primjer je naveo činjenicu da je nakon godine dana imenovano tek nekoliko novih gradskih pročelnika. Tvrdi da se nisu promijenili ni dobavljači ni način na koji se troši novac.

“Gradom se upravlja sporije i netransparentnije i opći je dojam da grad stoji”, ustvrdio je Bernardić.

Kao odgovor Socijaldemokrata na aktualna poskupljenja goriva predstavio je prijedlog smanjenja cijene pokaza ZET-za zaposlene na 100 kuna te za umirovljenike, đake i studente na 50 kuna mjesečno, kako bi se građane potaklo da više koriste javni gradski prijevoz. Trošak ove mjere mogao bi biti nekoliko desetaka milijuna kuna što po njegovom mišljenju za ZET, koji trenutno dobiva 700 milijuna kuna iz gradskoga proračuna, predstavlja prihvatljiv manjak koji se može nadoknaditi.

Tajnik Udruge Socijaldemokrata Domagoj Prica ključan politički potencijal vidi u tome što udruga “već i prije formiranja političke stranke ima najjači oporbeni klub zastupnika u saboru”.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hoće li zbog goriva rasti cijene usluga taksija?

Objavljeno

-

By

Inflacijski val zahvatio je i taksi prijevoznike. Rast cijene goriva, koje čini najveći udio troškova kod taksista, utjecao je na povećanje cijena usluga prijevoza. To je odmah utjecalo na pad potražnje, no taksisti polažu nade u turiste. Posljednjih godina oni su se često žalili na apsurdne cijene taksi prijevoza. Ove godine većina koncesionara uskladila je cjenike pa neugodnih iznenađenja, barem za sada, ne bi trebalo biti.

Taksisti prate rast cijena energenata i kažu da će se prilagođavati njima.   

– Tržište je strašno nepredvidljivo i nepouzdano, svaki dan se dogodi nešto novo što dovodi do povećanja troškova, do povećanja cijena, inflacije, svega. Naša glavna sirovina je gorivo, a gorivo je zbilja otišlo jako, jako visoko i ići će još, i stoga smo bili primorani dići cijene, kaže Ivana Šimundić Vulin, voditeljica korporativnih komunikacija taksi službe.   

Već su početkom travnja bili prisiljeni povećati cijene za 15 posto. Inače, kažu, ne bi preživjeli na tržištu.

– Prije je prosječna cijena vožnje u Zagrebu bila 50 kuna, sad je to nekih 57-58 kn. Dakle, imali smo na umu naše potrošače, naše korisnike, naravno, kako je i nas zadesila inflacija, tako je zadesila i sve i tako je taj porast bio minimalan da bismo i mi na neki način mogli donekle pokriti svoje troškove, kaže Šimundić Vulin.  

– Tu pokušavamo pronaći nekakav balans s nekakvim minimalnim povećanjem cijena koje bi ipak koliko toliko pratilo ovaj trend rasta cijena općenito na malo. A imamo jednu postojanu klijentelu, kaže vozač taksija Davor Stiplošek.    

U Zagrebu se nadaju da će im sezonu, unatoč poskupljenju taksi usluga, poboljšati turisti. 

– Zamjetno je da je veći broj turista u gradu, što opet ide u prilog nama, tako da očekujem da ćemo i tu pronaći nekakav izlaz iz ove situacije u kojoj se nalazimo, kaže Stiplošek.   

– Sezona nam je uvijek jaka. Nije samo kod nas, bit će i na Jadranu dosta jaka. Imamo dosta suradnje s hotelima i putničkim agencijama dolje, kaže Šimundić Vulin, ali dodaje da jedna sezona ne može spasiti cijelu godinu.

Splitski taksisti također se nadaju radnom ljetu, unatoč divljanju cijena energenata. Turisti su im, kažu, najčešći klijenti tijekom ljeta. 

– Konkretno, kod nas je start otišao tri kune gore, a kilometar jednu kunu i tu smo smatrali da je to jedan dobar balans. Opet da i ljudima bude to prihvatljivo, ali da mi pokrijemo tu razliku u gorivu jer mi konkretno cijene nismo mijenjali pet godina otkako smo krenuli s radom, a sad kad odvrtite malo film unazad – to je nekih šest kuna razlike po litri od onda do danas, kaže Tonći Bratošević, voditelj pozivnog centra taksi službe. 

– Taksi prijevoz nije subvencioniran niti od jedne lokalne samouprave niti države, to su sve privatni poduzetnici i svoje troškove moraju sami podmirivati. Sadašnja cijena nije se mijenjala zadnjih 10 godina, tako da će morati biti nekakav porast blagi porast za građane, kaže Milivoj Topić, predsjednik Ceha prijevoznika Split.

U Dubrovniku za sada ne planiraju dizati cijene usluge. No, sve ovisi o budućim cijenama goriva. 

Ako to pođe u nebo onda ćemo sigurno morati jer, evo, sad su troškovi rasli do 40 posto, kaže Miše Miloslavić, predsjednik Udruženja obrtnika autotaksi prijevoznika Dubrovnik. 

– Naše su cijene od 2015. iste, znači cijena kilometra je 9 kuna, cijena starta je 29 kuna, kaže Aljoš Brković, potpredsjednik Udruženja autotaksi prijevoznika grada Dubrovnika.  

Slično razmišljaju i u Splitu.

– Ako dođe do onoga ne daj Bože što govore da će biti 20 kuna, onda je jedna to skroz druga priča i naše cijene će ići, ali gledajte malo – mi smo u inflaciji, rastu cijene svega, kaže Bratošević.

Cijene goriva nisu jedini problem. Održavanje automobila također im predstavlja velik trošak.

– Općenito svi proizvodi su poskupili tako i vozila koja se moraju servisirati, radovi su poskupili općenito, derivati, općenito i ulja, rezervni dijelovi, sve je to otišlo u nebo. Tako da nije tu samo pitanje goriva, tu su i ostali pokretni troškovi koji su također poskupjeli, tako da je neminovno podizanje cijena, kaže Topić. 

I dok cijene usluga nezaustavljivo rastu u svim sektorima, taksisti pomno kalkuliraju hoće li tijekom ljetne sezone podići cijene i koliko. Iako turisti često ne mogu bez njihove usluge, domaći potrošači svjesni velikog rasta cijena goriva ipak će dva puta razmisliti hoće li pozvati taksi. 

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu