Hrvatska
MESO, ŠEĆER, BENZIN… / Detaljan uvid u robne zalihe: Što Hrvatska čuva za slučaj rata?
U strateškim robnim zalihama, koje služe za opskrbu stanovništva u slučaju rata ili velikih prirodnih nepogoda, Hrvatska je lani čuvala nešto manje količine roba nego godinu prije, no ukupna vrijednost zaliha koncem 2024. bila je za oko četiri posto viša nego u 2023. godini.
Na kraju prosinca prošle godine, robe u strateškim i tržišnim robnim zalihama ukupno su vrijedile 87 milijuna eura, što je za 4,1 posto više nego u 2023. godini, pokazuje Vladino Izvješće o stanju i upravljanju robnim zalihama za 2024. godinu.
Proizvodi s najvećom vrijednošću
Pšenica, kukuruz, juneće i svinjsko meso, višenamjenske autocisterne, kontejneri, dio su od 14 proizvoda koji u strukturi zaliha imaju najveću vrijednost, tj. 86 posto ukupnih zaliha.
Koncem prosinca prošle godine, država je za slučaj potrebe čuvala 56. 630 tona pšenice, 26. 360 tona kukuruza, 4. 890 tona ječma, 109 tona tjestenine, 64 tone riže.
To je neznatno manje nego godinu prije, kada je skladištila oko 57.800 tona pšenice, 26.500 tona kukuruza, 4900 tona ječma, 83 tone riže.
Vrijednost pšenice na zalihama bila je 14, 6 milijuna eura, kukuruza 5, 2 milijuna, a ječma 1, 9 milijuna eura.
Meso “za zlu ne trebalo”
Za ‘zlu ne trebalo’, država je lani čuvala iste količine junećeg i svinjskog mesa kao i u 2023. godini, 1.014 odnosno 805 tona, a slično je bilo i sa šećerom kojeg je u skladištima bilo oko 5. 700 tona. Te su robe vrijedile četiri, 2, 2 milijuna i 3, 5 milijuna eura.
Nepromijenjene su ostale i količine eurodiesela i europsupera 95, oko 9, 7 milijuna litara, odnosno 5, 5 milijuna litara.
Višenamjenske cisterne, agregati…
S druge strane, država je lani nabavila još 20 višenamjenskih cisterna i 74 agregata, kojih sada imamo 115 odnosno 124. Za njihovu, te kupovinu još desetak neprehrambenih proizvoda, potrošila je oko sedam milijuna eura, te još 1,7 milijuna za nabavu prehrambenih proizvoda poput mesnih i ribljih konzervi, dječje hrane i sl.
Od 1108 kontejnera u vlasništvu Ravnateljstva za robne zalihe, gotovo polovica (530) je i dalje bila namijenjena za potrebe zbrinjavanja nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa, dok ih je u skladištu Ravnateljstva bilo nešto manje od trećine (334).
Strateške robne zalihe popisane su lani od 19. studenoga do 31. prosinca 2024. na ukupno 329 lokacija, od čega su na popisu njih 228 sudjelovali službenici Ravnateljstva, a na preostaloj 101 lokaciji, robu su popisala povjerenstva tvrtke skladištara, odnosno korisnika.
U izvanrednom nadzoru 154 pravne osobe nisu utvrđeni manjkovi
U izvanrednom nadzoru nad poštivanjem ugovora o uskladištenju i korištenju strateških robnih zaliha, kontrolirane su 154 pravne osobe, pri čemu manjkovi nisu utvrđeni.
Na koncu prosinca 2024. hrvatske robne zalihe, strateške i tržišne, vrijedile su 87 milijuna eura, tri milijuna više nego godinu prije.
Ravnateljstvo za robne zalihe, koje se brine o nabavi, skladištenju i obnavljanju zaliha, prošlu je godinu zaključilo s manjkom prihoda (48, 3 milijuna) u odnosu na rashode (50, 3 milijuna) od oko dva milijuna eura. Pokriveni su viškom od pet milijuna eura, prenesenim iz 2023. godine.
Država robne zalihe stvara kako bi se osigurala osnovna opskrba stanovništva u slučaju rata ili velikih prirodnih nepogoda (potresa ili poplava) te tehničko-tehnoloških i ekoloških katastrofa. Takve zalihe trebaju osigurati osnovnu opskrbu 50-ak tisuća građana na razdoblje od 15 do 60 dana.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Hrvatska7 dana prijeLiječnici upozoravaju na trend među mladima: Peptidi nisu bezazleni
-
Sport5 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.




