Hrvatska
Čondić Galinčić: Nema razloga za paniku, imamo dovoljno hrane
Događa se velika agresija na veliku europsku zemlju i to je razlog za brigu, za osjećaj nemoći i opreza, ali što se tiče prehrambene sigurnosti, hrvatska vlada promptno reagira na sve situacija koje se događaju – izjavila je u emisiji otvoreno Marija Vučković, ministrica poljoprivrede.
– S obzirom na to da se radi o dvije zemlje koje pripadaju najvećim svjetskim izvoznicima žitarica i uljaricama, svakako izaziva bojazan da će to poremetiti tržišne tijekove i vjerojatno hoće, a naročito će poremetiti tržišne tijekove u kratkom vremenu, obzirom na to da to nije lako u kratkom vremenu nadomjestiti, izvoz iz crnomorskih luka nije lako nadomjestiti. Što se tiče Hrvatske, mi smo i više nego samodostatni, kako se to kaže, i u žitaricama i u uljaricama, a sigurno je da će utjecati na izvoz ono što se događa – rast cijena, poremećaji, povećana i nezadovoljena potražnja – upozorava ministrica.
Također naglašava da nije donesena samo odluka o obnavljanu, nego i o žurnoj izvanrednoj nabavi strateških poljoprivrednih proizvoda, poslana je i poruka poljoprivrednicima i ribarima programima pomoći zbog povećanih cijena umjetnih gnojiva i energije. Imali smo i izvanrednu pomoć stočarima.
Treba biti oprezan, kaže, imamo podatke o proizvodnji, o uvozu i izvozu, jesenska sjetva je prošla dobro, pripreme za proljetnu sjetvu također, a mi smo u izvanrednoj nabavi planirali i sjemenski kukuruz i pšenicu kako bi ukoliko bude potrebno, bili spremni na pomoć u jesenskoj sjetvi.
Vlado Čondić Galinčić, predsjednik Udruženja poljoprivrede HGK smatra kako je važno naglasiti da Rusija i Ukrajina pokrivaju 17 posto proizvodnje kukuruza na svjetskoj razini, 30 posto pšenice i ječma i preko 50 posto suncokreta pa će sigurno ove okolnosti izazvati poremećaj.
– Danas je na burzi cijena pšenice 370 eura, toliko je i cijena kukuruza što je povijesno visoka, oko 2,8 kuna, soja ide čak 730, to je 5,6 kuna, nikad u povijesti se to nije događalo – izjavio je.
Smatra da su prisutne dosta spekulacije i panike, treba se to izbjeći i ne reagirati na to. Hrvatska se, smatra, ne treba brinuti da nema dovoljno žitarica do nove sjetve. Cijene gnojiva su visoke, ali koliko su cijene rasle, poljoprivreda, kaže nije ugrožena da će zarađivati i dalje. To je refleksija na krajnjeg potrošača, ali mi kao dio globalnog tržište to ne možemo izbjeći.0 seconds of 6 minutes, 11 secondsVolume 0%
Mato Brlošić iz Hrvatske poljoprivredne komore kaže da proizvođači već dugo upozoravaju na problem robnih zaliha, smatraju da se količine trebaju povećati jer nikad se ne zna što nas čeka.
– Danas smo u teškoj situaciji, mi smo odradili svoj lavovski dio posla, nabavili gnojiva, plaćamo skupo gorivo. Po prvi puta se susrećemo s cijenama koje vrijede po par sati, nakon toga se mijenjaju, odnosno rastu – kazao je.
Osobno misli da ćemo nekako izvući proljetnu sjetvu, prihraniti žitarice i očekuje da ćemo imati milijun tona pšenice, što u ovom trenutku će biti zaista dobro za našu zemlju.
Drago Munjiza, direktor Lonia trgovine napomenuo je da malotrgovci imaju poduzetničku funkciju, ali i veliku društvenu odgovornost snabdijevanja stanovništva.
– Od Domovinskog rata, preko potresa na Banovini, za vrijeme korone smo pokazali da smo zaista odgovorni i kvalitetno snabdijevamo stanovništvo. U ovom trenutku najveći trgovci spuštaju cijene iako vladina uredba vrijedi od 1. travnja. Cijene su otišli preko 8 posto na niže, za očekivati je da ovisno o cijeni imputa kojima se moramo prilagoditi i mi moramo predvidjeti koliko će nas koštati plin, struja, gorivo, ali ćemo pokušati i smanjiti marže – izjavio je Munjiza.
– Pravi strateški potez koji podupire ciljeve poljoprivrede je povezivanje ratarstva i stočarstva što smo predložili Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu. I to je pravi put, poručila je ministrica.
Vlado Čondić Galinčić je istaknuo da Hrvatska ne proizvodi dovoljno hrane da bi prehranila stanovništvo.
– Vrijeme pandemije i ovog rata bi nas trebalo naučiti što bi trebali raditi i mislim da to još uvijek ne radimo na zadovoljavajući način. Promjene se ne mogu tako brzo napraviti, stočarstvo nije jedina proizvodnja koju treba u Hrvatskoj favorizirati ili reći da ćemo s ratarstvom promijeniti cijelu situaciju. Treba pokrenuti i druge proizvodnje – poručio je.
Treba poticati, kaže i voćarstvo i vrtlarstvo, treba napraviti infrastrukturne objekte, to je pitanje i navodnjavanja, skladišnih kapaciteta, hladnjača itd., ekološka proizvodnja…
Mato Brlošić je naglasio da i velike količine voćarskih proizvoda dolaze iz inozemstva. Cijene domaćih proizvoda su zbog uvoza otišle toliko nisko da je domaća proizvodnja stalno padala. Isto to se dogodilo i s mlijekom, kaže.
– Nakon ovoga što se dogodilo možda bi svi trebali sjesti i razmisliti i pokušati ponovno raditi nekakvu strategiju poljoprivredne proizvodnje jer puno toga se promijenilo i pitanje je kada Europa od nas traži zaštitu prirode, ekološku proizvodnju, hoćemo li moći na taj način odgovoriti svim izazovima – poručio je.
U ovoj situaciji će biti više domaćih proizvoda na tržištu – kaže Munjiza.
– Pozivamo sve proizvođače i OPG-ove da se potrude i prilagode potrebama potrošača, da imaju dobru kvalitetu i dobre cijene – rekao je.
S njim se slaže i Čondić Galinčić:
– Mi možemo i moramo, imamo idealne uvjete za poljoprivrednu proizvodnju i za sve vrste proizvodnju koje su potrebne ovom narodu, ne možemo proizvoditi banane, ali možemo šljive – rekao je.
Na pitanje hoće li biti dovoljne mjere koja je Vlada donijela za ublažavanje posljedice na građane, ministrica nije mogla odgovoriti jer je, kaže, jako teško prognozirati koliko će cijene rasti, Bude li potrebno, kaže, reagirat ćemo opet.
Stanje robnih rezerva je bilo takvo da se može prehraniti stanovništvo mjesec dana, sada smo donijeli odluku o povećanju – napomenula je ministrica.
– Imamo puno razgovarati o skladišnim kapacitetima, obaveza svake države će biti da čuva- rekao je Mato Brlošić.
– Trgovci će i u ovoj krizi dati svoj doprinos, imati dovoljno robe koja će biti i konkurentna, robe ima i previše – poručio je Munjiza.
– Odgovorna Vlada i administracija treba predviđati, treba se osiguravati, no u Hrvatskoj ima dovoljno hrane, jesenska sjetva je prošla dobro, pripremamo se za buduću jesensku sjetvu, nastavit će se investicije, nadam se da se neće usporiti, koji podupiremo iz programa ruralnog razvoja a i naš nacionalni strateški plan će donijeti određene dodatne benefite – zaključila je ministrica Vučković.
– Ne podlijegati panici, imamo dovoljno hrane – poručio je na kraju emisije Vlado Čondić Galinčić, predsjednik Udruženja poljoprivrede HGK.
Hrvatska
PROGNOZA / Stiže jugo, temperature rastu i do 15 °C: U nekim krajevima i do 50 litara kiše
Donosimo vremensku prognozu meteorologa Bojana Lipovšćaka.
Ciklonalni vrtlog nalazi se nad Atlantikom, Velikom Britanijom i Sjevernim morem, dok je druga ciklona smještena nad istočnim Sredozemljem. Visinsko strujanje, odnosno mlazna struja, proteže se nad sjevernom obalom Afrike, a atmosferska rijeka vlažnog, razmjerno toplog zraka na visini od 3.500 metara pruža se od Kariba do Gibraltara te preko osi Mediterana do južnog Balkana. Sve to u napredovanju prema istoku zadržava snažna sibirska anticiklona.
Nad Sjevernu Ameriku prodro je hladan polarni zrak i širi se do južnih obala Floride. Prodor hladnog zraka prema jugu i istoku zadržala je topla maritimna zračna masa nad Atlantikom. Zbog toplog Atlantskog oceana prodor hladnoće prema jugu i istoku zasad nije moguć, no slabljenjem izražene sibirske anticiklone i njezinim sporim premještanjem prema dalekom istoku Sibira u drugoj polovini veljače možemo očekivati kratak povratak zime i u našim krajevima.
Na Jadranu bura, u unutrašnjosti kiša
Još danas i sutra nad našim područjem zadržava se manja količina hladnog zraka povezana s anticiklonom na istoku Europe, koja je ispunila Panonsku nizinu i prostire se do Dinarida. Na Jadranu puše jaka, mjestimice olujna bura uz pretežno vedro nebo, dok u unutrašnjosti prevladava oblačno vrijeme. Mjestimice u unutrašnjosti pada slaba kiša, a u planinskim krajevima susnježica i snijeg. Do sutra se očekuje manji pad temperature zraka.
U unutrašnjosti će biti oblačno uz slabu kišu, u planinama susnježicu i snijeg, a na Jadranu pretežno vedro uz jaku buru. Noćne minimalne temperature zraka bit će u unutrašnjosti od -2 do 2 °C, u planinama oko -4 °C, a na Jadranu i uz Jadran oko 7 °C. Najviše dnevne temperature zraka u unutrašnjosti će biti oko 4 °C, a na Jadranu do 13 °C.
Kad slijedi promjena vremena?
U noći na utorak i tijekom utorka slijedi promjena vremena uz prestanak bure i skretanje vjetra na jugo te osjetan porast temperature zraka. Prognozira se promjenljivo do umjereno oblačno vrijeme sa sunčanim razdobljima. Na krajnjem jugu Dalmacije očekuje se povećana naoblaka, a krajem dana umjereno do jako jugo. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti bit će od 5 do 8 °C, a na Jadranu i uz Jadran oko 14 °C.
Od srijede pa do kraja tjedna slijedi postupno zatopljenje uz jugo i jugoistočni vjetar. Vrijeme će biti pretežno oblačno, povremeno s kišom, obilnijom na sjevernom i srednjem Jadranu te u Lici i Gorskom kotaru. Mjestimice je moguće i do 50 litara oborine po četvornom metru. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti dosezat će do 13 °C, dok će najniže noćne biti oko 3 °C. Na Jadranu će minimalne temperature biti oko 6 °C, a najviše dnevne do 15 °C.
Hrvatska
Provjerite novčanik: Ovi dokumenti postaju bezvrijedni, prijete i kazne
Posjedovanje važeće osobne iskaznice zakonska je obveza za sve punoljetne državljane s prebivalištem u Republika Hrvatska.
Građane u 2026. godini čeka važna obveza vezana uz osobne iskaznice. Svi koji još imaju stare dokumente izdane prije 2002. godine, prema zakonu iz 1991., moraju ih zamijeniti najkasnije do 3. kolovoza 2026., jer nakon tog datuma više neće vrijediti kao službeni identifikacijski dokumenti.
To znači da ih neće biti moguće koristiti pri prelasku granice, u bankama, poštama ni drugim institucijama. Za ostale građane vrijedi redovna zamjena po isteku važenja, najčešće svakih pet godina. Novost je i da će od 31. prosinca 2026. osobe starije od 70 godina dobivati trajne osobne iskaznice.
Zahtjev za novu iskaznicu ove godine moraju podnijeti i svi kojima dokument istječe tijekom 2026., kao i oni koji su promijenili osobne podatke – ime ili prezime, prebivalište, spol ili OIB, piše Poslovni dnevnik. Nova iskaznica obvezna je i ako fotografija više ne odgovara stvarnom izgledu ili je dokument fizički oštećen i teško čitljiv. Posjedovanje važeće osobne iskaznice zakonska je obveza za sve punoljetne državljane s prebivalištem u Republika Hrvatska.
Građani zahtjev moraju predati u roku od 15 dana od isteka stare iskaznice, a kašnjenje se kažnjava novčanom kaznom od 66,36 eura. Cijena izrade ovisi o brzini postupka: redovni postupak (do 30 dana) stoji 13,27 eura, ubrzani (do 10 dana) 25,88 eura, dok žurni, s rokom izrade do tri radna dana, košta 66,36 eura. Prvo izdavanje osobne iskaznice za djecu do 18 godina, u redovnom postupku, potpuno je besplatno.
Hrvatska
DELTA LOGISTIC INTERNATIONAL / Ante Gotovina ušao u novi biznis: Pridružio se tvrtci generala Čermaka
Bivši general Ante Gotovina ovih dana širi se u poduzetničkim vodama, pa je prije desetak dana ušao u upravu tvrtke u vlasništvu bivšeg generala Ivana Čermaka.
Delta Logistic International
Tvrtka se zove Delta Logistic International d.o.o., a registrirana je za djelatnost prekrcaja tereta, no to je prvi Gotovinin poduzetnički pothvat izvan biznisa s tunama, i to upravo s Čermakom s kojim ga veže bogata prošlost, Jutarnji list.
Čermak kaže da nema komentara. ‘Cijeli posao je tek u povojima’, bio je kratak Čermak.
Tvrtka Delta Logistic International d.o.o., čiji je osnivač od 19. siječnja ove godine Gotovina, među osnivačima ima i Antu Kotromanovića te tvrtku Delta terminali d.o.o., a sve su vezane uz Čermakov biznis. Predsjednik uprave u toj tvrtki je bivši ministar obrane Ante Kotromanović, a prijavljena je na adresi na Kaptolu, gdje su sjedišta i drugih Čermakovih kompanija.
Tvrtka izazvala pobunu mještana u Bibinjama
Tvrtka Delta terminali d.o.o. ovih dana se u medijima često spominje vezano uz pobunu mještana u Bibinjama. Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije odobrilo im je proširenje namjene skladišnog prostora tvrtke Delta terminali d.o.o., čiji je osnivač umirovljeni general Čermak, u luci Gaženica između Zadra i Bibinja, kojim se uz biljna i palmino ulje omogućuje skladištenje dizelskog goriva.
Ministarstvo je u svom rješenju navelo kako za proširenje namjene skladišnog prostora, kojom se uz skladištenje biljnih ulja i palmina ulja planira i skladištenje dizelskog goriva, nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš niti glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu. Podsjetimo kako su se mještani Općine Bibinje bunili na zahtjev koji je podnijela tvrtka Delta terminali, a to je skladištenje dizelskog goriva.
Gotovina u 2025. ušao i u kompaniju Cro tuna
Inače, Gotovina je krajem prošle godine prema sudskom registru ušao u još jednu novu kompaniju Cro tuna d.o.o. kao prokurist. Riječ je o tvrtki koja je sjedište prijavila u Gundulićevoj u Zagrebu, a djelatnost joj je prerada i konzerviranje riba, rakova i mekušaca.
General Gotovina u toj tvrtki ima funkciju prokurista, a istu ulogu dijeli s još dvojicom partnera, Diegom Ljubom Miletichom Abadiejem i Diegom Vjekoslavom Miletićem. Miletić je, godinama je prisutan u industriji tune, dok ga hrvatska javnost pamti i po navodima o kumskim vezama s pjevačem Markom Perkovićem Thompsonom.






