Hrvatska
Bauk skuplja potpise za ukidanje naknade za odvojeni život
Nakon što je Odboru za izbor, imenovanja i upravne poslove uputio prijedlog da se ukine zastupnička naknada za odvojeni život, SDP-ov zastupnik Arsen Bauk najavio je u petak da skuplja potpise za sazivanje sjednice, a dio kolega njegov je prijedlog podržao dok su ga neki ocijenili populističkim.
Novinarima je pojasnio da je to inicirao, dodavši i da je HDZ-ov zastupnik Branko Bačić objasnio koji je bio smisao uvođenja te naknade i da nije riječ ni o kakvoj odvojenosti od obitelji nego kao zamjena za dnevnice.
Bauk (SDP): Plenković me lažno optužio, neka se ispriča ili bar prizna pogrešku
– Idemo ih ukinuti, i to je to. A zastupnička primanja će i dalje biti velika, rekao je podsjetivši kako je SDP-ova Vlada tri puta smanjila plaće zastupnika i ukinula povlaštene mirovine. “Treba li više?”, upitao je.
Podsjetio je kako je rješenja za ove naknade potpisala HDZ-ova zastupnica Nada Murganić, predsjednica Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove, koja se o tome još nije izjasnila, kao ni predsjednik Sabora kojega je pozvao da sazove Predsjedništvo Hrvatskog sabora i da “o tome odluče oni koji o svemu odlučuju, a to je vlast, a ne oporba”.
Bauk je ponovio da ga je predsjednik Vlade lažno optužio da prima naknadu koju, kaže, ne prima deset godina i očekuje od njega ispriku.
– Ili čak ne mora biti isprika, dovoljno će biti da prizna da je pogriješio, ne mora čak ni javno. Može mi ovako reći ili čak poručiti po Marku Miliću, kazao je.
Komentirajući izjavu predsjednika Republike Zorana Milanovića da bi predsjednik SDP-a Peđa Grbin trebao vratiti naknade za odvojeni život, Bauk je rekao da će o tome odlučiti predsjednik stranke i da će donijeti ispravnu odluku.
Grbinova situacija sigurno neće koristiti SDP-u, a ako daljnji potezi budu pokazali drugačiji pristup od naših političkih suparnika, onda nam neće donijeti dugoročnu štetu, smatra Bauk.
Ocijenio je i da HDZ-ov zastupnik Josip Đakić nema obavezu objašnjavati zašto je ‘koristio pravo na koje ima pravo’, “a svi o tome mogu imati svoje mišljenje i dojam o načinu na koji se opravdavao”.
– Što će napraviti zastupnici koji su javno moralizirali, ne znam, dodao je podsjećajući kako on osobno nije javno moralizirao i nikoga prozivao zbog onoga na što ima pravo. “Bio sam i jedan od rijetkih kojemu je nesporno što je u slučaju Frke Petešića, a što je sporno. Nama je bila sporna samo obnova”, dodao je.
Pavić (HDZ): Baukov prijedlog je proziran i populistički
Baukov prijedlog je prejeftin, proziran, populistički. 20 godina je u politici, bio je i ministar, i sad to predlaže, komentirao je Baukov prijedlog HDZ-ov Marko Pavić.
HDZ je, dodao je, spreman razgovarati o svim promjenama povlastica koje zastupnici, mimo velikih plaća, dobivaju, ali i ponovio da su naknade za odvojeni život uvedene umjesto dnevnica za zastupnike koji dolaze iz mjesta udaljenih 50 kilometara od Zagreba.
– Grbin i Bauk su kopali jamu pod drugima, prozivali, a sada su sami u nju upali. Pokušava se usporediti Grbina i Frku Petešića, ali treba uspoređivati Grbina i Plenkovića, premijera i ‘wannabe’ premijera, onog koji donosi 25 milijardi eura i onog koji ne zna gdje živi – rekao je Pavić.
Upitan je li Frka Petešić, kad ga već spominje, napravio krivo kada se odjavio iz Zagreba i prijavio na Sali kako bi dobio državni stan, Pavić je odgovorio da su “na tu temu već sve rekli”.
– Cijenim Frku Petešića, jako puno radi, jako puno je napravio za Hrvatsku i apsolutno tu ne vidim nikakav razlog za odgovornost, ocijenio je.
Na pitanje je li Grbin učinio bilo što krivo, Pavić je ponovio da ‘wannabe’ premijer kopa jamu pod drugima, a onda sam u nju pada.
– Nema ga, vidimo prijedlog Bauka, koji nije prijedlog Kluba SDP-a i tražimo da se njihov Klub očituje, dodao je.
Mostov zastupnik Nikola Grmoja rekao je da će Most podržati Baukov prijedlog “jer je dosta ove priče o privilegijama zastupnika”.
– Neka se sve redefinira i vidi što bi zastupnici trebali primati, što ne, što je pretjerano, posebno u ovoj krizi kada većina građana pokušava preživjeti, rekao je Grmoja.
Klub Mosta je najaktivniji u Saboru, poručio je, dodavši da u cijeloj priči fokus ne bi trebao biti na privilegijama i velikim plaćama nego zaradi li zastupnik sve to svojim radom.
– Ima ljudi koji bi dali novac da budu saborski zastupnici, ne da budu plaćeni nego da oni mogu dati novac da dođu na ovo mjesto i da mogu odlučivati kamo će ići milijuni. Ovo je ozbiljan i odgovoran posao i treba biti plaćen na adekvatan način, ali sve to treba redefinirati, smatra Grmoja.
Marijani Puljak iz Centra se čini da “Bauk na neki način želi očistiti svoju nečistu savjest ili nečistu savjest svog predsjednika”, koji nije trebao primati tu naknadu jer je živio s obitelji u Zagrebu.
Ja sam mogla koristiti, s obzirom na to da imam prebivalište u Splitu, državni stan u Zagrebu, no nije mi palo na pamet tražiti nikakvu nekretninu jer imamo kćerin stan u kojem trenutačno boravim, rekla je Puljak.
Na pitanje je li protiv ukidanja naknade za odvojeni život odgovorila je da je za to da pravila budu sasvim jasna, a da oni koji ih zloupotrebljavaju budu sankcionirani.
– Ako je to ostavljeno samo na prebivalište, imat ćemo one koji prijavljuju prebivalište samo da bi dobili tu naknadu poput Frke Petešića koji je prijavio prebivalište tamo gdje ne prebiva, što je prekršaj, samo da bi dobio državnu nekretninu. I zbog svih onih koji zloupotrebljavaju ta prava, sada imamo val populizma da se ta prava ukinu, rekla je i dodala kako ne treba ukinuti nešto što je opravdani trošak već one koji su to zloupotrijebili prozvati imenom i prezimenom i da oni snose odgovornost.
Hrvatska
Tko je najpopularniji? HDZ drži prvo mjesto, jedan političar iznenadio skokom na ljestvici negativaca
Kako su Dabrino pjevanje, nova članica većine, ali i posljedice rata na Bliskom istoku utjecali na rejting stranaka i političara? Objavljen je novi CRO Demoskop za ožujak.
Nakon prošlomjesečnog skoka podrške dvjema strankama (HDZ i Možemo!) na temi dočeka rukometaša i slučaja s pjevačem Markom Perkovićem Thompsonom, a takav se sličan učinak zabilježio i prošlog ljeta uoči njegovog zagrebačkog koncerta, u ovomjesečnom se istraživanju djelomično “ispuhao” ovaj svojevrsni “MPT efekt”.
Njegova je glavna karakteristika jačanje podjela na političkoj sceni, a od čega dominantno profitiraju dvije političke stranke: HDZ (više) i Možemo (nešto manje), dok su ostale stranke ili u stagnaciji (SDP) ili u padu (DP, Domino, Most). Efekt utječe i na podršku rada Vlade, ali i na izbor najpozitivnijih političara u zemlji, a utječe i doživljaj smjera razvoja zemlje (tzv. društveni optimizam), piše RTL danas.
HDZ na vrhu ljestvice
U ovomjesečnom mjerenju preferencije stranaka, HDZ je na vrhu ljestvice stranaka s izborom od 29,7 posto (u odnosu na 30,6 posto iz prethodnog mjerenja). Na drugom mjestu zaostaje stalni pratitelj SDP, s izborom od 22,6 posto (prema 23,1 posto iz veljače). Treće mjesto drži platforma Možemo! s izbornom podrškom od 12,3 posto (prema 13,3 posto iz prošlomjesečnog mjerenja).
Most je na četvrtom mjestu s 6,2 posto podrške (u odnosu na 5,4 posto iz prethodnog mjeseca). Na petom je mjestu s 2,6 posto izbora Nezavisna lista Marije Selak Raspudić (prema 2,4 posto prije mjesec dana). Domovinski pokret bilježi 2,4 posto podrške (prema 1,6 posto iz veljače).
Ukupno gledajući, tri četvrtine birača svoj glas daje jednoj od navedenih stranaka od čega najveći dio “uzimaju” HDZ i SDP (52,3 posto birača). Dobitnici mjeseca su Most (+0,8 postotnih bodova), DP (+0,7 postotnih bodova) i NL Marije Selak Raspudić (+0,2 postotna boda). Slabiji rezultat od prošlog mjerenja u veljači su zabilježili Možemo (-1,0 postotni bod), HDZ (-0,9 postotnih bodova) i SDP (-0,5 postotnih bodova).
Ostale političke stranke su zabilježile izbor manji od 1,5 posto, te su podijeljene u dvije skupine na granici od 1 posto. Na vrhu niza ovih stranaka iznad 1 posto podrške je IDS i Domino (obje po 1,1 posto), a slijede dvije stranke s izborom od 1 posto: Centar i Pravo i pravda.
U drugoj skupini ispod 1 posto podrške su: Nezavisna platforma Sjever (0,9 posto), Hrvatski suverenisti i HSS (obje po 0,7 posto), HSLS i HNS (po 0,6 posto), HSU (0,5 posto) i Fokus (0,3 posto). Manje od 0,3 posto su pojedinačno zabilježile sve ostale stranke koje zajedno čine skupni izbor od 1,5 posto. U ovomjesečnom je mjerenju zabilježeno 14,2 posto neodlučnih (u usporedbi s 13,1 posto iz veljače).
U odnosu na istraživanje iz ožujka prošle godine uz pojavu stranke Marije Selak Raspudić, od vodećih stranaka tri su u rezultatskom plusu (HDZ +3,6 postotnih bodova; Možemo +2,0 postotna boda; DP 0,13 postotnih bodova), dok su ostale zabilježile negativni međugodišnji saldo (SDP -3,7 postotna boda; Most -0,6 postotni bodova, Domino -0,8 postotnih bodova).
Milanović opet najpozitivniji
Na vrhu ljestvice najpozitivnijih hrvatskih političara je predsjednik Republike Zoran Milanović s izborom od 26,7 posto ispitanika (u odnosu na 23,6 posto iz veljače). Predsjednik Vlade Andrej Plenković je na drugom mjestu ove ljestvice s izborom od 15,9 posto (prema 17,9 posto iz prošlog mjerenja u veljači). Na trećem je mjestu Tomislav Tomašević s izborom od 5,7 posto (prema prošlih 7,7 posto).
Četvrto mjesto s izborom od 2,6 posto drži Marija Selak Raspudić (u veljači 1,8 posto), a slijedi je Ivana Kekin s rezultatom od 2,4 posto (u veljači 1,1 posto). Dalje slijede Ivan Anušić (1,8 posto) te Dalija Orešković (1,7 posto).
Zatim Sandra Benčić (1,5 posto), Marin Miletić (1,3 posto) i Siniša Hajdaš Dončić (1,0 posto). Među deset najpozitivnijih političara pet je predsjednika stranaka (HDZ, Možemo, NL Marije Selak Raspudić, DOSIP i SDP). Da je Nitko najpozitivac, stav je više od petine ispitanika.
Čelnici ljudi države i glavnog grada drže vrh
Ljestvicu najnegativnijih hrvatskih političara i dalje uvjerljivo predvode čelni ljudi države i glavnog grada, premijer Plenković, predsjednik Milanović i gradonačelnik Tomašević. Na samom vrhu ove ljestvice je Andrej Plenković s izborom 36,6 posto (u odnosu na 36,5 posto iz veljače), a nakon jednomjesečnog “izbivanja” na drugo se mjesto vratio predsjednik Milanović s izborom od 9,1 posto (u veljači 8,1 posto). Na svoje staro, treće mjesto se vratio zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević s 8,4 posto izbora (prema 14 posto iz veljače).
Na visoko četvrto mjesto po prvi se put probio Josip Dabro s izborom od 6,6 posto (prema 0,1 posto prije mjesec dana), dok dvije oporbene političarke dijele peto mjesto s 2.6 posto izbora: Dalija Orešković i Ivana Kekin.
Sedmi izbor na ovoj ljestvici je Ivan Penava s 2,3 posto, dok je s 2,2 posto Milorad Pupovac na osmom mjestu. U top 10 najnegativnijih domaćih političara još su: Sandra Benčić (1,4 posto) i Siniša Hajdaš Dončić (1,2 posto). Da su negativni svi, stav je 9 posto ispitanika.
Koliko ste optimistični?
Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsnog indikatora društvenog optimizma) početkom ožujka podupire 20,1 posto građana (preme 22,2 posto iz veljače). Udio ispitanika koji smatraju da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru sada iznosi 70,6 posto (prema 65,2 posto u veljači). Kakav je smjer zemlje ne zna 9,3 posto građana. Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 50,8 posto, dok je među glasačima koalicijskog partnera – DP – ta razina znatno niža i iznosi 15,5 posto. Glasači oporbenih stranaka su kritičniji u doživljaju smjera kretanja države (Most 13,9 posto; NL Marije Selak Raspudić 9,5 posto, SDP 9,5 posto; Možemo 5,5 posto).
Ocjenjen vrh – kako su prošli Vlada, Sabor i Pantovčak?
U ovomjesečnom je mjerenju predsjednik Republike Zoran Milanović za svoj rad dobio ocjenu 3,17 (prema 3,15 iz prethodnog mjerenja u veljači). Najvišu ocjenu za svoj rad predsjednik Milanović zabilježio je među glasačima SDP-a (3,94), a slijedi ocjena birača platforme Možemo! (3,26), Mosta (3,15), DP (2,88), NL Marije Selak Raspudić (2,85), dok je niža ocjena zabilježene među biračima HDZ-a (2,61).
Najviše predstavničko tijelo, Hrvatski sabor za svoj je rad zabilježio ocjenu 2,17 (prema 2,19 iz prosinca). Birači HDZ-a su ocjenili rad s 2,91 dok je najniža ocjena zabilježena među biračima Možemo! i iznosi 1,73.
Vlada RH je u ovomjesečnom mjerenju za svoj rad dobila ocjenu 2,36 (prema prošlih 2,43). Najviša ocjena zabilježena je među biračima HDZ-a (3,64), dok su birači ostalih zastupljenijih stranaka bili manje “darežljivi” (DP 2,71; NL Marija Selak Raspudić 2,09; Most 1,97; SDP 1,73; Možemo 1,59). Doživljaj rada Vlade RH utvrđivan je i kroz razinu podrške politici Vlade Andreja Plenkovića koju u dvadesetdrugom mjesecu trećeg mandata podržava 28,3 posto ispitanika (u veljači 30,8 posto).
O čemu se najviše pričalo prošli mjesec?
Najvažnija tema u posljednjih mjesec dana je američko-izraelski napad na Iran i eskalacija rata na Bliskom Istoku s izborom od 54,7 posto. Ovako visoki udio za izbor najvažnije teme mjeseca aktualni je bliskoistočni rat svrstao na trinaesto mjesto od početka mjerenja (odnosno od siječnja 2024. godine).
Za ilustraciju doživljaja važnosti ovog rata, ova je tema nadvisila i rezultat jednog važnog događaja za našu zemlju, ulazak u Europsku uniju (kada je u srpnju 2013. godine ta tema bila izbor 54 posto ispitanika). U ovomjesečnom je mjerenju s izborom na drugom je mjestu “slučaj Dabro” (sa svim implikacijama na kriz u Vladi, ultimatume…) s izborom od 11,5 posto.
Stara tema, inflacija po kojoj je Hrvatska pri vrhu u EU i eurozoni, nalazi i dalje visoko, odnosno na trećem mjestu s 9,4 posto izbora. Političke svađe oko dočeka rukometaša, Zagreb pokreće ustavnu tužbu bilježe izbor od 4,1 posto. Prosvjedi građana protiv gradnje mega farmi pilića u Sisku je izbor 3,1 posto građana. Obilježavanje četvrte godišnjice agresije Rusije na Ukrajinu i neuspjeh u mirovnim pregovorima je najvažnija tema za 2,6 posto građana.
Političke nesuglasice i razilaženja SAD-a i Europske unije oko brojnih tema bilježe izbor od 2,5 posto, a odmah s 2,3 posto slijedi još jedna stara tema (sukob predsjednika i premijera, ovaj put zbog posjete ministra obrane Izraelu u vezi kupovine vojne opreme za HV. Sve su ostale teme i događaji zabilježili izbor manji od 2 posto.
Hrvatska
Karta koja je privukla pozornost: “Hrvatska je turistička supersila EU”
Hrvatska se na toj karti ističe s impresivnih 532 posto, što je višestruko iznad europskog prosjeka od oko 17 posto
Na Facebook stranici World GeoDemo, poznatoj po objavama zanimljivih geografskih karata, demografskih usporedbi i statistika o Europi i svijetu, nedavno se pojavila karta koja je brzo privukla veliku pozornost na društvenim mrežama. Objavu su posebno dijelili korisnici iz Hrvatske jer pokazuje koliko se naša zemlja ističe u jednom segmentu – turizmu.
Riječ je o karti Europe s naslovom “Godišnji turistički dolasci prema postotku broja stanovnika” (“Annual Tourists Arrivals as a Percentage of Population”), koja prikazuje koliki je omjer godišnjih turističkih dolazaka u odnosu na broj stanovnika pojedine države. Zemlje su označene plavim nijansama, a uz svaku je istaknut postotak koji pokazuje koliko puta broj turista premašuje broj stanovnika, prenosi Večernji list.
Hrvatska se na toj karti ističe s impresivnih 532 posto, što je višestruko iznad europskog prosjeka od oko 17 posto. Drugim riječima, broj turističkih dolazaka u Hrvatskoj više je od pet puta veći od ukupnog broja stanovnika. U usporedbi s time, mnoge druge europske države imaju znatno niže vrijednosti. Primjerice, Island oko 254 posto, Malta oko 338 posto, dok velike zemlje poput Njemačke ili Francuske ostaju osjetno niže kada se gleda odnos prema broju stanovnika.
U opisu objave stoji i kratka poruka: “Hrvatska je turistička supersila EU. Bravo!” Podaci na kojima se karta temelji odnose se na posljednje godine, a dolaze iz izvora poput Eurostata, UNWTO-a i nacionalnih statističkih institucija. U Hrvatskoj je turistički intenzitet doista iznimno visok. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku i sustava eVisitor za 2025. godinu, u komercijalnom smještaju ostvareno je oko 20,7 milijuna dolazaka turista, od čega 17,6 milijuna stranih gostiju, te oko 94,8 milijuna noćenja. Ako se uključi i nekomercijalni te nautički smještaj, pojedine procjene govore o čak 21,8 milijuna dolazaka i više od 110 milijuna noćenja.
S obzirom na to da Hrvatska ima približno 3,85 do 3,9 milijuna stanovnika, broj dolazaka turista doseže oko 530 do 570 posto populacije. To znači da na svakog stanovnika dolazi više od pet turista godišnje. Kada se promatra broj noćenja, riječ je o više od 24 noćenja po stanovniku, čime Hrvatska već godinama drži sam vrh Europske unije prema tom pokazatelju.
Razlog tako visokog turističkog intenziteta dijelom leži u činjenici da je većina turizma koncentrirana na relativno uskom obalnom području i otocima. Na Jadranu se ostvaruje više od 95 posto ukupnih noćenja, dok na tom prostoru živi znatno manje od polovice stanovništva zemlje. U pojedinim statistikama navodi se da je na obali zabilježeno više od 100 milijuna noćenja godišnje, što dodatno povećava lokalni pritisak tijekom turističke sezone.
Hrvatska
PROGNOZA / Pred nama je pravi proljetni tjedan: Temperatura će ići i do 20 Celzijevih stupnjeva
Novi tjedan počinje uz mnoštvo oblaka, a na Jadranu je ponegdje zabilježeno i vrlo malo kišice. Jutro je zbog oblaka toplije od prethodnih, osobito na kopnu gdje nakon dugo vremena nema minusa.
U nastavku dana izmjena oblaka i sunčanih razdoblja. Najviše oblaka očekujemo na sjevernom Jadranu i u gorskom dijelu zemlje gdje je i najveća mogućnost za malo kiše ili kraći pljusak.
U nizinskim kopnenim predjelima i na jugu Jadrana dan će proći većinski suho. Vjetar slab, duž obale mjestimice umjereno jugo i jugozapadnjak. Najviša temperatura uglavnom od 13 do 18 Celzijevih stupnjeva.
Sutra ujutro mjestimice magla, a tijekom dana djelomično sunčano i toplo. Samo ponegdje može pasti malo tople proljetne kišice ili kakav kraći lokalni pljusak. Temperatura zraka se neće bitnije mijenjati pa danju ostajemo između 14 i 19 Celzijevih stupnjeva.
Slično vrijeme i u srijedu pa ostaje podjednako toplo, a mogućnost za pokoji proljetni pljusak postoji u popodnevnim satima u kopnenim krajevima.
Čini se da će i druga polovica tjedna prolaziti u pravom proljetnom ozračju. Većinom suho uz puno sunca i dnevne topline. Noći i jutra svježi, a danju će temperatura biti većinom između 15 i 20 Celzijevih stupnjeva.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije(FOTO) Gastro priča Evolution Next Levela: „Pijat na pijaci” oživio zadarsku tržnicu, a Panel o hrani pokazao zašto je lokalno nezamjenjivo
-
Sport4 dana prijeTK ULTIMA/TKOI DONAT: Mateo Škara osvojio naslov prvaka Hrvatske u parataekwondou
-
Hrvatska4 dana prijePROGNOZA / Drastična promjena vremena: Temperature padaju, vraćaju se kiša i snijeg
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeFOTO / Evolution Next Level u Zadru okupio lokalnu izvrsnost i svjetsko iskustvo






