Hrvatska
Picula za HTV: “Hrvatska bi se itekako našla u valu posljedica ruskog rata protiv Ukrajine”
Intenzivno se telefonski razgovara o ukrajinskoj krizi ovih dana. Imali smo prilike čuti komentar razgovora kojega su vodili američki predsjednik Joe Biden i ruski Vladimir Putin. Obojica su se načelno pozitivno izjasnila o razgovoru. Ostaje pitanje radi li se o svojevrsnoj kupovini vremena, s obje strane, ili ovi razgovori doista nekamo i vode, rekao je Tonino Picula, zastupnik u Europskom parlamentu javljajući se u Dnevnik HTV-a.
Postavlja se pitanje, kaže, da li jedna ili obje strane traže alibi za već utvrđene akcije, da li je riječ o nekoj vrsti kvazi pregovora ili nije.
– I francuski predsjednik Emmanuel Macron intenzivno telefonski s Putinom pokušava postići deeskalaciju krize, dodao je.
Picula je naglasio da se i njemački kancelar Olaf Scholz sprema posjetiti Moskvu i Kijev. Diplomatska aktivnost je živa, ističe dodajući da je pitanje hoće li ona ispuniti očekivanja.
“Ukrajincima je stalo da nemaju percepciju zemlje koja je već u ratu”
Ukrajinski i političari, ali i građani, rekao je, izbjegavaju priznati koliko je situacija ozbiljna, oni su zabrinuti, ali uvjereni da takav narativ šteti ukrajinskoj ekonomiji koja trpi, bez ispaljenog metka, ozbiljne posljedice. Primjerice, 12 mlrd $ je otišlo iz Ukrajine od listopada, a u siječnju je morala intervenirati i Središnja banka s milijardu i pol dolara kako bi održala stabilnost financijskog sektora.
Ukrajincima je, ističe, zaista stalo da njihova zemlja nema percepciju zemlje koja je zapravo već u ratu.
“EU se nada deeskalaciji krize”
Govorio je o ozračju među kolegama europarlamentarcima, rekao je da se EU nada, prije svega miru, odnosno deeskalaciji krize jer bi moguća ruska agresija koštala, osim Rusije i Ukrajine i europski kontinent, odnosno, samu EU.
– Poprilično su živahni napori da se diplomacijom odvrati Putina od napada na Ukrajinu. S druge strane, ovdje je sve manje naivnih u EU-u, oni pretpostavljaju da je odluka o agresiji na Ukrajinu već donesena. EU je našla unutarnju dozu koherentnosti, po svemu sudeći mislim da je Unija otišla daleko u pripremama za uvođenje sankcija Rusiji u slučaju napada na Ukrajinu. Razradu mehanizama sankcija je dobila Europska komisija, ali o njihovom opsegu odlučuje Europsko vijeće, rekao je Picula.
Koliko sukob u Ukrajini utječe na Hrvatsku?
Na pitanje bi li se sukob u Ukrajini mogao reflektirati na bilo koji način na situaciju u hrvatskom okruženju, Picula vjeruje da bi, rekao je da će upozoriti u raspravi na Europskom parlamentu, bit će na dnevnom redu odnosi između EU-a i Rusije.
– Mi ćemo doista podvući važnost potrage za mirnim rješenjem ove krize. Jednako tako smo uvjereni da bi se eskalacija krize u rat prije svega osjetila na nekim rubnim dijelovima EU-a, poput Baltika ili područja oko Crnog mora, rekao je.
Smatra da bi se posljedice osjetile i na jugoistoku Europe, na Balkanu, u neposrednom susjedstvu Hrvatske jer graničimo s tri zemlje koje, na neki način, mogu imati određenu ulogu u eskalaciji krize, a to su Srbija, Bosna i Hercegovina i Crna Gora.
– Možemo kazati da bi se Hrvatska itekako našla u valu posljedica ruskog rata protiv Ukrajine, rekao je.
Istraživanje Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta i Hrvatskog Telekoma pokazalo je da čak 40 posto hrvatskih 13-godišnjaka na internetu provodi više od tri sata dnevno, a stručnjaci upozoravaju na sve češće znakove ovisnosti, ali i nekvalitetu te opasnosti mrežnog sadržaja.
Vikendom se brojka onih koji su “online” više od tri sata penje na 62 posto, djevojke više koriste društvene mreže, a dječaci češće igraju videoigre.
Znakovi ovisničkog ponašanja
Uz to su sve češći znakovi ovisničkog ponašanja kod djece koja teško prekidaju upotrebu uređaja, gube koncentraciju i razvijaju anksioznost ako nisu “na mreži”.
Specijalistica za prava djece Lana Roje Miličević upozorava da problem nije samo količina vremena nego i (ne)kvaliteta sadržaja koji djeca gledaju. Izloženi su cyberbullyingu, seksualnim i nasilnim sadržajima, manipulacijama influencera i reklama te dezinformacijama i lažnim idealima o izgledu, uspjehu i popularnosti.
Zabrinjavajući podaci o ponašanju djece na internetu
“Istraživanje EU Kids Online – Hrvatska pokazalo je da je više od polovice djece primilo neprimjerenu ili poruku koja vrijeđa. Trećina mladih komunicira s nepoznatim osobama preko interneta, a svaki četvrti tinejdžer susreo je osobu online koju nisu prethodno poznavali”, tvrdi Roje Miličević.
Nastavlja da korištenje umjetne inteligencije donosi nove izazove, djeca koriste alate umjetne inteligencije za učenje, ali i za varanje na zadacima i stvaranje lažnih slika i videa.
Važnost medijske pismenosti
Zbog svega toga je ključno da i djeca i odrasli razvijaju kritički odnos prema medijima. Svima su dostupne aplikacije za roditeljsku kontrolu, besplatne telefonske linije za savjetovanja i edukativni materijali.
Roje Miličević naglašava da je važno osvijestiti da smo mi ti koji internetu dajemo predznak, dobar ili loš. To je alat koji samo povećava ono što u njega unosimo, primjerice, znatiželju ili površnost i suosjećanje ili podjele.
“Ako djecu učimo misliti, internet postaje koristan alat. Ako ih pustimo da klikaju bez razumijevanja, postaje zamka. Treba li uopće reći da je današnje školsko obrazovanje djece o medijskoj pismenosti nedovoljno.
Zbog toga su nužne dodatne edukacije, poput projekta Like za mudar klik, koji Centar za kulturu i cjeloživotno obrazovanje Zlatna vrata Split provodi za učenike osnovnih škola i stručno osoblje”, poručuje Roje Miličević.
Velike novosti u bankama. Ako plaćate račun vikendom ili kasno navečer, više nećete morati čekati na uplatu. Strože će se nadzirati i moguće prijevare, a pogreške će se teško sakriti.
Deset sekundi – i novac je na računu. Uplate više neće čekati radni dan, a kome ide novac banke će strože kontrolirati. Kod uplate, banke će provjeriti podudaraju li se ime i IBAN primatelja. Semafor će prikazati – podaci se slažu (zeleno), postoji tipfeler (žuto) ili upozorenje (crveno). Novac se i dalje može poslati, ali uplatitelj prihvaća rizik, piše Dnevnik.hr.
I dalje ostaju naknade za uplatu na račun druge banke, a instant plaćanje bit će besplatno. Za primjenu, banke imaju rok do četvrtka.
Dosad su se provjeravale samo pravne osobe, a uključivanjem fizičkih, cilj je smanjiti mogućnost prijevare.
U prvih devet mjeseci, prema podacima policije, zabilježena su 1183 kaznena djela računalnih prijevara, dok šteta premašuje 12 i pol milijuna eura.
Prognozu donosi meteorologinja Tea Blažević.
Pretežno je oblačno diljem unutrašnjosti, ima i slabe kiše mjestimice u kopnenim krajevima, kolnici su mokri. Također, ima i magle na pojedinim cestama koja smanjuje vidljivost, vozače se poziva na oprez.
Duž Jadrana je pretežno vedro. U nastavku utorka sunčanije će biti na Jadranu, dok na kopnu i dalje mjestimice može pasti malo kiše.
Srijeda će biti uglavnom suha, samo u gorju još mjestimice može biti slabe oborine, iako će u većem dijelu unutrašnjosti prolazno biti pojačane naoblake. Bura će slabjeti prema večeri.
U četvrtak će posvuda biti uglavnom suho i većinom sunčano i toplije posvuda.
Petak će također pretežno biti u znaku sunčanog i suhog vremena. No, prema večer i tijekom noći na subotu lokalno može pasti malo kiše, osobito u gorju.
Vikend će uglavnom biti u znaku stabilnog, sunčanog i toplijeg vremena.
Radionica u Zadru – Kako unaprijediti kvalitetu obiteljskog smještaja
Europska desnica traži ukidanje zabrane prodaje benzinaca i dizelaša
Međunarodni simpozij „Čovjek je čovjeku lijek“ uz osnivanje Europskog edukacijskog centra u Zadru
Popularna online trgovina Temu pod povećalom njemačkih vlasti
Nutricionistica: Pet pića koja učestalom konzumacijom mogu ubrzati starenje mozga
-
magazin4 dana prijeFOTOGALERIJA / Rođendan City Gallerije
-
Svijet4 dana prijeNOVI SOJEVI / Liječnik upozorava: Odmah potražite pomoć ako imate ovaj simptom covida
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prijeFOTOGALERIJA / Zadarska županija partner 27. manifestacije Jesen u Lici: OPG-ovi i KUD-ovi ujedinili tradiciju
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeFOTOGALERIJA IZ CRKVE SV. FRANE / Nadbiskup Zgrablić na blagdan sv. Frane: “Grijeh nas čini tvrdima, zatvara srce i čini nesposobnima čuti Božji glas”