Intenzivno se telefonski razgovara o ukrajinskoj krizi ovih dana. Imali smo prilike čuti komentar razgovora kojega su vodili američki predsjednik Joe Biden i ruski Vladimir Putin. Obojica su se načelno pozitivno izjasnila o razgovoru. Ostaje pitanje radi li se o svojevrsnoj kupovini vremena, s obje strane, ili ovi razgovori doista nekamo i vode, rekao je Tonino Picula, zastupnik u Europskom parlamentu javljajući se u Dnevnik HTV-a.

Postavlja se pitanje, kaže, da li jedna ili obje strane traže alibi za već utvrđene akcije, da li je riječ o nekoj vrsti kvazi pregovora ili nije.

– I francuski predsjednik Emmanuel Macron intenzivno telefonski s Putinom pokušava postići deeskalaciju krize, dodao je.

Picula je naglasio da se i njemački kancelar Olaf Scholz sprema posjetiti Moskvu i Kijev. Diplomatska aktivnost je živa, ističe dodajući da je pitanje hoće li ona ispuniti očekivanja.

“Ukrajincima je stalo da nemaju percepciju zemlje koja je već u ratu” 

Ukrajinski i političari, ali i građani, rekao je, izbjegavaju priznati koliko je situacija ozbiljna, oni su zabrinuti, ali uvjereni da takav narativ šteti ukrajinskoj ekonomiji koja trpi, bez ispaljenog metka, ozbiljne posljedice. Primjerice, 12 mlrd $ je otišlo iz Ukrajine od listopada, a u siječnju je morala intervenirati i Središnja banka s milijardu i pol dolara kako bi održala stabilnost financijskog sektora.

Ukrajincima je, ističe, zaista stalo da njihova zemlja nema percepciju zemlje koja je zapravo već u ratu.

“EU se nada deeskalaciji krize” 

Govorio je o ozračju među kolegama europarlamentarcima, rekao je da se EU nada, prije svega miru, odnosno deeskalaciji krize jer bi moguća ruska agresija koštala, osim Rusije i Ukrajine i europski kontinent, odnosno, samu EU.

– Poprilično su živahni napori da se diplomacijom odvrati Putina od napada na Ukrajinu. S druge strane, ovdje je sve manje naivnih u EU-u, oni pretpostavljaju da je odluka o agresiji na Ukrajinu već donesena. EU je našla unutarnju dozu koherentnosti, po svemu sudeći mislim da je Unija otišla daleko u pripremama za uvođenje sankcija Rusiji u slučaju napada na Ukrajinu. Razradu mehanizama sankcija je dobila Europska komisija, ali o njihovom opsegu odlučuje Europsko vijeće, rekao je Picula. 

Koliko sukob u Ukrajini utječe na Hrvatsku? 

Na pitanje bi li se sukob u Ukrajini mogao reflektirati na bilo koji način na situaciju u hrvatskom okruženju, Picula vjeruje da bi, rekao je da će upozoriti u raspravi na Europskom parlamentu, bit će na dnevnom redu odnosi između EU-a i Rusije.

– Mi ćemo doista podvući važnost potrage za mirnim rješenjem ove krize. Jednako tako smo uvjereni da bi se eskalacija krize u rat prije svega osjetila na nekim rubnim dijelovima EU-a, poput Baltika ili područja oko Crnog mora, rekao je.

Smatra da bi se posljedice osjetile i na jugoistoku Europe, na Balkanu, u neposrednom susjedstvu Hrvatske jer graničimo s tri zemlje koje, na neki način, mogu imati određenu ulogu u eskalaciji krize, a to su Srbija, Bosna i Hercegovina i Crna Gora.

– Možemo kazati da bi se Hrvatska itekako našla u valu posljedica ruskog rata protiv Ukrajine, rekao je.