Connect with us

Hrvatska

POSTUPANJE S OBOLJELIMA Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio dodatak preporukama

Objavljeno

-

HZJZ je objavio objedinjene revidirane preporuke o prioritetima za testiranje na koornavirus, postupanju s kontaktima, završetku izolacije i karantene odnosno samoizolacije s osvrtom na osobe koje su preboljele COVID-19 ili su cijepljene.

Postupak s bliskim kontaktima oboljelog od bolesti COVID-19

Radi smanjenja širenja infekcije svi bliski kontakti oboljelog, osim kasnije navedenih izuzetaka (tablica1.), upućuju se u zdravstveni nadzor u karanteni/samoizolaciji.

Bliske kontakte koji su dio kolektiva u kojem je važno procijeniti proširenost infekcije preporučljivo je testirati brzim RT-PCR testom ili brzim antigenskim testom (BAT) unutar pet dana od izlaganja, a u ovu svrhu prikladni su i brzi testovi za samotestiranje koji za uzorak koriste bris nosa (dostupni putem ljekarni).

Negativan rezultat testa nema utjecaja na trajanje karantene/ samoizolacije.

Pozitivan rezultat testa zahtijeva obradu bliskih kontakata testirane osobe. Pozitivan brzi antigenski test nije potrebno potvrditi RT-PCR testom, ali je brze testove za samotestiranje potrebno potvrditi brzim antigenskim testom (BAT-om) u ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi.

Potvrda pozitivnih rezultata brzih testova za samotestiranje koji za uzorak koriste bris nosa i brzih antigenskih testova se neće moći provoditi PCR-om sljedećih tjedana jer se ograničeni kapaciteti PCR testiranja trebaju prioritetno koristiti za testiranje oboljelih i unutar zdravstvenog sustava i sustava socijalne skrbi.

Bliski kontakti podliježu zdravstvenom nadzoru u karanteni/samoizolaciji u trajanju od sedam dana od zadnjeg bliskog kontakta sa zaraženom osobom. Osobe koje su cijepljene unutar 4 mjeseca (2 mjeseca ako su cijepljene Janssen cjepivom), preboljele COVID-19 unutar 4 mjeseca, docijepljene osobe i osobe koje su se cijepile nakon preboljenja ne podliježu karanteni.

Ako su bolesnik i kontakti u zajedničkom kućanstvu bez mogućnosti izolacije bolesnika (npr. oboljelo dijete koje njeguju roditelji), kućni kontakti podliježu karanteni u trajanju od sedam dana nakon što bolesnik ispuni kriterije za završetak izolacije prema kriterijima.

Kad god je moguće, potrebno je pokušati ustanoviti izvor infekcije za oboljelu osobu te staviti pod zdravstveni nadzor i testirati osobe koje su bile bliski kontakti one osobe koja je bila izvor infekcije inicijalnom bolesniku od kojeg je započelo traženje kontakata.

Po završetku karantene nije potrebno testirati osobe ako ne razviju simptome, osim ako su imunokompromitirane ili rade u zdravstvenim ustanovama i kod pružatelja socijalnih usluga smještaja i boravka za starije i teško bolesne odrasle osobe i osobe s invaliditetom.

Imunokompromitirane osobe i osobe koje rade u zdravstvenim ustanovama i kod pružatelja socijalnih usluga smještaja i boravka za starije i teško bolesne odrasle osobe i osobe s invaliditetom, a koje tijekom karantene nisu razvile nijedan simptom bolesti COVID-19 (asimptomatski tijekom karantene), mogu prekinuti karantenu nakon provedenog testiranja sedmog dana karantene i zaprimanja jednog negativnog rezultata testiranja. U tu svrhu može se koristiti brzi antigenski test ili PCR test.

Ako osobe u karanteni/samoizolaciji razviju simptome kompatibilne s bolesti COVID-19, treba ih testirati na SARS-CoV-2. U očekivanju rezultata testiranja treba ih tretirati kao oboljele od COVID19. U tu svrhu može se koristiti brzi antigenski test ili PCR test.

Bliski kontakt se u svrhu zdravstvenog nadzora u karanteni/samoizolaciji definira kao:

  • dijeljenje kućanstva s bolesnikom
  • izravan tjelesni kontakt s oboljelim od bolesti COVID-19
  • nezaštićen izravni kontakt s infektivnim izlučevinama oboljelog od bolesti COVID-19 (dodirivanje korištenih maramica golom rukom ili npr. ako se bolesnik iskašlje u osobu)
  • kontakt licem u lice s oboljelim od bolesti COVID-19 na udaljenosti manjoj od dva metra u trajanju duljem od 15 minuta
  • boravak u zatvorenom prostoru (npr. učionica, soba za sastanke, čekaonica u zdravstvenoj ustanovi itd.) s oboljelim od bolesti COVID-19 na udaljenosti manjoj od dva metra u trajanju duljem od 15 minuta – boravak u zatvorenom prostoru na udaljenosti većoj od dva metra može predstavljati bliski kontakt, ovisno o tome ima li bolesnik simptome, o nošenju maski, o ventilaciji prostorije… svaki pojedinačni kontakt u zatvorenom prostoru treba individualno procijeniti
  • zdravstveni radnik ili druga osoba koja pruža izravnu njegu oboljelom od bolesti COVID-19 ili laboratorijsko osoblje koje rukuje s uzorcima oboljelog bez korištenja preporučene osobne zaštitne opreme (OZO) ili ako je došlo do propusta u korištenju OZO-a
  • kontakt u zrakoplovu ili drugom prijevoznom sredstvu s bolesnikom dva mjesta ispred, iza ili sa strane; suputnici ili osobe koje skrbe o bolesniku tijekom putovanja; osoblje koje je posluživalo u dijelu zrakoplova u kojem sjedi bolesnik (ako težina kliničke slike ili kretanje bolesnika upućuje na izloženost većeg broja putnika, bliskim kontaktima se mogu smatrati putnici cijelog odjeljka ili cijelog zrakoplova).

Potrebno je naglasiti da svaka specifična situacija zahtijeva individualnu epidemiološku procjenu rizika i da se postupanje može razlikovati od preporuka ako postoji medicinsko opravdanje.

Osoba koja je ostvarila bliski kontakt sa zaraznom osobom ne podliježe zdravstvenom nadzoru u karanteni/samoizolaciji u situacijama navedenim.

Zdravstveni djelatnici i djelatnici u drugim ustanovama koji dolaze u kontakt s osjetljivim pojedincima, a pripadaju gore navedenim kategorijama također se izuzimaju od karantene ali se preporuča testiranje nakon bliskog kontakta učestalije, tj. odmah nakon rizičnog kontakta te svaka 3 dana i završno 14. dan nakon zadnjeg kontakta. Bez obzira što su izuzeti od karantene moraju konzistentno i bez iznimke koristiti FFP2 masku bez ventila, održavati fizički razmak u najvećoj mogućoj mjeri i voditi brigu o strogoj higijeni ruku radi sprječavanja mogućeg prijenosa infekcije na pacijente, korisnike domova i kolege.

Takvi djelatnici ne smiju sudjelovati u zajedničkim aktivnostima pri kojima se skida maska (npr. zajedničke pauze za kavu, gablece, marende i sl). Ako se u tom razdoblju pojave simptomi, osobu treba odmah izolirati i uputiti na testiranje na SARS-CoV-2.

Liječnik može promijeniti status karantene

Idealno bi bilo da se osobe izuzete od karantene, ako razviju simptome i osobe koje razviju simptome tijekom karantene testiraju BAT-om kod izabranog liječnika, koji može na temelju pozitivnog rezultata testa odmah osobi promijeniti status karantene u izolaciju.

S obzirom na očekivan velik broj zaraženih i bliskih kontakata zaraženih osoba, neće biti moguće zdravstvenim radnicima (epidemiolozima, školskim liječnicima, izabranim liječnicima obiteljske medicine, izabranim pedijatrima) kontaktirati sve zaražene osobe i njihove kontakte radi zdravstvenog nadzora. Stoga apeliramo na savjesnost oboljelih građana da se izoliraju te obavijeste svoje bliske kontakte o potrebi karantene. Bliske kontakte koji nisu izuzeti od karantene molimo da se podvrgnu karanteni i jave svojem izabranom liječniku radi evidencije i daljnjeg postupanja (reguliranje bolovanja odnosno testiranje).

  1. Prioritetne skupine za testiranje su:

2.1. Sve simptomatske osobe s postavljenom kliničkom sumnjom na COVID-19

S obzirom na pogoršanje epidemiološke situacije, glavni prioritet za testiranje su simptomatske osobe.PCR test, kad je god to moguće i kad dozvoljavaju kapaciteti testiranja i specifičnost situacije, treba koristiti kao prvi izbor testa za dijagnostiku u osoba koje imaju povećan rizik za razvoj teških oblika bolesti COVID-19, ulaze u kolektiv u sustavu socijalne skrbi, ili se hospitaliziraju.

Osobu sa simptomima u koje se postavi indikacija za testiranje na COVID-19 treba staviti u izolaciju do pristizanja nalaza (bez obzira radi li se o brzom antigenskom ili PCR testu). Bliski kontakti simptomatske osobe koja čeka rezultate testiranja također ostaju u karanteni, naročito obiteljski kontakti i kontakti s posla ako su zdravstveni djelatnici i djelatnici u domovima, do prispijeća nalaza, osim ako pripadaju kategorijama koje su izuzete od karantene. U slučaju pozitivnog nalaza, oboljela osoba ostaje u izolaciji sve do ispunjenja kriterija za završetak izolacije, a njezini bliski kontakti u karanteni ako ne pripadaju kategorijama koje su izuzete od karantene. Uzimajući u obzir da je od početka školske godine znatno porastao udio školske djece među
novooboljelima, podsjećamo na potrebu testiranja učenika kod simptoma koji mogu upućivati na COVID-19.

2.2. Bliski kontakti izuzeti od karantene

2.3. Asimptomatske osobe koje nisu bliski kontakt oboljeloga

Pri testiranju asimptomatskih osoba prednost treba dati osobama koje rade u zdravstvenom sustavu, osobito u bolnicama te kod pružatelja socijalnih usluga smještaja i boravka za starije i teško bolesne odrasle osobe i osobe s invaliditetom, prema epidemiološkim indikacijama.

a) Djelatnici zdravstvenih ustanova i djelatnici kod pružatelja socijalnih usluga smještaja i boravka za starije i teško bolesne odrasle osobe i osobe s invaliditetom prije povratka na posao, a na temelju trijaže (npr. anamnestički podaci o postojanju simptoma kompatibilnih s COVID-19, o sudjelovanju na većim okupljanjima na kojima se nisu poštivale mjere za sprječavanje širenja kapljičnih infekcija; sve to unazad 14 dana). Mjere za zdravstvene djelatnike su dodatno opisane u Odluci stožera civilne zaštite i zasebnim uputama HZJZ-a.

Mjere vezane uz djelatnike domova detaljnije su razrađene u Uputama za sprječavanje i suzbijanje epidemije bolesti COVID-19 za pružatelje socijalnih usluga u sustavu socijalne skrbi. Isti uvjeti se primjenjuju na učenike i studente na praksi u ovim ustanovama.

b) Bolesnici u kojih se planira hospitalizacija kao i bolesnici u kojih se planira provođenje dijagnostičko-terapijskih postupaka koji generiraju aerosol u specijalističko-konzilijarnoj ili bolničkoj zdravstvenoj zaštiti. Dodatno, i drugi bolesnici koji zahtijevaju medicinsku skrb, ako se na temelju trijaže procijeni visoki rizik izloženosti infekciji. Zbog nemogućnosti provođenja dijagnostike u zadanim rokovima kod svih pacijenata, zdravstvene ustanove ne mogu uvjetovati primitak pacijenata negativnim BAT ili PCR testom koji nije stariji od 48 sati, osobito ako je dijagnostički ili terapijski zahvat hitan ili odgoda može uzrokovati pogoršanje zdravstvenog stanja pacijenta (ovakvi su zahtjevi bolnica osobito problematični kod hospitalizacije nakon vikenda, neradnih dana i sl.). Ako zdravstvena ustanova ima BAT ili PCR dijagnostiku SARS-CoV2, treba osigurati obavljanje dijagnostike takvim pacijentima u svojoj ustanovi, da se izbjegne opterećivanje sustava temeljenog na uputnicama izabranog liječnika.

Uputnice za testiranje učenika i studenata na praksi u zdravstvenim ustanovama i u socijalnoj skrbi izdaje nadležni liječnik školske medicine, učenika i studenata u učeničkim/studentskim domovima izdaje nadležni liječnik školske medicine ili izabrani liječnik te učenika i studenata kod drugih indikacija izdaje nadležni liječnik školske medicine (primjerice kod grupiranja bolesti u školi/ustanovi) ili izabrani liječnik.

Potrebno je naglasiti da svaka specifična situacija zahtijeva individualnu epidemiološku procjenu i da se postupanje može razlikovati od preporuka ako postoji medicinsko opravdanje.

  1. Kriteriji za završetak izolacije oboljelih od bolesti COVID-19

Ove preporuke temelje se na postojećim spoznajama o trajanju zaraznosti osoba s virusom SARSCoV-2 i prilagođene su potrebi održavanja funkcioniranja društva u uvjetima širenja visokozarazne omicron varijante te su podložne promjeni. Podaci za donošenje odluke o prekidu izolacije su datum pojave prvih simptoma i znakova bolesti i njihovo trajanje, odnosno datum testiranja (uzimanja uzorka) na SARS-CoV-2, ovisno o tome radi li se o simptomatskoj ili asimptomatskoj infekciji virusom SARS-CoV-2. Početak simptoma bolesti, odnosno dan uzimanja brisa koji je pozitivan kod asimptomatskih infekcija, računa se kao nulti dan bolesti.

Prekid izolacije se prvenstveno temelji na kliničkoj slici i proteku vremena od početka bolesti, a iznimno na rezultatima testiranja.

I. Asimptomatski bolesnik s COVID-19

Za asimptomatske slučajeve COVID-19 završetak izolacije preporučuje se 10 dana nakon prvog pozitivnog testa/uzimanja uzorka na SARS-CoV-2, uz uvjet da tijekom tog razdoblja nisu razvili nikakve simptome bolesti. U slučaju razvoja simptoma, koriste se kriteriji za simptomatske bolesnike, pri čemu je referentna točka datum pojave simptoma kao nulti dan. Izolacija asimptomatskih osoba iz kategorija u tablici 1. te osoba kojima je prošlo više od četiri mjeseca nakon primarnog cijepljenja ili preboljenja traje sedam dana, dok je preostala 3 dana potrebno dosljedno i pravilno nošenje maski u kontaktu s drugim osobama, ograničiti kontakt s osobama koje imaju povećan rizik od ozbiljne bolesti COVID-19 te pridržavanje drugih epidemioloških mjera.

Asimptomatska osoba može prekinuti izolaciju najranije nakon pet dana od pozitivnog brisa po zaprimanju negativnog rezultata brzog antigenskog testa (BAT) učinjenog najranije peti dan izolacije. U tom slučaju sljedećih pet dana potrebno je dosljedno i pravilno nošenje maski u kontaktu s drugim osobama, ograničiti kontakt s osobama koje imaju povećan rizik od ozbiljne bolesti COVID-19 te pridržavanje drugih epidemioloških mjera. Ako je rezultat BAT-a učinjenog najranije peti dan od početka izolacije pozitivan, osoba može prekinuti izolacija nakon 7 dana ako je cijepljena ili je prethodno preboljela, odnosno nakon deset dan ako nije cijepljena i nije prethodno preboljela, a bez ponovnog testiranja.

II. Simptomatski bolesnik COVID-19 s blagom ili umjerenom kliničkom slikom, koji nije
imunokompromitiran
Završetak izolacije simptomatskog bolesnika s blagom ili umjerenom kliničkom slikom COVID-19, koji nije imunokompromitiran preporučuje se ako su zadovoljeni sljedeći kriteriji:

  • najmanje 24 sata bolesnik je afebrilan bez upotrebe antipiretika i ima značajno poboljšanje (smanjenje) drugih simptoma2 COVID-19
  • I prošlo je najmanje 10 dana od prvog dana bolesti
  • Izuzetak su osobe navedene u tablici 1. te osobe kojima je prošlo više od četiri mjeseca nakon primarnog cijepljenja ili preboljenja u kojih izolacija traje najmanje sedam dana od prvog dana bolesti, dok je preostala 3 dana potrebno dosljedno i pravilno nošenje maski u kontaktu s drugim osobama, ograničiti kontakt s osobama koje imaju povećan rizik od ozbiljne bolesti COVID-19 te pridržavanje drugih epidemioloških mjera.
  • Simptomatski bolesnik COVID-19 s blagom ili umjerenom kliničkom slikom, koji nije imunokompromitiran može prekinuti izolaciju najranije nakon pet dana pod uvjetom da je najmanje 24 sata afebrilan i ima poboljšanje ostalih simptoma te je peti dan izolacije negativan u brzom antigenskom testu (BAT). U tom slučaju sljedećih pet dana potrebno je dosljedno i pravilno nošenje maski u kontaktu s drugim osobama, ograničiti kontakt s osobama koje imaju povećan rizik od ozbiljne bolesti COVID-19 te pridržavanje drugih epidemioloških mjera. Ako je rezultat BAT-a učinjenog najranije peti dan od početka izolacije pozitivan, a radi se o osobi s blagom ili umjerenom kliničkom slikom, koja nije imunokompromitirana, osoba može prekinuti izolaciju nakon 7 dana ako je cijepljena ili je prethodno preboljela, odnosno nakon deset dan ako nije cijepljena i nije prethodno preboljela, a bez ponovnog testiranja pod uvjetom da je najmanje 24 sata afebrilna i ima poboljšanje ostalih simptoma.

III. Simptomatski bolesnik s COVID-19 s teškom kliničkom slikom koji nije imunokompromitiran

Završetak izolacije simptomatskog bolesnika s COVID-19 s teškom kliničkom slikom koja zahtijeva intenzivnu skrb, preporučuje se ako su zadovoljeni sljedeći kriteriji:

  • najmanje 24 sata bolesnik je afebrilan bez upotrebe antipiretika i značajno poboljšanje simptoma2 bolesti COVID-19
  • I prošlo je najmanje 20 dana od prvog dana bolesti

IV. Teško imunokompromitirani bolesnik (npr. oboljeli od maligne bolesti na kemoterapiji, osobe koja duže razdoblje primaju visoke doze kortikosteroida (npr. prednizona > 20 mg/dan duže od 14 dana)/imunosupresivnih lijekova zbog svoje osnovne dijagnoze, primatelj transplantiranog organa/tkiva, osoba s HIV infekcijom i niskim vrijednostima CD4 limfocita (<200) ili drugim oblikom imunodeficijencije). Završetak izolacije preporučuje se ako su zadovoljeni sljedeći kriteriji:

  • najmanje 24 sata bolesnik je afebrilan bez upotrebe antipiretika
  • značajno poboljšanje simptoma2 bolesti COVID-19

I prošlo je najmanje 20 dana od početka simptoma bolesti

ILI

osoba ima dva uzastopna negativna rezultata brisa RT-PCR testiranja na SARS-CoV-2 s razmakom od minimalno 24 sata, s time da je prvi bris uzet najmanje deset dana od početka bolesti i nakon što je bolesnik tri uzastopna dana afebrilan.

  1. Za korisnike domova za starije i teško bolesne odrasle osobe i osobe s invaliditetom primjenjuju se Upute za sprječavanje i suzbijanje epidemije COVID-19 za pružatelje socijalne usluge smještaja za starije osobe i osobe s invaliditetom u sustavu socijalne skrbi.
 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Slijedi razvedravanje, evo kad se očekuje nova kiša

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Pretežno je oblačno diljem Hrvatske, mjestimice ima kiše i pljuskova, stoga su kolnici na mjestima mokri i skliski. Kako lokalno u unutrašnjosti ima i magle, Hrvatski autoklub vozače poziva na oprez.

U nastavku srijede još treba računati na oborinu, osobito prema istoku i jugu zemlje, temperature će biti malo niže od jučerašnjih, uglavnom od 23 do 28 stupnjeva.

Posve stabilno neće biti niti tijekom četvrtka. Lokalno u unutrašnjosti može još biti kakvog prolaznog pljuska. No, u većini krajeva sutra ipak pretežno sunčano i toplije, barem danju. Jutro će u unutrašnjosti biti svježe.

Većinom sunčano bit će i tijekom petka. Poslijepodne na sjeverozapadu porast naoblake, prema večeri onda i kiša u unutrašnjosti. Bit će uglavnom vrlo toplo, mjestimice i vruće.

Lokalne nestabilnosti moguće su i tijekom subote, osobito ujutro. Dok nedjelja donosi stabilnije i sunčanije vrijeme.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

STRUČNJAK UMIRUJE JAVNOST / Učestali napadi poskoka: “Nije to nikakva najezda, postoji jednostavno objašnjenje”

Objavljeno

-

By

Vijest da je proteklog vikenda na plaži Dubovica na otoku Hvaru petogodišnju djevojčicu ugrizao poskok te da je spašena u posljednji čas uznemirila je mnoge, pogotovo roditelje male djece.

Naime, u zadnja tri mjeseca bio je to već treći slučaj da poskok ugrize dijete. U lipnju je kod Dvora na Baniji jedna od tih zmija otrovnica ugrizla šestogodišnjeg dječaka. Srećom, na vrijeme mu je pružena pomoć i dan protuotrov pa nije bio životno ugrožen.

Sredinom kolovoza na jednoj plaži u Istri poskok je ugrizao sedmogodišnjaka za stopalo. Noga mu je smjesta otekla, a njemu je pozlilo. No i on je brzom intervencijom prebačen u KBC Rijeka gdje je dobivši protuotrov spašen.

djevojčicu na Hvaru poskok je ugrizao prošloga petka dok se igrala pored kafića na plaži. Njezina majka kaže kako je malenoj odmah pozlilo te je počela gubiti svijest. Hitno je prevezena helikopterom u splitski KBC gdje joj je dan protuotrov.

“Poskok na plaži? Nije neobično”

Je li taj niz slučajeva neuobičajen i je li neuobičajeno da se poskoci, jedna od tri vrste zmija otrovnica koje obitavaju na području Hrvatske, pojavljuju na plažama pitali smo Vladu Lađarevića, dopredsjednika udruge Zmijolovac i magistra specijalne zootehnike.

“Kolovoz i rujan mjeseci su kada se poskoci kote. Jedan odrasli poskok, ovisno o svojoj dobi, može okotiti i do dvadeset malih poskoka. Gdje će u to vrijeme poskoci najčešće biti ovisi o vremenskim prilikama i o tome gdje traže hranu. Zmije se hrane glodavcima i najčešće cirkuliraju na mjestima gdje ima miševa i drugih glodavaca. A što se tiče plaže – zašto ne? Nije plaža samo pijesak, šljunak i kamenčići. Oko plaža najčešće ima šumaraka u kojima zmije obitavaju”, kaže.

Za poskoka koji je ugrizao djevojčicu na Hvaru Lađarević pretpostavlja da je došao iz nekog obližnjeg šumarka.

“Vrućine su, sušno je vrijeme i moguće da u šumarku gdje je taj poskok bio nema vode. A pored kafića uvijek ima neke vode, obično kaplje iz klima-uređaja ili nešto slično. Vjerojatno je došao tražiti vodu”, smatra naš sugovornik.

Nijedna zmija neće napasti iz čista mira

Zmija najčešće ugrize kada je čovjek napadne ili ako, ne videći je, stane na nju. Djeca često u neznanju pokušavaju dodirnuti zmije.

“Tada se ona osjeća ugroženom i brani se. Nijedna zmija, pa ni poskok, neće sama od sebe napasti ljude. Učinit će to tek kada se osjeti ugroženom. Zmije inače bježe od ljudi, ne napadaju ih. Zaredalo je nekoliko slučajeva pa se čini da je riječ o nekakvoj najezdi, ali nije. Mi imamo nešto veći broj intervencija u zadnje vrijeme no ne može se govoriti o najezdi zmija. Ljudi zapravo vide i susretnu se s vrlo malim brojem zmija od onih koliko ih ukupno ima u našim krajevima”, objašnjava Lađarević.

Kaže i da ne postoji mjesto gdje se zmija ne može naći. Hvatao ih je, kaže, čak i u pepelu u kojemu je još bilo žara.

“Za razliku do drugih zemalja, Hrvatska ima prilično dobro očuvanu prirodu pa zato ovdje imamo čak petnaest autohtonih vrsta zmija. I nisu one, kako se to često govori, sve bliže ljudima, nego smo im mi, ljudi, oduzeli prostor u kojem prebivaju. A gdje ima ljudi ima i hrane, a gdje ima hrane tu su i glodavci kojima se zmije hrane. Tako da nema išta neobično u tome. Doduše, ljudima je to teže shvatiti, pogotovo kad čujemo da je zmija ugrizla neko dijete”, napominje.

“Otići će sama ako se ne osjeti ugroženom”

Lađarević savjetuje da se pri susretu s poskokom ili bilo kojom drugom zmijom nastoji ne paničariti.

“Zmija je tu, pa što sad? Ona će otići, neće nikoga napasti osim ako se ne osjeti ugroženom. Nema potrebe ići štapom na nju, dirati je ili odgurivati. Taman i da stanete kraj nje, ona će otići dalje od vas i neće napadati iz čista mira.”

Poskoka u Hrvatskoj jedino nema u nizinskim krajevima poput Slavonije. No, ima ih gdje god je brdovitije i gdje je kamenjar jer se tamo mogu skloniti od jake zime – objašnjava zmijolovac Vlado.

“Primorje i cijeli središnji dio Hrvatske područja su gdje poskoci obitavaju”, kazao je.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Nevrijeme već zahvatilo Istru, Meteoalarm na visokom stupnju

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Naoblačenje je već zahvatilo zapad zemlje, pljušti i grmi već na zapadnoj obali Istre, u nastavku utorka oborina će se širiti i drugdje.

Duž Jadrana i uz Jadran mjestimice može biti izraženije oborine, čak i južnije duž obale, osobito tijekom večeri i noći. Na snazi je upozorenje putem sustava Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.

Nestabilno će biti i tijekom srijede, još lokalno s kišom i pljuskovima, češćima u unutrašnjosti zemlje. Malo manje toplo.

četvrtak stabilnije i sunčanije, u skladu s tim i toplije.

Petak će također većim dijelom biti pretežno sunčan i uglavnom suh, no navečer može biti kiše i pljuskova u najsjevernijim predjelima.

Posve stabilno neće biti niti tijekom subote. U unutrašnjosti su lokalno mogući pljuskovi.

Nedjelja će posvuda biti većinom suha i pretežno sunčana.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu