Hrvatska
Europski regulator upozorava: Hrvatska u problemima zbog rasta cijena nekretnina
Europski financijski regulatori upozoravaju da se tržište nekretnina u EU-u “odvojilo” od ostatka gospodarstva nakon što je pandemija pogodila svijet, povećavajući rizike za banke zbog rastućih cijena nekretnina, labavljenja standarda kreditiranja i rastuće razine duga kućanstava.
Europski odbor za sustavne rizike, tijelo odgovorno za praćenje i sprječavanje opasnosti za europski financijski sustav, u petak je izrazilo zabrinutost pozivajući sedam od 30 zemalja koje nadzire da poduzmu mjere za suzbijanje rizika koje stvara porast cijena nekretnina.
Potaknute niskim kamatnim stopama, cijene stambenih nekretnina u EU porasle su 9,2 posto u godini do rujna 2021. – najbrži rast od neposredno prije financijske krize 2008. i znatno iznad rasta europskih plaća i bruto domaćeg proizvoda, piše Financial Times, prenosi tportal.
Ipak, kada je 2020. počela pandemija, većina europskih financijskih regulatora uklonila je mjere namijenjene povećanju otpornosti banaka na potencijalnu korekciju na stambenim tržištima stvaranjem dodatnog kapitala u dobrim vremenima kako bi mogle apsorbirati gubitke u krizi.
Dok se Europska središnja banka priprema pooštriti monetarnu politiku kao odgovor na više desetljeća visoke razine inflacije, troškovi zaduživanja će rasti za kupce kuća, što bi moglo smanjiti cijene i nekim kućanstvima otežati praćenje plaćanja hipoteke po promjenjivoj stopi.
U petak je ESRB pozvao Njemačku i Austriju da uvedu više zaštitnih mjera – kao što je ograničavanje duga dužnika na postavljeni višestruki prihod i prisiljavanje zajmodavaca na veći kapital. Također je upozorio Bugarsku, Hrvatsku, Mađarsku, Slovačku i Lihtenštajn na povećanje rizika na tržištu nekretnina.
“Ključne ranjivosti” koje je identificirao uključuju “brzi rast cijena kuća i moguću precijenjenost stambenih nekretnina, razinu i dinamiku zaduženosti kućanstava, rast stambenih kredita i znakove labavljenja standarda kreditiranja”.
Odluke ESRB-a, kojim predsjedava predsjednica ECB-a Christine Lagarde, nisu obvezujuće. Državama može samo izdavati upozorenja i preporuke o potrebi postupanja u vezi s rizicima stambenog tržišta, kao što je to činio od 2016. godine.
Kućanstva u EU povećala su svoj dug kao udio prihoda na 107,2 posto u prvom tromjesečju 2021., u odnosu na 101,9 posto u četvrtom tromjesečju 2019., prenosi tportal.
ESRB je rekao da su rizici stambenog tržišta također povećani u Norveškoj, Nizozemskoj, Švedskoj, Danskoj i Luksemburgu – gdje je razina duga kućanstava bila najveća – premašujući 180 posto prihoda u svih pet zemalja. No, izdao je preporuke za četiri od tih zemalja 2019. i smatra da je Norveška već poduzela dovoljne mjere.
I Njemačka i Austrija već su primile nalaze ESRB-a i odgovorile s planovima za uvođenje nekih od mjera koje je to tijelo preporučilo. Njemačke banke trebat će imati 22 milijarde eura dodatnih kapitalnih rezervi do sljedeće godine na temelju veličine njihove domaće imovine i izloženosti stambenim hipotekama – iako većina već ispunjava uvjete.
Austrijske vlasti planiraju uvesti pravno obvezujuća pravila koja ograničavaju hipoteke koje građani mogu realizirati u odnosu na njihov prihod i vrijednost nekretnine, kao i koliko dugo moraju vraćati, nakon što su mnoge banke zanemarile neobvezujuće “standarde održivog kreditiranja”.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.
-
magazin6 dana prijeFOTOGALERIJA / Rockatansky Band rasplesao Dračevac i otvorio “Lito u Dračevcu 2.0.”




