Connect with us

Hrvatska

DRUGI NAJVEĆI RAST, NAKON IRSKE: EK povisila procjenu rasta hrvatskog gospodarstva na 10,5 posto

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Europska komisija u četvrtak je znatno povisila procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u prošloj godini na 10,5 posto, što je drugi najveći rast u EU-u nakon Irske, te smanjila procjenu rasta za ovu i sljedeću godinu u odnosu na prethodne prognoze.

Europska komisija je u četvrtak objavila zimske ekonomske prognoze u kojem ističe da je hrvatsko gospodarstvo prošle godine ostvarilo potpuni oporavak u obliku slova V, čime je premašilo razinu od prije krize 2019. godine. Nakon pada od 8,1 posto u 2020. godini, procjenjuje se da je hrvatsko gospodarstvo u 2021. raslo 10,5 posto. Jedina članica EU-a čije je gospodarstvo prema procjeni raslo brže od hrvatskog u prošloj godini jest Irska s 13,7 posto.

Inflacija u razini prosjeka europodručja

U prethodnim, jesenskim ekonomskim prognozama, objavljenim 11. studenoga prošle godine Komisija je procjenjivala rast hrvatskog gospodarstva u 2021. na 8,1 posto. Što se tiče inflacije, procjenjuje se da je u prošloj godini iznosila 2,7 posto, ove godine očekuje se rast na 3,5 posto, a sljedeće pad na 1,6 posto. Te brojke su u razini prosjeka europodručja i nešto niže u odnosu na EU u cjelini.

U oporavku izvoz, tj. turizam imao ključnu ulogu

Kada je riječ o procjeni rasta u ovoj i sljedećoj godini, Komisija očekuje rast od 4,8 posto (u jesenskim prognozama bilo je 5,6 posto) i sljedeće godine tri posto (u jesenskim prognozama 3,4 posto). Nakon snažnog rasta u drugom i trećem tromjesječju 2021., u četvrtom se očekuje usporavanje na temelju kratkoročnih indikatora ekonomskih aktivnosti i rasta cijena.

Oporavku prošle godine pridonio je izvoz roba i usluga, u čemu je turizam imao ključnu ulogu kao i privatna potrošnja. Snažan rast potražnje za finalnim proizvodima potaknuo je rast uvoza, ali doprinos neto izvoza ukupnom rastu ostat će pozitivan, navodi Komisija.

Projekcije za 2022., rast od 4,8 posto 

I ove godine očekuje se dinamičan rast od 4,8 posto zahvaljujući domaćoj potražnji i izvozu. Zbog nepovoljne epidemiološke situacije, očekuju se slabiji gospodarski rezultati u prvom tromjesečju ove godine, ali se očekuje ubrzanje tijekom ostatka godine.

Dok se očekuje da će rastuća inflacija utjecati na privatnu potrošnju, a povoljan razvoj na tržištu rada i relativno blage mjere za suzbijanje pandemije trebali bi imati solidan doprinos rastu BDP-a.

Očekuje se rast investicijskih aktivnosti na temelju rasta potražnje, očekivanog ubrzanja obnove nakon potresa na Banovini i u Zagrebu, povoljnih financijskih uvjeta i provedbe nacionalnog plana za oporavak i otpornost.

Rebalansirani proračun ukazuje da će državna potrošnja imati mali pozitivni doprinos rastu ove godine. S druge strane, nešto prigušenija potražnja u glavnim trgovinskim partnerima i snažni bazni učinak sugeriraju da će izvoz roba usporiti, ali da će ostati solidan, dok će izvoz usluga dosegnuti pretpandemijsku razinu u čemu će turizam imati najvažniju ulogu.

Inflacija bi ove godine mogla iznositi 3,5 posto

Inflacija bi ove godine mogla iznositi 3,5 posto s prošlogodišnjih 2,7 posto, uglavnom zbog rasta cijena robe. Očekuje se da će visoka inflacija u prvoj polovici godini usporiti u ostatku godine. Na inflaciju će uglavnom utjecati cijene energije i neprerađene hrane. Stabilna inflacijska očekivanja, bazni učinak i očekivani pad cijena robe ukazuje na smanjenje inflacije u 2023. na ispod dva posto, zaključuje Komisija svoje procjene za Hrvatsku.

EU u cjelini, usporavanje zamaha rasta 

Komisija procjenjuje da će nakon rasta od 5,3 posto prošle godine, gospodarstvo EU-a ove godine rasti po stopi od 4 posto i sljedeće 2,8 posto. U europodručju očekuje se rast od 4 posto ove godine i 2,7 posto sljedeće godine. EU je u cjelini dosegnuo pretpandemijsku razinu BDP-a u trećem tromjesečju prošle godine, a sve države članice trebale bi se vratiti na pretpandemijsku razinu do kraja 2022. godine.

Nakon snažnog oporavka gospodarske aktivnosti u EU-u koji je započeo u proljeće prošle godine i nastavio se nesmetano do rane jeseni, procjenjuje se da se zamah rasta u EU-u usporio na 0,4 posto u posljednjem tromjesečju 2021., s 2,2 posto u prethodnom tromjesečju.

Dok se usporavanje već očekivalo u jesenskim prognozama, usporavanje u trećem tromjesječju bilo je veće od očekivanja, zbog pandemije i pojave nove zaraznije varijante virusa, visokih cijena energije, a mnoge države članice su pod pritiskom zbog povećanog opterećenja zdravstvenih sustava i nedostatka osoblja zbog bolesti i preventivne karantene.

Uska grla u logistici i u lancu opskrbe, uključujući nestašicu poluvodiča i neke metalne robe, također će nastaviti opterećivati proizvodnju tijekom prve polovice godine, navodi Komisija.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Nedjelja će biti sunčana, ali od utorka stiže velika promjena: Evo što nas čeka diljem zemlje

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Nestabilan i vlažan zrak s Atlantika približava se zapadnoj obali Europe i najavljuje promjenu vremenskih prilika na širem području kontinenta. Riječ je o dolini niskog tlaka zraka povezanoj s dubokom ciklonom nad Skandinavijom i Baltikom, koja se proteže preko Danske i Velike Britanije sve do zapadne obale Pirinejskog poluotoka.

Nad Biskajskim zaljevom dodatno se razvija ciklona koja na svojoj prednjoj strani povlači topao i vlažan zrak sa sjevera Afrike i Sredozemlja prema zapadnoj i srednjoj Europi.

Glavnina tog toplog i vlažnog zraka premještat će se prema istoku, i to sjevernije od Alpa, dok će manji dio zaobići Alpe i prodrijeti u Genovski zaljev. Početkom idućeg tjedna nestabilan zrak postupno će zahvatiti i naše krajeve, pa se od utorka očekuje izraženija promjena vremena.

Nedjelja donosi stabilne i ugodne prilike. Bit će pretežno sunčano, uz najviše dnevne temperature između 21 i 26 stupnjeva Celzija, kako u unutrašnjosti tako i na Jadranu. Poslijepodne je u gorskim krajevima moguć slab razvoj dnevne naoblake.

Vjetar će biti slab, u unutrašnjosti sjeverni i sjeveroistočni, dok će na Jadranu prevladavati vjetrovi dnevne cirkulacije, uz pojačan maestral na srednjem i južnom dijelu te u kanalima među otocima. Temperatura mora kreće se između 16 i 18 stupnjeva, a ultravioletni indeks je visok.

U ponedjeljak prijepodne nastavlja se stabilno i sunčano vrijeme. Jutarnje temperature u unutrašnjosti bit će oko četiri stupnja, a na Jadranu oko 12. Međutim, već poslijepodne i u noći na utorak sa zapada stiže promjena.

Naoblačenje će najprije zahvatiti Istru i sjeverni Jadran, a tijekom utorka proširit će se na cijelu zemlju. U zapadnim krajevima unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu očekuje se slaba kiša, uz jačanje juga.

Srijeda donosi pretežno oblačno vrijeme s povremenom umjerenom kišom. Na Jadranu i u planinskim krajevima unutrašnjosti mjestimice su mogući i grmljavinski pljuskovi. Jugo će dodatno ojačati, osobito na otvorenom moru srednjeg i južnog Jadrana.

Jutarnje temperature ostat će bez većih promjena, oko šest stupnjeva u unutrašnjosti i oko 12 na Jadranu, dok će dnevne temperature biti u manjem padu, oko 19 u unutrašnjosti i oko 22 stupnja na obali.

Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Uživajte u sunčanom vikendu jer sredina idućeg tjedna donosi nova pogoršanja vremena

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Trenutno se nalazimo pod utjecajem anticiklone koja donosi stabilno i suho vrijeme, uz umjeren do jak sjeverni i sjeveroistočni vjetar. Ciklonalna aktivnost zadržava se nad Baltikom, dok se nad Biskajskim zaljevom razvija ciklona.

Na njezinoj prednjoj strani prema zapadnoj i srednjoj Europi prodire topao i vlažan zrak sa sjevera Afrike i Sredozemlja. Glavnina tog zraka premješta se prema istoku, sjevernije od Alpa, te će početkom i sredinom idućeg tjedna zahvatiti i naše krajeve.

Tijekom dana će prevladavati sunčano vrijeme uz slab razvoj dnevne naoblake. Na Jadranu i uz obalu puše jaka bura, koja će tijekom poslijepodneva okrenuti na jak maestral.

Najviša dnevna temperatura u unutrašnjosti kreće se između 19 i 24 stupnja, dok je na Jadranu oko 22 stupnja. Temperatura mora iznosi od 15 stupnjeva uz obalu do 17 stupnjeva na otocima i otvorenom moru južnog Jadrana. Ultraljubičasti indeks je visok.

U nedjelju se nastavlja stabilno i sunčano vrijeme, uz hladna jutra u unutrašnjosti, gdje će se temperature kretati između tri i pet stupnjeva. U kotlinama gorskih krajeva moguće je i oko nula stupnjeva, uz slab mraz pri tlu. Na Jadranu će jutarnje temperature biti između deset i 15 stupnjeva.

Dnevne temperature u unutrašnjosti bit će za 15 do 20 stupnjeva više od jutarnjih, pa bi se ponegdje mogle popeti i do 26 stupnjeva. Na Jadranu i uz obalu najviša dnevna temperatura bit će oko 23 stupnja, uz maestral, koji će na srednjem i južnom dijelu biti pojačan.

Krajem tjedna očekuje se stabilizacija

Početkom idućeg tjedna očekuje se utjecaj prodora vlažne zračne mase s Atlantika. U ponedjeljak poslijepodne i u noći na utorak sa zapada stiže promjena vremena. Naoblačenje će najprije zahvatiti Istru i sjeverni Jadran, a tijekom utorka proširit će se na cijelu zemlju. Slaba kiša očekuje se u utorak u zapadnim krajevima unutrašnjosti te na sjevernom Jadranu, gdje će zapuhati jugo.

U srijedu će prevladavati pretežno oblačno vrijeme, uz slabu, mjestimice i umjerenu kišu. Na Jadranu i u planinskim krajevima unutrašnjosti mogući su i lokalni grmljavinski pljuskovi.

Na moru će vjetar promijeniti smjer i zapuhat će bura. Jutarnje temperature zraka neće se znatnije mijenjati, u unutrašnjosti će biti oko šest stupnjeva, a na Jadranu oko 12. Najviše dnevne temperature od utorka će biti u manjem padu, pa će se u unutrašnjosti kretati oko 19 stupnjeva, a na Jadranu oko 22.

Krajem tjedna očekuje se stabilizacija vremena uz osjetan porast temperature zraka.

Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Od anticiklonalne bure do ljetnih temperatura u dva dana

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Donosimo vremensku prognozu meteorologa Bojana Lipovšćaka

Hladan zrak polarnog podrijetla prodro je nad naše krajeve te se Panonska nizina, do planinske prepreke Dinarida, napunila hladnim, stabilnim zrakom anticiklone. Hladan zrak prelijeva se preko planinske prepreke na Jadran kao jaka, mjestimice i olujna bura.

Bura povezana s anticiklonom u unutrašnjosti naziva se anticiklonalna bura. Kratak opis anticiklonalne bure iz „Meteorološkog priručnika za nautičare” glasi:

Anticiklonalna bura nastaje pod utjecajem anticiklone s rashlađenog europskog kontinenta. Hladan i suh zrak iz anticiklone prelijeva se preko primorskih planina prema toplijem moru, dok se ciklona nalazi u Mediteranu, južno od Jadranskog mora. Zrak je suh, temperatura niska, tlak zraka visok, a nebo vedro. Samo se na ponekom planinskom vrhu, i to kratkotrajno, može zadržati oblačna kapa. Anticiklonalne bure traju dulje. Razina mora se snižava pa tijekom bure u lukama sjevernog Jadrana, osobito onima s kritičnim dubinama u odnosu na gaz broda, treba biti oprezan. Također je važno da privez brodice bude kratak.

Danas će vrijeme biti sunčano, a na Jadranu vjetrovito uz jaku, na udare i olujnu buru. Najviše dnevne temperature kretat će se od 17 do 22 °C, dok je temperatura mora od 16 do 17 °C.

U subotu i nedjelju nastavlja se sunčano i stabilno vrijeme, uz jutarnji slab mraz u kotlinama unutrašnjosti. Jutarnje temperature u unutrašnjosti, na dva metra visine u meteorološkom zaklonu, bit će od 1 do 4 °C, a na Jadranu oko 9 °C. Najviše dnevne temperature u subotu od 21 do 24 °C, dok će u nedjelju porasti za dva do tri stupnja, pa će maksimum dosezati i 27 °C. Na Jadranu će bura slabjeti i skretati na jak poslijepodnevni maestral.

Analiza vremenske situacije ukazuje na sporo premještanje anticiklone prema istoku kontinenta, dok će oslabljeni prodor vlažnijeg i toplijeg zraka atlantskog podrijetla započeti u prvoj polovici idućeg tjedna uz slabo jugo.

Naoblačenje s kišom očekuje se tek sredinom tjedna.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu