Svijet
Liječnik objasnio zašto se ne biste smjeli namjerno zaraziti omikronom
Ako ste primili sve doze cjepiva, zašto se jednostavno ne biste mogli namjerno zaraziti omikron varijantom koronavirusa da dobijete prirodni imunitet i završite tu priču? Omikron je ipak blaža varijanta, zar ne? To su pitanja koja se često mogu vidjeti na društvenim mrežama ovih dana.
Ideja namjerne zaraze omikronom je sve popularnija, kaže dr. Paul Offit, direktor centra za edukaciju o cjepivima u dječjoj bolnici u Philadelphiji, prenosi CNN.
“Teorija se širi poput požara, kako među cijepljenima, tako i među necijepljenima”, potvrđuje dr. Robert Murphy, direktor Havey instituta za globalno zdravlje pri Northwestern University Feiberg School of Medicine, i upozorava: “Morali biste biti ludi da se ovime idete namjerno zaraziti. To je kao da se igrate dinamitom”.
Za slučaj da vam je takvo nešto palo na pamet, evo pet razloga zašto se ne biste trebali pokušati namjerno zaraziti omikronom.
1. Ovo nije samo ‘malo jača prehlada’
Visoka temperatura, bolovi u tijelu, otečene limfne žlijezde, upaljeno grlo i začepljeni dišni putevi česti su simptomi i blaže varijante omikrona, govori Murphy. Zaraženi osjećaju slabost danima. “Ljudi pričaju o omikronu kao da je to neka jaka prehlada. Nije”, nastavlja Murphy. “To je po život opasna bolest”.
Nedavna studija koja je uključivala preko milijun ispitanika, a koju je objavio američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti, pokazuje da je rizik opasnih posljedica zaraze koronavirusom veći u cijepljenih ljudi starijih od 65 godina, onima s oslabljenim imunitetom, ili onima koji pate od dijabetesa ili kroničnih bolesti bubrega, pluća, srca, jetre ili mozga.
Međutim, čak se i ljudi dobrog zdravstvenog stanja mogu ozbiljno razboljeti, upozorava Murphy. “Trenutno imam pacijenta koji je primio sva cjepiva – stariji je od 65 godina i nema komorbiditete – a nalazi se u bolnici u lošem stanju”.
Istina je da zaraza omikronom, u usporedbi s delta varijantom, nosi manji rizik hospitalizacije i smrti za sve dobne skupine, kaže Offit. “Ali to ne znači da ovdje ne govorimo o ozbiljnoj bolesti. Ona je samo nešto manje opasna. Šanse za smrt vam nisu 0 posto”.
2. Mogli biste dobiti dugi covid
Gubitak osjeta mirisa (i samim time i okusa) sve je češći simptom blage zaraze koronavirusom. Studije pokazuju da nekih 80 posto ljudi povrati osjete unutar mjesec dana, ali nekima se okus i miris ne vrate čak ni nakon 6 mjeseci, dok postoje i oni kojima se ti osjeti ne vrate više nikada.
Koliko god to bilo neugodno, gubitak osjeta je samo jedan od niza zabrinjavajućih stanja koja traju dugo nakon zaraze. Dugi covid sa sobom nosi kratkoću daha, ekstremni umor, temperaturu, vrtoglavicu, proljev, palpitacije, bolove u mišićima i trbuhu, poteškoće sa spavanjem i promjene raspoloženja.
Ozbiljni oblici dugog covida mogu oštetiti pluća, srce i bubrege, ali i mentalno zdravlje. Oni se mogu kvalificirati kao oblik invaliditeta u SAD-u. “Još uvijek učimo o dugom covidu”, kaže Offit. “S obzirom na to da ga još ne razumijemo dobro, nije pametno namjerno se izlagati virusu”.
3. Prenosite bolest djeci
Malo je djece dosad primilo cjepivo protiv covida. To znači da svako riskantno ponašanje koje može dovesti do zaraze – nenošenje maske, ignoriranje uputa o držanju distance, kretanje u velikim gužvama, pogotovo u zatvorenim prostorima – može značiti da zarazu možete prenijeti svojoj djeci.
Podaci američke Akademije za pedijatriju pokazuju uzlazni trend zaraze među djecom, koji je daleko veći od “vrhunaca prijašnjih valova zaraze”. Slučajevi zaraze među djecom zasad su najčešće dovodili do blagih oblika bolesti, ali samo zbog nevjerojatno brzog širenja vrlo zaraznog omikrona, rekordni broj djece ispod 18 godina završava u bolnicama, pokazuju podaci CDC-ja.
“Najbolji način kako zaštititi djecu jest da ih cijepimo čim to bude moguće, ali i da svi u njihovom kućanstvu budu cijepljeni”, rekla je direktorica CDC-ja, dr. Rochelle Walensky, u petak.
4. Preopteretit ćete zdravstveni sustav
Namjerna zaraza koronavirusom „preopteretit će zdravstveni sustav i produljiti trajanje pandemije,“ kaže Murphy.
Više od 5,000 bolnica u SAD-u preko vikenda je prijavilo „kritični nedostatak osoblja,“ što je mnogo veći broj nego u bilo kojem trenutku pandemije dosad. Taj broj će se nastaviti povećavati kako se zaraza bude širila među zdravstvenim djelatnicima ili oni budu primorani ići u karantenu zbog izlaganja nekome tko nosi virus.
Ne samo to, već su intenzivne jedinice u Americi 80 posto popunjene, s više od 30 posto pacijenata koji boluju od covida. Odgađaju se operacije koje nisu hitne, a djelatnici u zdravstvu su zabrinuti da se sustav neće moći nositi s pritiskom.
“Zdravstveni sustav jednostavno nije dizajniran da se nosi s covidom. On postoji da se brine o djeci s upalom slijepog crijeva ili ljudima koji imaju srčani udar ili dožive prometne nesreće”, govori dr. Ashish Jha, dekan odjela za javno zdravstvo Sveučilišta Brown. “Sve će to biti mnogo, mnogo teže jer veliki broj populacije nije cijepljen, veliki broj ljudi s povećanim rizikom nije primilo booster dozu”, dodaje.
5. Ne igrajte se s prirodom
Je li ikad bila dobra ideja namjerno oboljeti od neke bolesti? Oni stariji sjećaju se svojih roditelja koji su znali organizirati zabave na kojima su svoju djecu namjerno izlagali vodenim kozicama. S obzirom na to da je ta bolest ozbiljnija kada se zarazi odrasla osoba, ideja je bila da se djeca zaraze u ranoj dobi “da se riješe bolesti”.
“To je također bila loša ideja”, kaže Offit i navodi primjer edukacijskog filma o cjepivu koji je snimao prije nekoliko godina. Tijekom snimanja, kamerman mu je ispričao da je njegova sestra svoje dijete odvela na jednu takvu zabavu. Odluka je imala tragičan ishod – njeno dijete umrlo je od bolesti. “Ne igrajte se s prirodom”, upozorava Offit.
“Ona nas pokušava ubiti cijelo vrijeme, još otkad smo ispuzali iz mora i kročili na tlo”.
Vojska Srbije (VS) izvela je u nedjelju taktičku vojnu vježbu “Pobjednik 2026” na kojoj su bojevim gađanjem prikazane borbene mogućnosti i učinkovitost dijela naoružanja i vojne opreme koju je VS odnedavno uvela u operativnu upotrebu, među ostalim i naoružane robotizirane sustave (robodog)
Scenarij vojne vježbe održane na poligonu Pešter kod Sjenice, kako je najavljeno, podrazumijevao je pretpostavljeni odgovor vojnih postrojbi na agresiju potencijalnog neprijatelja koji je “privremeno zauzeo jugozapadni dio” državnog teritorija.
Sudjelovalo je više od 2000 pripadnika VS-a s više od 500 “ključnih sredstava ratne tehnike”, uz sudjelovanje kopnene vojske, ratnog zrakoplovstva, protuzračne obrane i specijalnih postrojbi.
Prikazani robodogovi opremljeni “zoljama”
Na vježbi je prikazano djelovanje izviđačkih letjelica “sjena” i “vrabac”, naleti moderniziranih borbenih zrakopolova MIG 29-SM, te uporaba proturaketnog sustava “HQ-17” koji djeluje na 1,5 do 15 kilometara.
Na vježbi su prvi put prikazani i robotizirani psi (robodog) koji na sebi imaju postavljene strojnice, revolverske bacače i “zolje”, a – prema objašnjenju časnika VS-a – namijenjeni su da prvi ulaze u nepregledne i potencijalno minirane objekte i tako stvaraju uvjete za upad specijalnih postrojbi.
Prezentirano je i djelovanje dronova “komarac K2A” s “bojevom glavom dvostrukog djelovanja”.
Višecijevni lanseri “vampir” i “plus”
Dio danas prikazanog arsenala su bila i i dva suvremena višecijevna lansera raketa “vampir” i “puls”.
Pokaznoj vježbi VS-a je, uz vojni vrh, nazočio i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučićkoji je rekao da cilj vježbi nije ugrožavanje drugih, nego čuvanje i zaštita Srbije.
“Jasno je svakome da mi nikada ne želimo ugroziti. Hoćemo mir i stabilnost. Hoćemo sami čuvati i štititi i svoje nebo i svoju zemlju“, rekao je Vučić.
“Cilj jačanja Vojske Srbije je očuvanje mira i stabilnosti”, dodao je.
Vježba, najavljena nekoliko mjeseci ranije, dolazi tek nekoliko dana nakon što je Vučić raspustio parlament i raspisao prijevremene parlamentarne izbore za 25. listopada.
Sredozemno more ovog je ljeta dosegnulo temperature kakve dosad nisu zabilježene. Prosječna temperatura površine mora 13. kolovoza iznosila je čak 28,54 °C, što je najviša vrijednost otkako postoje usporediva mjerenja, izvijestila je španjolska meteorološka agencija Aemet.
Tijekom gotovo cijelog kolovoza temperature Sredozemnog mora rušile su dnevne rekorde, jedan za drugim. Rekord je stigao samo nekoliko tjedana nakon što je potvrđeno da je i srpanj bio najtopliji mjesec ikad zabilježen u Sredozemlju.
Tada je prosječna temperatura mora iznosila 27,07 °C, čime je nadmašen prethodni rekord iz srpnja 2025. godine, piše Euronews.
More se zagrijalo mnogo ranije nego što je uobičajeno
Neobično visoke temperature nisu se pojavile tek u kolovozu. Već krajem lipnja more je bilo čak 2,6 °C toplije od uobičajenog prosjeka, a temperature su odgovarale onima koje se inače bilježe tek sredinom kolovoza.
Ovaj se trend uklapa u širu sliku. Srpanj 2026. bio je ujedno mjesec s najvišom prosječnom temperaturom površine svjetskih oceana otkako postoje mjerenja.
Toplo more znači i toplije noći
Rekordna temperatura mora sama po sebi ne može se izravno proglasiti uzrokom visokih temperatura na kopnu, jer na njih utječe niz atmosferskih čimbenika.
Ipak, toliko toplo more može snažno utjecati na vremenske uvjete uz obalu. Budući da se voda hladi sporije od kopna, zagrijano Sredozemlje može otežati noćno snižavanje temperature, povećati vlažnost zraka i pridonijeti toplijim noćima u priobalju.
Posljedice osjećaju i morski organizmi
Dugotrajno zagrijavanje mora predstavljaozbiljan stres za brojne morske organizme koji su prilagođeni određenim temperaturnim uvjetima.
Morske toplinske valove znanstvenici povezuju s promjenama u rasprostranjenosti vrsta, povećanom smrtnošću pojedinih organizama te promjenama u funkcioniranju čitavih obalnih ekosustava.
Nakon rekordno toplog srpnja, Sredozemno more je tako sredinom kolovoza postavilo još jedan temperaturni rekord.
More je ove godine postalo poput golemih prirodnih “toplica”, ali za morski ekosustav to nipošto nije dobra vijest.
Prve dugoročne prognoze za zimu 2026./2027. upućuju na izražen utjecaj snažnog El Niña. Dok bi dijelovi Sjeverne Amerike mogli imati više snijega, Europa se prema trenutačnim modelima suočava s uglavnom toplijom i snježno siromašnijom zimom.
Meteorološki modeli već daju prve naznake kako bi mogla izgledati nadolazeća zima. Ključni čimbenik bit će snažan El Niño, koji utječe na položaj mlazne struje, tlak zraka i kretanje ciklona, a time posredno i na temperature te količinu snijega u Europi.
Prema trenutačnim dugoročnim prognozama modela ECMWF-a i britanskog UKMO-a, većina Europe mogla bi tijekom zime imati manje snijega od dugogodišnjeg prosjeka, piše Severe Weather Europe.
Europa pod utjecajem toplijeg zapadnog strujanja
Glavni razlog za takav scenarij je snažno područje visokog tlaka nad južnim dijelom kontinenta, dok bi se nad sjevernim Atlantikom zadržavalo područje niskog tlaka. Takva raspodjela tlaka pogoduje zapadnom i jugozapadnom strujanju, kojim u Europu stiže relativno topao i vlažan zrak s Atlantika.
To znači da bi oborina moglo biti, ali bi u mnogim područjima one češće padale u obliku kiše nego snijega.
Najveći snježni manjak prema prognozama očekuje se u zapadnoj, središnjoj i južnoj Europi, dok bi sjeverni i sjeveroistočni dijelovi kontinenta mogli proći bolje.
Alpe bi mogle biti iznimka
Posebno zanimljiva situacija očekuje se u višim predjelima. Prema ECMWF-u, područja Alpa iznad otprilike 1800 do 2000 metara nadmorske visine mogla bi imati relativno dobre uvjete za stvaranje snježnog pokrivača.
Drugim riječima, ako se prognoze ostvare, ljubitelji skijanja mogli bi imati znatno bolje uvjete u visokim planinama nego u europskim nizinama.
Što donose prosinac, siječanj i veljača?
Prosinac bi prema trenutačnim modelima mogao početi prilično blago. Veći dio europskih nizina očekuje se s manje snijega od prosjeka, dok bi više snijega moglo biti u Alpama te na krajnjem sjeveru kontinenta.
U siječnju se obrazac zasad ne mijenja značajno. Zapadno strujanje i dalje bi donosilo topliji zrak u velik dio Europe, dok se veća mogućnost snijega pojavljuje prema sjeveru i sjeveroistoku.
Veljača, koja je u mnogim dijelovima Europe tradicionalno među snježnijim mjesecima, prema trenutačnim prognozama mogla bi također biti ispodprosječna. Snježni deficit mogao bi obuhvatiti velik dio središnje, zapadne, sjeverozapadne i južne Europe.
S druge strane, sjever i sjeveroistok kontinenta i dalje bi trebali imati bolje uvjete za snijeg.
Prognoza nije uklesana u kamen
Meteorolozi upozoravaju da dugoročne prognoze ne treba shvatiti kao preciznu najavu vremena za pojedini dan. One prije svega pokazuju trendove i vjerojatnosti.
Prognoza “manje snijega od prosjeka” također ne znači da snijega neće biti. Primjerice, područje koje u prosjeku tijekom zime dobije metar snijega moglo bi ga prema takvom scenariju dobiti znatno manje, ali i dalje imati nekoliko snježnih epizoda.
Trenutačno, međutim, oba velika prognostička modela pokazuju sličnu sliku: zima 2026./2027. u Europi mogla bi biti blaža i s manje snijega u nizinama, dok bi najbolje šanse za stabilan snježni pokrivač imala visoka gorja te sjeverni i sjeveroistočni dijelovi kontinenta.
Prognoze će se tijekom jeseni još mijenjati, pa će slika zime biti znatno jasnija kako se približavamo prosincu.
U NEDJELJU SEMINAR NA VIŠNJIKU / Mlinarić, Škara i Borović: Kako male navike mogu donijeti velike promjene
NOĆ ISTRAŽIVAČA 2026.: Novi kampus 25.9.2026. od 17:00 do 22:00. Donosimo program…
VIKEND NA VIŠNJIKU – Subota i nedjelja u znaku nogometa
(VIDEO/FOTO) DOVRŠENA OBNOVA PEDIJATRIJE / Ministrica Hrstić pohvalila OB Zadar: “Završite jedan projekt i već znate koji je sljedeći”
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
(FOTOGALERIJA) „DRAGI TOMO, HVALA NA SVEMU!“ / U zadarskoj Bolnici održana komemoracija u spomen na izv. prof. dr. sc. Tomislava Sorića
Horoskop za 14. rujna 2026.
Otvorena Infobip Shift 2026 konferencija: Na Višnjiku developeri i AI stručnjaci iz Europe i svijeta
VEČERAS NA NARODNOM TRGU: Tihi Disco donosi zarazni funk i disco ritam
PRIČA O KOŠARKAŠKOJ POBJEDI KOJA TRAJE 40 GODINA / Predstavljena fotomonografija „Srce puno Zadra“
(VIDEO/FOTO) DOVRŠENA OBNOVA PEDIJATRIJE / Ministrica Hrstić pohvalila OB Zadar: “Završite jedan projekt i već znate koji je sljedeći”
(VIDEO) Srbija prvi put pokazala naoružane robotske pse: Nose strojnice, bacače i “zolje”
ROCK 6 OFF TOUR U ZADRU: Doživite novu generaciju domaće alternativne scene!
VIDEO / Jure Brkljača predstavlja ”Šapni mi”, spot je vani, a novi studijski album stiže za njegov rođendan!
