Connect with us

Svijet

KAKO OSTATI SIGURAN? Evo za koliko se vremena pojavljuju prvi simptomi nakon zaraze omikronom…

Objavljeno

-

Koronavirus nastao 2020. godine i koronavirus 2022. i dalje su isti virusi, ali su različiti u smislu simptoma, ozbiljnosti bolesti i dugoročnih komplikacija.

Varijante poput alfe, bete i delte uzele su ozbiljan danak našem zdravlju i povećale rizik od nastanka drugih zdravstvenih tegoba, ali njihov nasljednik omikron, iako zarazniji, čini se da uzrokuje blaže infekcije. Osim toga, i podvarijante omikrona, BA.4 i BA.5 postale su dominantne u mnogim dijelovima svijeta.

Što treba znati o podvarijantama omikrona, BA.4 i BA.5?

Podvarijante omikrona BA.4 i BA.5 prvi su put otkrivene u Južnoj Africi u siječnju, odnosno veljači 2022. godine. Predstavljaju trenutno najnoviju i najdominantniju verziju omikrona, a Svjetska zdravstvena organizacija izvijestila je da BA.5 čini više od polovice slučajeva zaraze u svijetu, dok se kod podvarijante BA.4 radi o nešto više od jednog od deset.

Stručnjaci, pak, kažu, da se radi o najzaraznijim varijantama, koje izbjegavaju ranije stečeni imunitet, ali da najčešće izazivaju blaži oblik infekcije.

Je li razdoblje inkubacije kraće s novim varijantama?

Što se tiče omikronovih podvarijanti BA.4 i BA.5, razdoblje inkubacije još je jedna od stvari koje su kod njih došle do izražaja. Koliko je, dakle, vremena potrebno da se simptomi pojave nakon izloženosti novim podvarijantama?

Dr. Allison Arwady, povjerenica Odjela za javno zdravstvo u Chicagu, izjavila je da su nedavne studije pokazale da se razdoblje inkubacije za covid-19 skratilo s porastom novih varijanti pa ono sada iznosi otprilike tri dana.

Studija, objavljena u časopisu JAMA Network Open, proučila je i analizirala 141 studiju kako bi otkrila kako se inkubacijski period za koronu, što je vrijeme od trenutka kada se zarazite do trenutka kada se počnu pojavljivati prvi ​​simptomi, promijenio od početka 2020. godine.

Istraživači iz Pekinga otkrili su da se sa svakom novom varijantom razdoblje inkubacije znatno smanjuje. Kaže se da varijanta omikron ima najkraći vremenski okvir između infekcije i pojave simptoma. “Razdoblja inkubacije za covid-19 uzrokovana varijantama alfa, beta, delta i omikron bila su 5.00, 4.50, 4.41 odnosno 3.42 dana”, rekli su istraživači.

Međutim, s obzirom na to da se velik dio studije oslanjao na sjećanje sudionika o tome kada su bili zaraženi i kada su pokazali simptome, još uvijek postoje neka nagađanja.

Zašto neki stručnjaci vjeruju da je to ‘dobra vijest’?

Dr. Arwady vjeruje da je to “izvrsna vijest”. “To su izvrsne vijesti iz perspektive kontrole bolesti i zato što je jedan od najvećih izazova kod covida taj da, kad je period inkubacije dug, možete dobiti covid i potencijalno će proći dugo vrijeme dok ne primijetite značajne simptome, a vi ćete širiti virus. Tako da su dobre vijesti što se skraćuje razdoblje inkubacije”, rekla je.

Međutim, prema smjernicama WHO-a, razdoblje inkubacije za covid-19 u prosjeku ostaje 5 do 6 dana, a može se razvući i na 14 dana.

Koji su simptomi sada prisutni?

Na kanalu Zoe (aplikacija za proučavanje simptoma bolesti covid-19) na YouTubeu, prof. Tim Spector nedavno je podijelio “najnovije” znakove bolesti.”

“Čini se da su se malo promijenili sada kada je podvarijanta omikrona BA.5 stvarno dominantna u Ujedinjenom Kraljevstvu. Čini se da uzrokuje manje simptoma i da je možda blaži kod većine ljudi. Naravno, postoje iznimke i neki ljudi još uvijek obolijevaju od vrlo teških oblika bolesti. Moguće je da BA.5 uzrokuje simptome s manjom količinom virusa i to bi moglo objasniti nešto blaže simptome”, rekao je.

Kao dominantne simptome istaknuo je grlobolju i glavobolju, a slijede ih začepljen nos i suhi kašalj.

Ostali simptomi su curenje nosa, promukli glas, kihanje, umor, bolovi u mišićima i vrtoglavica.

Kako ostati siguran?

Biti svjestan simptoma i izolirati se kad se oni pojave odličan su način suzbijanja širenja koronavirusa. Osim toga, i dalje možete nositi masku, održavati distancu i pravilno prati ruke.

Ono što je najvažnije, primite svoja cjepiva ili se docijepite što je prije moguće. Iako ona ne osiguravaju potpuni imunitet, mogu prevenirati ozbiljnije oblike bolesti i komplikacije, piše Times of India.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Plaće u Europi: Gdje se zarađuje najviše?

Objavljeno

-

By

Pixabay

Početak nove godine idealno je vrijeme za promjenu posla – a visina plaće pritom ima ključnu ulogu u odlukama mnogih zaposlenika. Zanima vas koliko zarađuju vaši europski susjedi?

Siječanj je popularan mjesec za promjene posla jer zaposlenici provode novogodišnje odluke u djelo, a tvrtke prilagođavaju planove zapošljavanja za prvo tromjesečje.

Za mnoge radnike plaća je jedan od najvažnijih čimbenika pri odluci o sljedećem karijernom koraku. Osim očitih razlika među sektorima, plaće se znatno razlikuju i među europskim državama – kako u nominalnim iznosima, tako i kada se prilagode kupovnoj moći, piše Euronews.

Razmišljate o promjeni mjesta boravka, a ne samo poslodavca? Ili vas jednostavno zanima koliko zarađuju vaši susjedi? Prema najnovijim podacima Eurostata za 2024. godinu, ovako se plaće razlikuju diljem Europe.

Prosjek blizu 40.000 eura u EU-u

Prosječna godišnja plaća po zaposleniku u Europskoj uniji iznosi 39.808 eura. Među državama članicama kreće se od 15.387 eura u Bugarskoj do 82.969 eura u Luksemburgu, što je čak 5,4 puta više.

Osim Luksemburga, prosječna plaća viša od 50.000 eura bilježi se još u pet zemalja: Danskoj, Irskoj, Belgiji, Austriji i Njemačkoj.

Na dnu ljestvice, uz Bugarsku, prosječna godišnja plaća po zaposleniku manja je od 20.000 eura u Grčkoj i Mađarskoj.

Plaće u Europi
Euronews

U mnogim državama velik udio ljudi radi nepuno radno vrijeme, no Eurostat prilagođava podatke kako bi pokazao kolika bi bila prosječna plaća kada bi svi zaposlenici radili puno radno vrijeme.

Podaci pokazuju da su plaće općenito više u zapadnoj i sjevernoj Europi, a niže u istočnoj i jugoistočnoj Europi.

Razlozi razlika u plaćama

Giulia De Lazzari, ekonomistica iz Međunarodne organizacije rada (ILO), istaknula je da su gospodarska struktura i produktivnost država ključni razlozi razlika u plaćama među zemljama.

“Viša produktivnost omogućuje državama isplatu viših plaća“, rekla je za Euronews.

De Lazzari navodi da zemlje s većim udjelom sektora s visokom dodanom vrijednošću, poput financija, IT-a i napredne industrije, u pravilu imaju više plaće od zemalja u kojima je zapošljavanje koncentrirano u sektorima s nižom dodanom vrijednošću. U potonje spadaju, primjerice, poljoprivreda, tekstilna industrija ili osnovne uslužne djelatnosti.

“Snaga i prisutnost sindikata, obuhvat i dubina kolektivnih ugovora te razina zakonski propisane minimalne plaće također značajno utječu na visinu plaća“, dodala je.

Dr. Agnieszka Piasna, viša istraživačica u Europskom institutu za sindikate (ETUI), objasnila je da niska razina sindikalne organiziranosti i viša nezaposlenost vjerojatno slabe pregovaračku moć radnika na tržištu rada.

„To se često navodi kao objašnjenje za nizak udio plaća u mnogim zemljama srednje i istočne Europe, koje imaju neke od najnižih stopa sindikalne organiziranosti u EU-u“, rekla je.

Prosječne plaće prema kupovnoj moći

Razlike su manje kada se plaće promatraju prema standardu kupovne moći (PPS), koji uzima u obzir razlike u troškovima života među državama.

Jedna PPS jedinica teoretski omogućuje kupnju iste količine roba i usluga u svakoj zemlji.

Plaće prilagođene punom radnom vremenu kreću se od 21.644 PPS-a u Grčkoj do 55.051 PPS-a u Luksemburgu. Omjer između najviše i najniže vrijednosti tada se smanjuje na 2,5.

Uz Luksemburg, na vrhu ljestvice su Belgija, Danska, Njemačka i Austrija, sve s više od 48.500 PPS-a.

Pet zemalja s najnižim vrijednostima su Grčka, Slovačka, Mađarska, Bugarska i Estonija, sve ispod 28.000 PPS-a.

Plaće u Europi
Euronews

De Lazzari iz ILO-a istaknula je da troškovi života i razine cijena utječu na plaće, a posljedično i na visinu zarada. „Zemlje s višim razinama potrošačkih cijena općenito imaju i više nominalne plaće“, rekla je.

Poredak pojedinih zemalja znatno se mijenja kada se uspoređuju iznosi u eurima i prema PPS-u. Primjerice, Rumunjska se penje s 22. na 13. mjesto, ostvarujući znatno bolji rezultat prema kupovnoj moći, dok Estonija pada sa 16. na 22. mjesto kada se uzmu u obzir razlike u cijenama.

Ako se prosječni rast iz posljednjih pet godina nastavi, očekuje se da će prosječna plaća u EU-u u 2025. godini dosegnuti 41.600 eura u nominalnom iznosu, a u 2026. godini 43.400 eura, iako se stope rasta znatno razlikuju među državama.

 
Nastavi čitati

Svijet

INDEKS SUKOBA 2025. / Ovo su najopasnija mjesta na svijetu

Objavljeno

-

By

ACLED

Svijet je i dalje obilježen visokim stupnjem nasilja, a najopasnija žarišta sukoba ostaju Palestina, Ukrajina i Meksiko, pokazuje najnoviji Indeks sukoba organizacije ACLED.

ACLED-ov Indeks sukoba globalna je procjena toga kako se i gdje sukobi u svim državama i teritorijima svijeta razlikuju prema četiri pokazatelja: smrtonosnosti, ugroženosti civila, geografskoj rasprostranjenosti i broju oružanih skupina.

Palestina, Meksiko i Ukrajina

Palestina ima i geografski najrašireniji sukob: ACLED bilježi visoku razinu nasilja na gotovo 70% teritorija Gaze i Zapadne obale.

Mjanmar je najfragmentiraniji sukob na svijetu – više od 1.200 različitih oružanih skupina sudjelovalo je u barem jednom nasilnom incidentu.

Pakistan je u posljednjih 12 mjeseci postao opasniji za civile, a broj smrtnih slučajeva uzrokovanih političkim nasiljem porastao je zbog jačanja regionalnih pobuna i kratkotrajne, ali intenzivne eskalacije sukoba s Indijom.

Haiti je postao smrtonosniji i opasniji za civile: više od 4.500 Haićana ubijeno je u političkom nasilju, dok je porastao i broj ciljanih napada na civile.

Ekvador je također postao smrtonosniji, s više od 1.000 dodatnih smrtnih slučajeva uzrokovanih političkim nasiljem u odnosu na 2024. godinu.

Gdje se događaju sukobi?

ACLED-ov Indeks sukoba rangira 50 najtežih sukoba u svijetu te ih svrstava u kategorije ekstremnih, visokih ili nestabilnih.

Indeks sukoba
ACLED

Koliko je sukoba prisutno u svijetu?

Razina sukoba ostala je stabilna tijekom proteklih 12 mjeseci. ACLED je zabilježio 204.605 sukobnih događaja od 1. prosinca 2024. do 28. studenoga 2025., u usporedbi s 208.219 događaja u prethodnih 12 mjeseci.

Ti nasilni događaji rezultirali su – prema konzervativnim procjenama – s više od 240.000 smrtnih slučajeva.

Ratovi u Ukrajini i Palestinii dalje su glavni pokretači nasilja te čine više od 40% svih sukobnih događaja u proteklih godinu dana. Građanski ratovi u Mjanmaru i Sudanu ostali su na visokoj razini, a nasilje bandi i dalje potiče sukobe: Brazil, Ekvador, Haiti i Meksiko svrstavaju se među deset zemalja s najtežim oblicima nasilja u svijetu.

Indeks sukoba
ACLED

Borbe u Siriji nastavile su se unatoč padu Bašara al-Asada, dok u Nigeriji nije bilo predaha od složene mreže regionalnih sukoba. U Pakistanu su pogoršane islamističke i separatističke pobune na periferiji zemlje – dodatno potaknute povremeno eksplozivnim odnosima sa susjedima – dovele do daljnjeg pogoršanja ionako nestabilne sigurnosne situacije.

Kako su se sukobi promijenili?

Iako je pet vodećih zemalja na Indeksu zadržalo svoje pozicije, neki sukobi unutar tih država znatno su se promijenili. Palestina je treće najsmrtonosnije područje na svijetu, unatoč padu broja smrtnih slučajeva povezanih sa sukobima zbog primirja u Gazi. Po smrtonosnosti je nadmašuju samo Ukrajina i Sudan.

Indeks sukoba
ACLED

Suprotno tome, u Siriji je broj smrtnih slučajeva povezanih sa sukobima – potaknut kombinacijom političkog nadmetanja, sektaškog nasilja i stranog upletanja – porastao s nešto više od 6.000 na više od 9.000 u proteklih 12 mjeseci.

Mjanmar, Meksiko, Brazil i Nigerija ostali su stalno visoko rangirani prema sva četiri pokazatelja Indeksa. Posebno se ističe porast nasilja bandi u Ekvadoru i Haitiju, što je dovelo do njihovog uspona na ljestvici.

Ekvador je porastao na 6. mjesto jer je u proteklih godinu dana više od 50 oružanih skupina aktivno sudjelovalo u nasilju, uključujući gotovo 40 bandi. Više od polovice tih bandi sudjelovalo je u više od 2.500 događaja usmjerenih protiv civila.

Na Haitiju je gotovo udvostručenje broja poginulih i porast napada na civile dovelo do skoka na ljestvici – s 11. mjesta 2024. godine na 8. mjesto ove godine.

 
Nastavi čitati

Svijet

ALARMANTNO STANJE / Stručnjaci upozoravaju na najgori mogući scenarij dok se u europskoj zemlji širi “super gripa”

Objavljeno

-

By

Engleski NHS je objavio najnovije podatke o radu sustava – upozoravajući da bi ovaj mjesec mogao donijeti “najgori mogući scenarij”. Razlog je opasni soj gripe koji se ubrzano širi tom zemljom.

NHS Engleske je objavio ažurirane podatke o gripi i bolničkim prijemima, javlja Sky News.

Upozoravaju da zdravstveni sustav prolazi kroz iznimno težak prosinac zbog naglog porasta slučajeva tzv. “super gripe”.

Broj hospitalizacija zbog gripe porastao je za više od polovice u samo tjedan dana, pokazuju novi podaci.

Prošlog tjedna prosječno je 2.660 pacijenata dnevno bilo u bolnicama zbog gripe.

To je najviša brojka ikad zabilježena u ovo doba godine, a ujedno i porast od 55% u odnosu na tjedan ranije.

Vodstvo zdravstvenog sustava upozorava da je broj pacijenata s gripom u bolnicama već znatno porastao i nakon razdoblja koje pokrivaju ovi podaci – te da se vrhunac epidemije još uvijek ne vidi.

Uz eksploziju gripe, broj pacijenata s norovirusom porastao je dodatnih 35%.

NHS sada upozorava da zimski virusi počinju “preplavljivati bolnice”.

Kako se virusi gripe mijenjaju

Ovogodišnja sezona gripe započela je ranije nego inače.

Broj pacijenata oboljelih od gripe koji su završili u bolničkim krevetima diljem Engleske znatno je veći nego prošle godine, pa je NHS poslao “SOS za cijepljenje” ranjivim skupinama.

No koliko je zapravo loša ovogodišnja sezona gripe?

Rekordi srušeni u Australiji

Ukratko – prvi pokazatelji nisu ohrabrujući.

Stručnjaci smatraju da je mutirani soj odgovoran za raniji početak širenja virusa nego što je uobičajeno.

Australska sezona gripe – koja se često koristi kao dobar pokazatelj onoga što čeka Europu – ove je godine oborila rekorde po broju zaraženih.

U regiji Azija-Pacifik također su se pojavili upozoravajući signali: Japan je u listopadu proglasio epidemiju gripe zbog koje su mnoge škole bile zatvorene.

Vrste gripe

Postoje tri vrste gripe: influenca A(H1N1)influenca A(H3N2) i influenca B.

Ove godine problem stvara podtip H3N2.

Virusi gripe stalno evoluiraju u procesu zvanom antigenski drift – zbog toga se cjepiva protiv gripe svake godine prilagođavaju.

Na sjevernoj hemisferi sojevi za cjepiva biraju se u veljači za sljedeću zimu.

No ovaj soj H3N2, točnije varijanta nazvana subklada K, evoluirao je više nego inače tijekom ljeta, pa se razlikuje od verzije na kojoj se temelje ovogodišnja cjepiva, navodi Britanska agencija za zdravstvenu sigurnost (UKHSA).

UKHSA procjenjuje da je prošle zime u Engleskoj od gripe umrlo 7.757 ljudi, u usporedbi s 3.555 godinu ranije.

Broj umrle djece povezan s gripom porastao je s 34 na 53.

Sve u svemu, čelnici NHS-a upozoravaju na izuzetno tešku zimu.

Gotovo tri puta više pacijenata s gripom u londonskim bolnicama

Dr. Chris Streather, regionalni medicinski direktor NHS Engleske za London, izjavio je za Sky News da je ovogodišnja sezona gripe najgora u glavnom gradu od pandemije covid-19.

“Situacija je najteža koju smo imali u bilo kojoj sezoni gripe od pandemije covida. Prošlog tjedna u Londonu smo imali 259 hospitaliziranih pacijenata s gripom. U istom razdoblju prošle godine bilo ih je 89. Dakle, sada ih je gotovo tri puta više nego lani”, rekao je.

Dr. Streather dodao je da dodatnu zabrinutost izaziva činjenica da soj gripe “još ne pokazuje znakove prolaska vrhunca”.

Također je rekao da se ljudi trebaju “vratiti navikama iz vremena COVID-a”, posebno kada je riječ o higijeni ruku.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu