Connect with us

Hrvatska

Puhovski: “Tito je uz Nikolu Teslu jedini svjetski značajan čovjek iz Hrvatske”

Objavljeno

-

Politički analitičar Žarko Puhovski gostovao je u Newsroomu gdje je komentirao aktualna događanja, Mostov referendum, situaciju u BiH i druge teme.

Komentirajući referendum Mosta Žarko Puhovski je rekao: “Oni su trebali čekati mjesec dana da se obznane rezultati popisa stanovništva pa bi bilo jasno da je postotak manji od ovoga koji se traži, ali ako su taj broj skupili, to je veliki politički uspjeh, neovisno što nemam simpatije za to. Upozorava na to ono što je svjetska pojava – val nezadovoljstva autoritetima koji se valja u raznim pravcima pa kod nas na trećerazrednoj temi kao što su covid potvrde može izaći van.”

Na pitanje nije li to riskanta politička igra, dodao je: “Oni su se dobro kladili. Više ne mogu doživjeti neuspjeh. Ako se kaže da nije dovoljan broj potpisa, mogu reći da su ih pokrali, to je i šef države rekao iako očito ne shvaća da je i sam dio vlasti. Vjerojatno će se realizirati prvo pitanje tako da će parlament prihvatiti tu temu i promijeniti Ustav. Ovo drugo će po mom uvjerenju Ustavni sud odbiti, a onda će početi priče o HDZ-ovom sudu, ali to je dio hrvatskog folklora.”

O poziciji Ustavnog suda u cijeloj priči kaže: “Bio sam prvi koji je upozorio da treba ići po čl. 17, da je to izvanredno stanje. Ovo sa zdravljem je pitanje za liječnike, a pitanje povrede ljudskih prava je drugo. To da mi nismo mogli ići iz Zagreba u Zelinu ili Samobor bez posebnog odobrenja dva mjeseca je flagrantna povreda temeljnog ljudskog prava i nezamislivo je da nije bio rezultat dvotrećinske odluke. Cijeli vic je da nema garancije za dvotrećinsku većinu, to je ideja demokracije. Oni su donijeli odluku da ja ne mogu izaći 18 km iz svog doma, to je nezamislivo bez posebnih mjera. Druga je stvar tko će proglasiti pandemiju. Ovo drugo je po mom sudu tehnička stvar koja povrjeđuje ljudska prava, ali ideja da netko ne da da mu nešto gurnu u nos da vide je li zaražen, to je teško opravdati.”

Već se priča i o pokušaju izvrdavanja raspisivanja referenduma iako je skupljen dovoljan broj potpisa, o čemu Puhovski kaže: “Treba mijenjati propis o referendumu. U nizu razvijenih zemalja tema za referendum se naznačuje godinu dana prije da bi se spriječilo da se stavljaju politikanske teme. Sadašnja situacija je loša, dovodi do toga da je referendum teško provesti, a doista treba biti oprezan jer referendum može koješta učiniti. Referendum koji su Željka Markić i društvo nametnuli i pobijedili, bio je moguć samo zato što je Milanović već tad imao zazor od Ustavnog suda i nije htio da oni kažu svoje mišljenje, a oni bi tad sigurno negativno rekli o toj inicijativi. Sad se radi o tome da se usvojeno na referendumu više ne može mijenjati. Mi neke stvari cementiramo referendumom.”

Reakcije oporbe komentira: “Jandroković je glumio boksačkog suca i dobro se zabavljao. U sudove ljudi nemaju povjerenja, presdjednik naziva ljude iz DORH-a bitangama, konzekvencija je uzet ću nož ili pušku i pravdu ću tražiti sam jer je sustavno ne mogu dobiti.”

Smatra da su ljudi u Hrvatskoj na prosvjedima bili nevjerojatno blagi i da neće doći do eskalacije ako i dođe do problema s referendumom: “Kod nas su ljudi na ulicama bili nevjerojatno blagi. Zato smatram da je velika greška što je termin terorizam uveden u raspravu, mislim da je to bilo pogrešno jer ne odgovara situaciji. Ljudi su nešto vikali, napali novinare, ali ne realno opasno, imamo blagu situaciju. Teško je reći da će se to nastaviti, ali moguće je jer su najgori trenuci prošli.”

Na pitanje može li Most tu preuzeti glavnu ulogu kaže: “Mislim da nemaju potencijal. Pojavili su se kao poticaj, ali nemaju organizaciju. Veći je problem što nemaju koncept. Njihov glavni koncept je neka vrsta neutralnosti. Oni nisu ni sasvim desno ni centar, moraju se jasnije postaviti. Imali su organizacijski uspjeh s temom koja nije njihova, ali za duže razdoblje treba stalna organizacija i nekakva jasna politička ideja koju oni nemaju.”

Smatra da se nisu spustili na razinu Suverenista: “Cijepljenje je njihova stvar. Nisu nasjeli na razinu primitivizma na što su nasjeli Suverenisti koji su isključili čovjeka iz stranke jer je zagovarao cijepljenje. Potpredsjednik stranke je dvaput rekao da je pozivanje na cijepljenje kao politički grijeh. Drugo, zašto bi mene smetalo da se rugate ravnozemljlašima? Zato jer se u tom gomilanju doista uključuju ljudi koji vjeruju da imamo čudne gmazove koji vode svijet, da Billa Gatesa zanima moj DNK, potpune ludosti. A ovi da bi se širili, ne žele si odsjeći rubove, radikale, pa ne žele pozvati na cijepljenje, možda sad ne bi rekli ni da je Zemlja okrugla. Kopernik nam je rekao da ono što vidimo, da se Sunce vrti oko nas, nije istina, nego da je istina ono što ne vidimo. Ako to možemo prihvatiti, otvara se mogućnost za teorije zavjere.”

“Ured predsjednika nastavlja promidžbu da je BiH bure baruta”

Dotaknuo se i odgode Milanovićevog odlaska u BiH zbog sigurnosnih razloga. “Ima tu nekoliko sistema. Dok Milanović napada HDZ, on je prihvatljiv značajnom dijelu lijevog biračkog tijela i nije prevario biračko tijelo, oni su htjeli da oslabi HDZ. On je doista ideološki napustio svoje pozicije, ali time što napada HDZ s desna, napada ih i to je dijelu ljudi na ljevici dovoljno. Što se tiče BiH, oni iz njegovog Ureda su napravili nešto ružno. Nastavili su njegovu promidžbu pozicije koja glasi da je BiH bure baruta, opasni susjed… Rekli su da su imali izvještaj. Mislim da se radilo o velikoj vjerojatnosti da se nađe u nekoliko neugodnih situacija. To je pregledom društvenih mreža netko mogao ustanoviti da postoji atmosfera animoziteta kao što s druge strane Milanović napada bošnjački unitarizam i kaže da je Dodik problem. Šef države bi trebao paziti, pogotovo kad se radi o toj ružnoj formulaciji sigurnosni elementi.”

“Aleksandra Zec je žrtva, a Tito je počinitelj”

Komentirao je i prvi istup novog šefa zagrebačkog SDP-a Viktora Gotovca koji je rekao da treba vratiti Trg maršala Tita i nazvati ulicu po Aleksandri Zec:

“To pokazuje smušenost u javnom polju. Aleksandra Zec je postala simbol činjenice da je dio naših sugrađana stradao jer su bili Srbi i Srpkinje. Radi se o tome da se od najviših vrhova države pokušalo zataškati situaciju s obitelji Zec. S Munibom Suljićem sam razgovarao pet dana prije nego što je umro, htio je da posredujem razgovor s nekim iz državnog odvjetništva gdje je htio reći neke stvari. Tu je država upletena, tu ne može biti spora, zataškavali su. Praksa hrvatske države je da zataškava stvari. Policajac može svašta napraviti, ja mogu svašta napraviti, ali država zataškava. Aleksandra Zec je simbol žrtve i moralna je obveza da se njeno ime uzme u obzir. Za to ime je odgovornost preuzela hrvatska država štiteći ubojice. Nasuprot njoj Tito nije žrtva nego počinitelj. Počinitelj velikih političkih postignuća, on je uz Nikolu Teslu jedini čovjek iz Hrvatske koji je svjetski značajan ikad bio po mom uvjerenju. Nijedan drugi političar nije bio svjetski relevantan. On je odgovoran za masovna ubojstva, za desetke tisuće ljudi koji su ubijeni bez suda i taj se pokolj ne može zaboraviti. Ideja da bi se o Titu govorilo bez prigovora ili samo kao o zločincu pokazuje nezrelost. Imamo nejasne kriterije. Po mom sudu nema dvojbe za Aleksandru Zec, za Tita ima. Žalosno je da se ljevica pokazuje po tome tko je za, a tko protiv Tita.”

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Nad Hrvatsku stiže saharski pijesak, DHMZ objavio kada

Objavljeno

-

By

Državni hidrometeorološki zavod objavio je satelitsku snimku iz koje se vidi dotok saharskog pijeska preko Sredozemlja koji će u manjoj količini već noćas početi stizati i do nas.

“Danas i sutra uživajte u suncu, nabacite sunčane naočale i pripazite na IV Index”, objavio je DHMZ na X-u.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Analitičar izradio prognozu EU izbora. “Ovoga puta SDP mora paziti na crnog labuda”

Objavljeno

-

By

Na izborima za hrvatske zastupnike u Europskom parlamentu, koji će biti održani 9. lipnja, sudjeluje 25 lista – 21 stranačka te po dvije koalicijske i nezavisne.

Ovo će biti četvrti izbori za Europski parlament koji se održavaju otkako je Hrvatska punopravna članica EU-a. Oni 2013. bili su vanredno održani kod nas kako bi Hrvatska kao novoprimljena članica bila zastupljena u Europskom parlamentu do redovnih izbora 2014. godine. Tada se natjecalo 28 lista, a tri su osvojile mandate. Koalicija oko HDZ-a osvojila je šest madata, koalicija oko SDP-a pet, a Hrvatski laburisti jedan.

Sljedeće godine na izborima je sudjelovalo 25 lista, a opet su izabrani kandidati s tri liste. HDZ je u koaliciji s još pet stranaka opet osvojio šest mandata (oba puta među izabranima bio je Andrej Plenković), SDP u koaliciji s tri stranke osvojio je četiri mandata, a jedno mjesto dobila je stranka ORaH. Na prošlim izborima kandidirane su čak 33 liste. HDZ i SDP osvojili su po četiri mjesta, a po jedno Hrast, Živi zid, IDS i Nezavisna lista Mislava Kolakušića.

HDZ-u pet, SDP-u četiri mandata?

Sva tri puta izlaznost na europske izbore bila je niska. Na onima 2013. bila je 20,83 posto, 2014. je izašlo 25,24 posto birača, a 2019. godine 29,85 posto.

Politički analitičar Krešimir Macan smatra da bi upravo izlaznost mogla odrediti rezultate europskih izbora, kao i događaji u pregovorima nakon parlamentarnih izbora.

“Zapravo imamo najbolje istraživanje uoči europskih izbora, a to su rezultati onih parlamentarnih”, kaže.

Macan je izradio i na stranici Manjgura.hr objavio prognozu rezultata EU izbora modeliravši je prema rezultatima parlamentarnih izbora. Preslikavanjem rezultata tih izbora uz korištenje D’Hondtove metode, Macan predviđa da će na europskim izborima HDZ osvojiti pet mandata, SDP četiri, a Domovinski pokret, Možemo! i Most po jedan.

Manjgura.hr

“Neće biti dovoljno preći prag od 5 posto”

“Prag za preskakanje 12. mandata je visokih 6,48 posto. Dakle, neće biti dovoljno prijeći izborni prag od 5 posto, već osvojiti barem navedeni postotak. Ako se radi o izlaznosti od 29,85 posto kakva je bila na zadnjim EU izborima, tada za 12. granični mandat treba oko 67.350 glasova, što daje šanse i nekim drugim listama poput one koju su složili IDS i manjine okupljene oko EU parlamentarca Valtera Flege i tada taj mandat gubi SDP”, napisao je Macan u objašnjenju svoje prognoze.

Macan nam napominje da je ipak riječ o modeliranju rezultata prema rezultatima nedavnih parlamentarnih izbora te da će događaji u gotovo mjesec i pol dana dugoj kampanji utjecati na konačne rezultate.

HDZ i DP u pobjedničkom modu, Most u problemima

Uostalom, kaže, već smo ovih dana svjedočili događajima koji mogu utjecati na odluku birača.

“Vidimo već po CRObarometru da Možemo! može čak ići prema dva mandata, a da bi Most nakon ovih raskola mogao izgubiti mandat. HDZ je sada u borbenom pobjedničkom modu , svježi su i uigrani i samo će morati ponoviti vježbu s parlamentarnih izbora. Prošli puta bili su neorganizirani pa im se dogodio onaj “crni labud”. SDP mora motivirati birače i izvući ih jer bi se ovoga puta njima mogao dogoditi crni labud. Mislim da i DP ima siguran jedan mandat. I oni su u pobjedničkom modu za razliku od Mosta kojem su otišli Raspudići i nije to više isti Most kao na parlamenatarnim izborima”, ustvrdio je Macan.

Iako je birače već pripremila nedavna kampanja za parlamentarne izbore, Macan napominje da će na europskim izborima ipak puno ovisiti o tome koliko će stranke uspjeti motivirati birače za izbore koji se ne smatraju važnima.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Veliki broj Hrvata svakodnevno jede meso, pogledajte koje vrste najviše

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Istraživanje o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda koje su tijekom ožujka proveli magazin Ja Trgovac i agencija Hendal, pokazalo je da 25 posto hrvatskih građana meso jede svakodnevno, a najpopularnija je piletina.

Učestalost konzumacije pokazuje rast onih koji svakodnevno jedu meso ove godine, za pet posto u odnosu na istraživanje iz 2022., odnosno ima ih 25 posto, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno.

Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, ukupno ih je 64 posto, dok ih je prije dvije godine bilo pet posto više.

Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa je tako ove godine šest posto onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a dva posto ispitanika kaže da meso jede rijetko.

Meso ne jede tri posto građana

Da ne jede meso istaknulo je tri posto ispitanih građana.

Istraživanje je pokazalo da je piletina uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 posto građana, što je dva posto manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 posto udjela uz četiri posto rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne.

Tako se za teletinu najčešće odlučuje sedam posto građana, puretinu bira tri posto, a janjetinu svega jedan posto konzumenata mesa u Hrvatskoj.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole, dobiveni rezultati su podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira, navode iz JaTrgovca.

Naime, iako su piletina s 38 posto (pad od jedan posto u odnosu na 2022.) te svinjetina s 26 posto (rast od pet posto) i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji.

Da teletinu s 18 posto (rast od jedan posto) i janjetinu s 12 posto (pad od tri posto) kombinirano preferira gotovo trećina građana, odnosno njih 30 posto.

Podatak da teletinu i janjetinu najčešće konzumira svega osam posto ispitanika, govori u prilog tome da si te skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.

Od suhomesnatih proizvoda najčešće se konzumira slanina

Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu te ih je ove godine šest posto više, odnosno ukupno 39 posto. To znači da četiri od 10 konzumenata kategorije najčešće jede špek, a dvostruko manji udio pripao je kobasicama koje najčešće jede 19 posto građana ili za jedan posto manje nego prije dvije godine.

Odmah iza dolazi šunka sa 17 posto udjela u oba istraživanja, dok su u 2024. godini manju popularnost imali pršut s osam posto, parizer sa šest posto, kulen s četiri posto i vratina s dva posto.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i tu na vrhu slanina s 29 posto udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 posto udjela pršut.

Kulen je rastao za tri posto i sada ima 15 posto udjela, a šunka je na 13 posto u obje promatrane godine. Slijede kobasice s osam posto, dok su vratina i parizer ostvarili po dva posto preferencija.

I ovdje se može na primjeru pršuta i kulena vidjeti da ih najčešće kupuje 12 posto građana, a preferira višestruko veći udio od 43 posto, navodi se u priopćenju.

Istraživanje su tijekom ožujka ove godine proveli Ja Trgovac magazin i agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu