Connect with us

Hrvatska

Ustavni sud odlučio da su covid-potvrde u skladu s Ustavom

Objavljeno

-

Ustavni sud je odlučio da su pandemijske mjere legitimne ne prihvativši prijedloge za ocjenom ustavnosti oko ovlasti Stožera civilne zaštite, uvođenja covid-potvrda, obveznog testiranja zaposlenika u zdravstvu i socijali te posebnih mjera prilikom prijema pacijenata.

Navedena rješenja donesena su većinom glasova svih sudaca, uz tri izdvojena mišljenja, precizirao je Ustavni sud.

Ustavni sud je, ponovno dajući legitimitet svim koronaodlukama, priopćio da je Stožer civilne zaštite dužan, na temelju raspoloživih znanstvenih spoznaja dostupnih u trenutku donošenja propisa ili njegovih izmjena, donijeti onu mjeru za koju ocijeni da je najmanje restriktivna s jedne strane, a da jednako učinkovito štiti javno zdravlje od koronavirusa s druge strane.

“Ustavni sud, u uvjetima pandemije koronavirusa koja još uvijek traje, od donositelja mjera očekuje da mjere koje donosi ubuduće sadrže obrazloženje na temelju kojeg će adresati tih mjera, kao i javnost, biti upoznati s razlozima zbog kojih je pojedina mjera donesena, odnosno iz kojeg će biti razvidno da je poštovano ustavno načelo razmjernosti”, izvijestio je.

Sud je dodao kako u odnosu na prigovor o nadzoru nad radom Stožera ponavlja da Stožer djeluje pod neposrednim nadzorom Vlade RH koja je prema Ustavu odgovorna Hrvatskom saboru, a o kojem ovisi u kojoj će se mjeri koristiti svojim ovlastima nadzora rada Vlade RH.

Ustavni sud: Testiranje u zdravstvu i socijali legitimno 

Pojašnjavajući svoju odluku kojom nije prihvatio prijedlog za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom odluke Vlade RH o uspostavi nacionalnog sustava za izdavanje EU digitalne covid potvrde, sud je podsjetio da je predlagatelj osporio samo točku odluke kojom je predviđeno da se covid potvrde na nacionalnoj razini mogu koristiti i u druge svrhe sukladno odlukama Stožera donesenim na temelju Zakona o zaštiti pučanstva.

Sud je dodao da to ne znači da je Vlada RH prekoračila svoje ovlasti i obveze u provedbi Uredbe EU te je konstatirao da je korištenje covid potvrda Stožer predvidio u više svojih odluka, od kojih su neke predmet ustavnosudskih postupaka.

Ne prihvaćajući prijedlog vezan za obvezno testiranje svih zaposlenika zdravstvenih ustanova i socijalne skrbi na koronavirus najmanje dva puta tjedno, sud je utvrdio da je legitimni cilj obveze testiranja zaposlenika u zdravstvenom sustavu i sustavu socijalne skrbi zaštita zdravlja i života pacijenata i korisnika socijalne skrbi koji borave u ustanovama, a koji su ranjiviji zbog oslabljenog imuniteta uslijed životne dobi ili bolesti.

“Cilj mjere je zaštita pacijenata i korisnika socijalne skrbi koji borave u tim ustanovama, odnosno smanjiti na minimum rizik od zaraze tih osoba”, precizirao je sud dodajući kako je istovremeno legitimni cilj zaštiti i živote te zdravlje zaposlenika u zdravstvenom sustavu i sustavu socijalne skrbi koji su neophodni u pružanju usluga, kao i održivost samih tih sustava.

Ustavni sud je prisnažio kako prema rezultatima znanstvenih istraživanja i prikupljenim iskustvima stečenim za vrijeme epidemije proizlazi da je znatno manja vjerojatnost zaraze i širenja koronavirusa među osobama koje su cijepljene ili preboljele koronavirus nego među necijepljenim osobama.

Sud je dodao da je netočna tvrdnja pojedinih predlagatelja o jednakoj mogućnosti zaraze od strane cijepljenih i necijepljenih osoba, s obzirom da iz većeg broja znanstvenih radova proizlazi da su zdravstveni radnici koji su cijepljeni u manjem riziku od onih necijepljenih i predstavljaju manji rizik za pacijente nego necijepljeni zdravstveni radnici.

“Stoga nametanje obveze testiranja zdravstvenih djelatnika i djelatnika socijalne skrbi na koronavirus koji dolaze na posao, najmanje dva puta u sedam dana, nije doneseno proizvoljno, već se temelji na znanstvenim i stručnim radovima te iskustvima prikupljenima tijekom godine i pol trajanja pandemije”, ocijenio je sud.

Sud: Mjera testiranja brza i bezbolna

Ustavni sud je nadodao da je Stožer odredio mjeru koja je prikladna, nužna i razmjerna cilju koji se želi postići, a ujedno ne predstavlja prekomjeran teret za njezine adresate. Uz to, sud smatra da je testiranje mjera podobna za rano otkrivanje prisutnosti virusa, a postupak testiranja brz i bezbolan, dok su rezultati poznati u kratkom roku.

Sud ističe da prema tome zaposlenici imaju mogućnost izbora između dostupnog i besplatnog cijepljenja ili testiranja koje je omogućeno na nekoliko tisuća mjesta u RH, a čiji trošak snosi poslodavac.

Ustavni sud je očito neosnovanim ocijenio i prigovore vezane za dužnost države da osigura da građani budu obaviješteni kako cijepljenje nije obvezno i da nitko ne može biti izložen političkom, društvenom ili drugom pritisku da bude cijepljen ako to ne želi, kao i prigovor da se osporenim odlukama zapravo uvodi opća obveza cijepljenja.

Sud je u tom dijelu odluke ponovio da je adresatima ostavljena mogućnost izbora te da predlagatelji nisu pokazali da bi postojalo nejednako postupanje prema pojedincima na temelju njihovog cijepnog statusa, odnosno da je određena skupina pojedinaca stavljena u nepovoljniji položaj u odnosu na cijepljene pojedince.

Ustavni sud je nadodao da osporena mjera na prvi pogled upućuje da su svi pojedinci dužni predočiti covid potvrdu te da obveza predočenja potvrde nije uvjetovana njihovim cijepnim statusom jer se ona može ishoditi i na temelju dokaza o preboljenju ili testiranju pa je osporena mjera jednako primjenjiva, neovisno o njihovom cijepnom statusu, na sve pojedince koji žele pristupiti zdravstvenim uslugama u zdravstvenom sustavu.

“Činjenica jest da cijepljeni i oni koji su preboljeli ne moraju udovoljiti dodatnom uvjetu testiranja, međutim, navedeno ne upućuje da su tim uvjetom necijepljeni pojedinci koji nisu preboljeli koronavirus stavljeni u nepovoljniji položaj u odnosu na cijepljene ili one koji su navedenu bolest preboljeli i da im je time nametnut nerazmjeran teret”, smatra sud.

Uz to, sud je istaknuo da se opća obveza cijepljenja može uvesti samo zakonom, a ne odlukama Stožera.

“Slijedom navedenog, Ustavni sud je utvrdio da zahtjev da se obvezno testiraju osobe koje nisu cijepljene i koje nisu preboljele koronavirus u ovom slučaju ima objektivno i razumno opravdanje. Osporena mjera ima legitiman cilj i razmjerna je u smislu da je uspostavljena pravedna ravnoteža između interesa zajednice i poštovanja prava i sloboda pojedinaca”, istaknuto je u priopćenju.

U odnosu na prigovore predlagatelja da se zabranom zaposlenicima boravljenja u prostorijama poslodavca izravno i neposredno ograničava njihovo pravo na rad i slobodu rada ako se odbiju testirati odnosno predočiti covid-potvrdu ili odgovarajući drugi dokaz, sud je naveo da koje će to daljnje posljedice imati na radni odnos tih osoba ne određuju osporene odluke već opći propisi radnog prava te propisi koji uređuju javnu i državnu službu.

Odluka o testiranju u javnom sektoru naknadno

Analizirajući prigovore da su zaposlenici u zdravstvu i socijali u nejednakom položaju u odnosu na ostale zaposlenike, jer se mjera obveznog testiranja odnosi samo na njih, sud je utvrdio da je, s obzirom na pogoršanje epidemiološke situacije i povećanog rizika, nužno bilo uvesti mjeru kojom bi se smanjio rizik da zaposlenici zaraze osobe čiji su životi i zdravlje dodatno ugroženi zbog primarne bolesti i narušenog imuniteta.

“Stoga je legitimno u određenim djelatnostima, u kojima je procijenjeno da postoji opasnost osobite izloženosti riziku od prijenosa i širenja zarazne bolesti, uvesti posebne sigurnosne mjere obveze testiranja ili dokazivanja o cijepljenju ili prebolijevanju bolesti jer se time utječe i na održivost zdravstvenog sustava i sustava socijalne skrbi, kao i na kontinuitet u pružanju zdravstvene zaštite i socijalne skrbi”, izvijestio je sud.

Ustavni sud je podsjetio da je, po naravi poslova skrbi o najugroženijoj skupini stanovništva na liječenju u smještaju u socijalnoj skrbi, ta mjera najprije uvedena u te djelatnosti te da opseg mjera ovisi o trenutnoj epidemiološkoj situaciji.

Sud je istaknuo da je će o suglasnosti s odlukom o uvođenju posebne sigurnosne mjere obveznog testiranja dužnosnika, državnih službenika i namještenika, službenika i namještenika u javnim službama, službenika i namještenika u lokalnoj i područnoj samoupravi te zaposlenika trgovačkih društava i ustanova, kojom je obveza testirana proširena i na tzv. javni sektor, odlučiti naknadno nakon što zaprimi zatraženo očitovanje Vlade RH, odnosno nakon što protekne rok koji je ostavljen Vladi za dostavu traženog očitovanja.

Ustavni sud je izvijestio kako nije prihvatio prijedloge za ocjenu suglasnosti vezane za odluku Stožera o uvođenju posebne sigurnosne mjere predočenja covid potvrda pri prijemu pacijenata kod kojih se planira hospitalizacija, provođenje dijagnostičko-terapijskih zahvata koji generiraju aerosol, od drugih pacijenata kojima je potrebna medicinska skrb ako postoji visok rizik od širenja zaraze te od pratnje pri porodu, od roditelja ili skrbnika djece koji borave na smještaju s djecom i od pratnje i posjetitelja hospitaliziranih pacijenata.

Polazeći od svojih načelnik stajališta iz rješenja od 14. rujna 2020. godine te stajališta objavljenih u utorak, Ustavni sud je ocijenio da ta odluka slijedi legitiman cilj i ispunjava zahtjeve razmjernosti.

Navedena rješenja donesena su većinom glasova svih sudaca, a izdvojena mišljenja sudaca koji su glasali suprotno navedenih rješenja bit će dostupna nakon što protekne rok za izradu izdvojenih mišljenja, zaključio je Ustavni sud.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

OPREZ! Policija vas može kazniti čak i zbog otvorenih prozora na automobilu

Objavljeno

-

By

foto: PU zadarska

Svi vozači su upoznati, ili bi barem trebali biti, s nekim osnovnim prometnim zakonima, kao što su pridržavanje propisane brzine, ne sjedanje za volan pod utjecajem alkohola ili korištenje mobitela za vrijeme vožnje, no jeste li znali da vas policija može kazniti i za pospanost ili čak i za otvorene prozore na automobilu?

Policija često upozorava kako su četiri najčešće “ubojice u prometu” – brzina, alkohol, pojas i mobitel. Tako je samo tijekom proteklog vikenda, od 3. do 6. veljače 2023. godine, na području Zagreba zabilježeno ukupno 752 prometna prekršaja od čega 98 prekršaja vozača s alkoholom, zatim 221 prekršaj nepropisne brzine, 82 prekršaja nekorištenja sigurnosnog pojasa i 48 prekršaja nepropisne uporabe mobitela.

No postoje i brojni drugi zakoni koje propisuje Zakon o sigurnosti prometa na cestama, točnije njih 310. Naravno, većina vozača nije niti svjesna niti upoznata sa svih 310 zakona, a zato smo se odlučili izdvojiti one najbizarnije, za koje malo tko zna, a mogu vas koštati.

Blato poput leda

Primjerice, u ovim zimskim danima važno je znati da vaš automobil mora biti čist, točnije očišćen od snijega i leda. Zaleđena stakla, ili snijeg, mogu značajno smanjiti vidno polje vozaču, a ne treba objašnjavati zašto je to iznimno opasno. Stoga zakon jasno kaže kako je vozač dužan, “prije uključivanja u promet, očistiti zaleđena vjetrobranska stakla i snijeg, led ili vodu na vozilu”. Snijeg je potrebno očistiti s cijelog vozila jer mnogi vozači pri čišćenju zanemaruju krov automobila, a postoji opasnost da on pri jačem kočenju završi na vjetrobranskom staklu i tako zakloni pogled vozaču.

Ukoliko vozač ne očisti svoj automobil od snijega i leda, prijeti mu kazna od 130 eura, a ista mu kazna prijeti i ako se na kotačima njegovog vozila nađe – blato. Naime, zakon jasno kaže kako “vozač koji dolazi sa zemljane ceste, gradilišta i sličnih površina obavezno mora zaustaviti vozilo i ukloniti blato s kotača”. Dakle, sljedeći put nakon vožnje sličnim neasfaltiranim cestama, provjerite svoje kotače. Razlog je taj što blato ozbiljno može znatno utjecati na prianjanje vaših guma te djelovati poput leda na cesti.

Vaša registracija na automobilu mora biti vidljiva, iz jasnog razloga, a to uključuje i teret. Drugim riječima, ukoliko iz vašeg prtljažnika viri teret koji zaklanja registraciju, riskirate kaznu od 130 – 260 eura. Osim tereta, kao vozač ćete morat voditi računa i o svojim putnicima. Tako primjerice djecu nižu od 150 cm ne smijete prevoziti bez sigurnosne sjedalice, a ne smijete ih prevoziti niti na prednjem sjedalu automobila. U suprotnom vas čeka kazna od 130 eura.

Kazne i za pospane

Svima nam je dobro poznato da se pod utjecajem alkohola i droga ne smije sjesti za volan, a isto vrijedi i za lijekove koji utječu na psihofizičke sposobnosti i sposobnost upravljanja vozilom. Kazna za takvo što iznosi od 130 eura, preko oduzimanja vozačke pa do zatvora. Ukoliko ne znate spada li vaš lijek u takve, najbolje je da provjerite s vašim liječnikom. Policija može utvrditi pijete li takve lijekove uzimanjem krvi i urina.

No ono što policija ne može sa sigurnošću utvrditi jest to koliko ste pospani, ali i za to postoji kazna. Ako vas policija ulovi umorne za upravljačem vozila može vas kazniti sa 130 – 260 eura, ali i s tri negativna boda. Ista vam kazna prijeti i ako vozite bolesni, jer zakon jasno kaže kako vozač “koji je toliko umoran i bolestan da nije sposoban za sigurno upravljanje vozilom”, ne bi smio sjedati za volan. Kako točno policija utvrđuje vašu pospanost zakon ne precizira, što svakako ne znači da biste trebali voziti umorni jer time ugrožavate svoju sigurnost, ali i sigurnost drugih.

Volite se naglo prestrojavati iz trake u traku jer mislite da ćete na taj način biti brži? E takva slalom vožnja bi vas mogla koštati 130 eura. Ako pak istu izvodite na autocesti platit ćete duplo, odnosno 260 eura i jednim negativnim bodom. Kad smo kod autoceste, istu ćete kaznu platiti ako pretječete po zaustavnoj (žutoj) traci, blicate drugim vozačima ili se ne pridržavate sigurnosnog razmaka. A da su kazne na autocesti stože pokazuje i članak 49 koji kaže da ćete za vožnju u suprotnom smjeru platiti od 260 do 660 eura, no ako to napravite na autocesti čeka vas kazna od 1.320 ili 2.650 eura ili čak 60 dana zatvora. Rauzmljivo.

Volite krenuti sa semafora kao da ste u filmu “Brzi i žestoki”? I to će vas koštati jer se proklizavanje kotača prilikom kretanja naplaćuje 130 eura osim, kaže zakon, u slučaju neposredne opasnosti. Ista vam kazna prijeti i ako naglo zakočite, a da nije bilo neposredne opasnosti.

Zatvarajte prozore

I dok sve ove kazne imaju itekako smisla jer vode računa o sigurnosti na cestama, vjerojatno niste znali da vas policija može kazniti i ako ne zatvorite prozore na svom automobilu. Zakon kaže da vozač, prije nego napusti vozilo, mora poduzeti sve mjere da spriječi da automobil sam krene s mjesta ili da ga druge osobe pokrenu, a to uključuje gašenje motora, zaključavanje vozila, uzimanje ključa, ali i zatvaranje prozora. Ako to ne učinite riskirate kaznu od 30 eura, stoga razmislite sljedeći put prije nego odlučite ostaviti vaš automobil da se “malo prozrači”.

Kad smo već kod parkiranja, recimo da vas komunalni redar može kazniti ako ostavite auto na javnoj površini na neobilježenom parking mjestu. Možete dobiti kaznu i ako ste parkirali na zelenoj površini koja to nije, odnosno na kojoj nema trave, ali visina i način kažnjavanja ovisi o lokalnoj samoupravi, točnije komunalnom poduzeću.

Svima je već dobro znano da je za vrijeme vožnje zabranjeno koristiti mobitel. To ne uključuje samo telefoniranje, nego i pisanje poruka, čitanje vijesti, mailova, ali i slikanje i snimanje. Neka vam ovo bude na umu sljedeći put kada se sjetite “opaliti selfie”, dok čekate na semaforu. No dok se korištenje mobitela strogo kažnjava, druge radnje koje ometaju vozača se ne spominju u zakonu, poput jedenja hrane ili čak čitanja novina, jer nekad je dovoljan i zdrav razum.

Cesta mora biti čista i prohodna, zato zakon jasno tvrdi da ne njoj ne smijete ostavljati oštećena ili neregistrirana vozila, ali ni bacati razne otpatke, predmete ili stvari. Zato ni ne pomišljajte bacati sitan otpad kroz prozor vašeg automobila jer vas u suprotnom čeka kazna od 130 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

ZABA poslala upozorenje klijentima: Oprez, ne dijelite ove podatke!

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Zagrebačka banka poslala je upozorenje svojim korisnicima zbog sve češćih pokušaja phishing-prijevara putem e-mailova, SMS-ova ili aplikacija poput WhatsAppa i Vibera.

“Pošiljatelji se predstavljaju kao banka, financijska ili državna institucija, dostavljačka služba i sl. te će Vas pokušati navesti da otvorite poveznicu i unesete svoje:

• kartične podatke (broj kartice, rok valjanosti, CVV/CVC)
• broj tokena i kodove koje generira token (OTP, MAC)

• aktivacijske ključeve za m-zabu /m-token

uz lažnu svrhu, primjerice ažuriranje m-zabe, povrat poreza, primitak uplate, aktivaciju kartice i slično”, navodi ZABA u obavijesti upućenoj klijentima.

Napominju da banke, kao niti bilo koje druge financijske ili državne institucije ili dostavljačke službe, nikad neće tražiti unos navedenih podataka na poveznicama dostavljenim u e-mailu ili poruci.

“Prije davanja bilo kakvih podataka provjerite pošiljatelja i, po mogućnosti, obratite mu se putem telefona i provjerite je li on uistinu pošiljatelj navedene poruke. On-line bankarstvo otvarajte putem stranice www.zaba.hr, a ne putem poveznica dostavljenih e-mailom ili porukama. Ako želite primiti uplatu, uplatitelju je dovoljan Vaš IBAN (Vaš broj računa) te Vaše ime i prezime. Primitak uplate Vi ne autorizirate ni na koji način (ni push-porukom ni tokenom)”, upozoravaju iz ZABA-e.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Oprez: Povlačenje salame iz Konzuma!

Objavljeno

-

By

Državni inspektorat Republike Hrvatske povukao je proizvod K Plus pileća/pureća posebna 500g zbog moguće prisutnosti stranog tijela u proizvodu (komadići najlona ili plastike).

Riječ je o proizvodu pod oznakama LOT broj: 02214475, rok trajanja: 08.07.2023.

Proizvod nije u skladu s europskom uredbom o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane, a obavijest o povlačenju odnosi se isključivo na spomenuti proizvod.

Proizvođač je talijanska tvrtka Aia Agriocola Italiana Alimentare Sp, a na hrvatsko tržište proizvod stavlja Konzum plus d.o.o.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu