Connect with us

Hrvatska

CRO Demoskop: HDZ uvjerljivo prvi, Most raste, Milanoviću naškodile izjave…

Objavljeno

-

Izvor: RTL

RTL u suradnji s Promocijom plus ekskluzivno donosi CRO Demoskop za prosinac.

Kako su javne svađe, covid-potvrde i najava referenduma utjecali na rejting stanaka i političara?

Rejting stranaka

Vidljive su neke promjene trendova – ali vodeće tri stranke zadržale su svoje pozicije.

Da su sada izbori građani bi ponovno najčešće birali vladajuću stranku. HDZ, uz blagi pad u odnosu na studeni, bira najviše ispitanika: nešto više od 27 posto (27,4 posto u studenom). SDP je daleko iza, ali zadržao je drugu poziciju s nešto više od 16 posto (imali 16,0 posto u studenom). MOŽEMO! je treća opcija s 14,2 posto iako i drugi mjesec zaredom vladajuća opciju u Zagrebu bilježi pad rejtinga (bili na 15,9 posto u studenom).

U istom razdoblju MOST bilježi blagi rast, doduše u okviru statističke pogreške. Nakon najave referenduma i početka prikupljanja potrebnih potpisa, ta je opcija prvi izbor za 8,5 posto birača (8,0 posto u studenom). Domovinski pokret nakon fijaska ovoga ljeta ima novo vodstvo, novog predsjednika – ali rejting im je i dalje isti – gotovo 5 posto potpore (imali 5,0 posto u studenom). Svi su ostali daleko; od FOKUSA (prosinac 1,6 posto – studeni 1,3 posto), preko Hrvatskih suverenista (prosinac 1,5 posto – studeni 1,2 posto).

A još niži je rejting CENTRA (prosinac 1,2 posto – studeni 1,2 posto), HSS-a (prosinac 1,1 posto – studeni 1,3 posto), IDS-a (1,0 posto – studeni 1,0 posto), a onda i svih ostalih opcija. Sudeći prema rezultatima druga opcija u zemlji zapravo su NEODLUČNI; unatoč velikom broju stranaka i opcija, neodlučnih je gotovo 17 posto! I taj podatak puno govori.

Najpozitivniji političar

Iako je pobjednik isti, predsjedniku Milanoviću svađe s mnogima, najviše sa Vladom, počele su štetiti. Građani ga i dalje najčešće biraju za najpozitivnijeg političara, stav je to gotovo petine ispitanika, no rejting mu u odnosu na studeni pada za gotovo 4 postotna boda (prosinac 19,8 posto – studeni 23,7 posto). Za njih je predsjednik sada očito prešao granicu. Istodobno iako je zadržao drugu poziciju, rejting pada i premijeru. Andreja Plenkovića kao najpozitivca u prosincu bira više od 15 posto ispitanika (u studenom ga biralo 16,9 posto ispitanika). Vodeći, posvađani dvojac koja bi u teoriji, po Ustavu, trebao surađivati, a ni ne komuniciraju, i dalje je na vrhu ljestvice. Svi ostali daleko su od dvojice predsjednika; uz blagi rast treći je zagrebački gradonačelnik s 6,1 posto (studeni 5,3 posto). Upola manje ima ministar financija Zdravko Marić (prosinac 3,2 posto – studeni 3,0

A svi ostali su još niže; od gradonačelnika Vukovara i šefa Domovinskog pokreta Ivana Penave (prosinac 1,8 posto – studeni 2,0 posto), preko Marije Selak Raspudić koja je, uz značajni rast, ušla u top deset (prosinac 1,7 posto – studeni 0,6 posto). Rast rejtinga bilježi i Sandra Benčić (prosinac 1,3 posto – studeni 0,4 posto), blaži i Peđa Grbin (prosinac 1,0 posto – studeni 0,9 posto).

Na prestižnoj ljestvici, iako sa skromnijim rejtingom su još dva člana MOST-a, Miro Bulj (prosinac 0,9 posto – studeni 0,6 posto) i Božo Petrov (prosinac 0,8 posto – studeni 0,9 posto), a NITKO je još traženiji među građanima. Da je NITKO najpozitivac poručuje više od 27 posto građana!

Najnegativniji političari

Predsjednički dvojac na vrhu je ljestvice i najnegativaca, ali obrnutim redoslijedom. Premijer i završava godinu kao najnegativniji političar (26,1 posto). To je stav više od četvrtine ispitanika iako mu je negativan doživljaj pao za gotovo 4 postotna boda (29,9 posto u studenom). Sličan je rast negativnog doživljaja predsjednika Milanovića. Da je on najnegativac misli nešto više od 22 posto građana (18,9 posto u studenom). Nakon njih dugo nitko, a prvi idući je Zlatko Hasanbegović s 3,2 posto (1,0 posto u studenom).

U top deset negativaca je i Milorad Pupovac (prosinac 2,9 posto – studeni 3,0 posto), pa još jedan predsjednik – šef Sabora Gordan Jandroković (prosinac 2,3 posto – studeni 3,2 posto), onda i Miro Bulj (prosinac 2,2 posto – studeni 0,3 posto), pa Mario Banožić (prosinac 2,2 posto – studeni 2,3 posto).

Oko jedan posto su Peđa Grbin (prosinac 1,4 posto – studeni 3,1 posto), Vili Beroš (prosinac 1,2 posto – studeni 2,5 posto), pa Tomislav Tomašević (prosinac 1,1 posto – studeni 0,8 posto). Da su negativni svi političari misli više od 10 posto ispitanika.

Ocjene Ureda predsjednika, Vlade i Sabora

Prosječne ocijene i Uredu predsjednika i Vladi i Hrvatskom saboru u prosincu su pale. Pantovčak je zadržao trojku, ali sa slabijim prosjekom (prosinac 2,95 – studeni 3,01). Prosjek je pao i Banskim dvorima (prosinac 2,32 – studeni 2,42) i parlamentu (prosinac 2,12 – studeni 2,15), no ostali su na dovoljan – dva.

Mjesec iza nas obilježili su pandemija, obvezne COVID potvrde u javnim i državnim institucijama, uhićenje bivše ministrice Žalac, dolazak francuskog predsjednika Macrona i kupnja aviona, a ocjena smjera kretanja države je najlošija u zadnjih godinu dana. Više od 73 posto građana smatra da idemo u pogrešnom smjeru (u studenom ih je to smatralo 72,1 posto), dok tek 16 posto birača smjer kretanja države u godini na izmaku ocjenjuje – dobrim (17,0 posto u studenom).

NAPOMENA: Istraživanje je ekskluzivno za RTL provela agencija Promocija Plus od 1. do 3. prosinca 2021. na uzorku od 1300 ispitanika. Standardna greška uzorka je +/- 2,7 posto uz razinu pouzdanosti od 95 posto.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Što stoji iza čestih dojava o bombama? Stručnjak: To može biti i obavještajna diverzija

Objavljeno

-

By

Moguće je da se lažnim dojavama istodobno širi panika, ali i testiraju reakcije sigurnosnog sustava, tražeći njegove slabosti i učinkovitost odgovora.

Dojave o podmetnutim eksplozivnim napravama u školama i trgovačkim centrima u Hrvatskoj i susjednim zemljama masovno stižu već nekoliko tjedana, a do sada su se sve pokazale lažnima. O toj pojavi od kraja ožujka izvještavaju mediji u Srbiji, BiH, Crnoj Gori, Makedoniji.

Prve dojave mediji su zabilježili 30. ožujka, kada je nekoliko osnovnih škola u Banjoj Luci 30. ožujka evakuirano i nastava obustavljena. Dan kasnije evakuirani su trgovački centri u Beogradu i Nišu i tako je počelo, širok je lista gradova i institucija koje su zaprimile dojave.

U Hrvatskoj su od sredine travnja počele stizati prijetnje trgovačkim centrima i školama u Zagrebu, Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

U Osijeku je u utorak dan završio s dojavom o bombi u trgovačkom centru, a u srijedu je započeo u Primorsko-goranskoj županiji – gotovo sve srednje škole su prije početka nastave primile e-mail s dojavom o postavljenim bombama. Zbog lažnih dojava o bombama u ponedjeljak je otkazana nastava u više splitskih srednjih škola, a u utorak u školama u Zagrebu i u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Mogući motivi

Pošiljatelji poruka kojima se prijeti postavljenim bombama u školama i trgovačkim centrima još nisu identificirani, no postoji nekoliko mogućnosti tko bi mogao biti i koji su motivi.

Prva mogućnost govori kako je riječ o razigranim maloljetnicima, učenicima koji prijetnju bombom poslanu s emaila koriste kako bi »iskamčili« slobodan dan u školi ili kako bi priredili svojevrsan spektakl među svojim prijateljima. Druga mogućnost je da se dojave šalju kao priprema za svojevrsne ucjene.

Hakeri pošalju nekoliko dojava o bombi u trgovačkom centru i potom zatraže isplatu »otkupnine« da ne bi ponovo slali prijetnje i zatvarali rad trgovina. Takav je slučaj u Hrvatskoj već zabilježen 2023. godine.

No kada se u obzir uzme broj anonimnih dojava, lokacije na kojima se bombe navodno nalaze, jer od škole se ne može tražiti otkupnina, i vrijeme kada dojave stižu, sigurnosne službe vjeruju kako je riječ o nečemu puno ozbiljnijem.

Iako sve, na prvi pogled, djeluje kao tinejdžerska obijest…

– Ovdje je na djelu ono što nazivamo obavještajnom diverzijom. Iako sve, na prvi pogled, djeluje kao tinejdžerska obijest, riječ je o osmišljenim akcijama strane obavještajne službe. Ovakvim dojavama oni postižu dva cilja.

Prvo, destabiliziraju društvo i nanose štetu, a drugo, i njima puno bitnije, provjeravaju kako naš sustav zaštite reagira i djeluje. Dobivaju iz prve ruke informacije koje i kakve sigurnosne snage reagiraju u ovakvim slučajevima, kakvi su protokoli, koliko sve ove akcije provjere traju.

Dobiva se uvid i u slabe točke sustava, lokacije koje ostaju oslabljene nakon što protueksplozijski timovi dođu na mjesta gdje se navodno nalazi bomba. Na taj način imaju mogućnosti osmisliti stvarne bombaške napade ako se za njima ukaže potreba, kaže za Novi list sigurnosni stručnjak dr. Gordan Akrap, prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti Dr. Franjo Tuđman iz Zagreba.

I nije to prvi put. Digitalnom forenzičkom analizom lažnih prijetnji bombama koje su dolazile prije nekoliko godina nedvojbeno je utvrđeno kako su poruke poslane s ruskih računalnih domena. I ovoga puta prilično je izgledno kako su pošiljatelji poruka iz istog »kruga«, a to se vidi i po nekoliko sitnih detalja poput samog teksta poruke.

U nekima od njih tekst je napisan ijekavicom, ali se provlači i nekoliko riječi napisanih ekavicom. Prema svemu sudeći, riječ je o UI generiranom ili prevedenom tekstu kojega, na taj način, ne bi napisao netko kome je hrvatski materinji jezik.

Ciljana panika

– Kada iz Hrvatske dajete UI-ju na prijevod ili pisanje određeni tekst, umjetna inteligencija tu ne griješi, piše ili prevodi na čisti, pravopisno ispravan hrvatski jezik. Ali ako za to koristite računalo kojemu su na postavkama ćirilično pismo i potpuno strani jezik poput ruskog, događaju se sitnije greške. No te greške predstavljaju i svojevrsne tragove, kaže dr. Akrap.

Da je riječ o obavještajnoj diverziji, pokazuje i izbor navodnih ciljeva, gdje su kao lokacije navodnih bombi navedene škole i trgovački centri. Škole se izabiru jer javnost nikada nije ravnodušna prema objektima u kojima se nalaze djeca, a trgovački centri jer se radi o lokacijama na kojima se kreću tisuće ljudi svih profila.

Gotovo nikada za dojave o navodnim bombama u ovakvim se slučajevima ne biraju državne institucije ili tvrtke jer javnost prema njima nema toliko empatije. Lažne dojave o podmetnutim bombama pri obavještajnim diverzijama najčešće dolaze u valovima od nekoliko godina, a svaki val traje po desetak dana.

Prvi veliki val lažnih dojava o bombama u Hrvatskoj dogodio se 2022., što je bila i godina masovne eskalacije, kada su dojave postale masovne i koordinirane. U travnju 2022. prva je bila dojava u Arena centru u Zagrebu, a evakuacije i provjere trajale su satima. Kulminacija se dogodila u lipnju te godine kada je u jednom danu dojavljeno o bombama za čak 11 trgovačkih centara diljem Hrvatske.

Tijekom 2023. ovaj se trend nastavio u nešto manjem intenzitetu, no svima je bilo zajedničko kako su dojave pristizale s kriptiranih e-mail servisa što značajno otežava potragu za pošiljateljima. Baš kao što s kriptiranih e- mail adresa dojave dolaze i posljednjih dana.

Nastavi čitati

Hrvatska

Velika promjena vezana za lijekove na recept uskoro stupa na snazi: Što se sve mijenja?

Objavljeno

-

By

Papirnati recepti uskoro odlaze u povijest. Sustav se mijenja, a ono što je do sada zahtijevalo odlazak liječniku i komad papira, prelazi u digitalni oblik

Nada je do sada po svoj recept redovito dolazila u ordinaciju obiteljskog liječnika. No već od iduće godine to više neće biti nužno. ‘Meni je jednostavnije preko maila primiti, u svakom slučaju. Sve telefonski rješavam, tako da nikad ne dolazim tu osobno tu’, rekla je za RTL Danas, prenosi Net.hr.

Riječ je o privatnim, takozvanim ‘bijelim’ receptima, koji se izdaju za lijekove izvan liste HZZO-a i koje pacijenti sami plaćaju. Bez tog papira dosad nije bilo moguće doći do lijeka. Kako pojašnjava liječnik obiteljske medicine Andrej Čuš, tu spadaju, primjerice, terapije za anemiju, određeni analgetici i razni suplementi koji se koriste kao dodatak liječenju.

U novom modelu, ako liječnik procijeni da je terapija opravdana, lijek će se moći podići uz zdravstvenu iskaznicu, bez fizičkog recepta.

Nove funkcionalnosti u CEZIH-u

Promjena dolazi kroz nadogradnju sustava CEZIH, u sklopu novog dvogodišnjeg ugovornog razdoblja Ministarstva zdravstva, koje najavljuje ukupno 11 novih funkcionalnosti. Među njima je i digitalizacija bijelih recepata.

‘Procjena je oko pola milijuna eura da će koštati takva promjena, a implementacija će završiti u prvom kvartalu 2027. godine’, rekao je načelnik Uprave za e-Zdravstvo Hrvoje Jezidžić.

Iako bijele recepte danas traži manji broj pacijenata, Čuš ovu promjenu vidi kao pozitivan pomak. ‘To je jedan, hajde, fini korak naprijed, kad to kažem na umu imam pacijente koji su stariji, bolesni, nepokretni’, ističe.

Komunikacija putem Portala zdravlja

Sustav će funkcionirati putem izravne komunikacije kroz Portal zdravlja. Za kronične bolesnike koji redovito trebaju terapiju, liječnik će recept moći izdati elektronički, bez potrebe za dolaskom u ordinaciju – na isti način kao što se već koriste postojeći eRecepti.

Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Uživajte u suncu nekoliko dana jer stiže veliki preokret

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević

Pretežno sunčano je počeo dan u Hrvatskoj, no hladno je u kopnenim krajevima, -3.1 stupnjeva izmjereno je u Crnom Lugu. Na moru je vjetrovito, zbog jake bure na snazi su ograničenja u prometu, izvještava Hrvatski autoklub.

U nastavku četvrtka prevladavat će i dalje uglavnom sunčano, tek prolazno uz umjerenu naoblaku, većinom u unutrašnjosti. Bura će na moru slabjeti prema večeri. 

Petak također donosi obilje sunca, no jutro će biti hladno u unutrašnjosti. Danju razmjerno toplo, uglavnom od 19 do 24. 

Za vikend će još ostati stabilno. I subota i nedjelja donose uglavnom sunčane prilike i postupno zatopljenje. 

Početkom novog tjedna nestabilnije, već u ponedjeljak mjestimice kiša i pljuskovi, uglavnom u kopnenim krajevima.

No, u utorak diljem zemlje jače pogoršanje vremena, s kišom i pljuskovima, posvuda hladnije. 

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu