Connect with us

Hrvatska

CRO Demoskop: HDZ uvjerljivo prvi, Most raste, Milanoviću naškodile izjave…

Objavljeno

-

Izvor: RTL

RTL u suradnji s Promocijom plus ekskluzivno donosi CRO Demoskop za prosinac.

Kako su javne svađe, covid-potvrde i najava referenduma utjecali na rejting stanaka i političara?

Rejting stranaka

Vidljive su neke promjene trendova – ali vodeće tri stranke zadržale su svoje pozicije.

Da su sada izbori građani bi ponovno najčešće birali vladajuću stranku. HDZ, uz blagi pad u odnosu na studeni, bira najviše ispitanika: nešto više od 27 posto (27,4 posto u studenom). SDP je daleko iza, ali zadržao je drugu poziciju s nešto više od 16 posto (imali 16,0 posto u studenom). MOŽEMO! je treća opcija s 14,2 posto iako i drugi mjesec zaredom vladajuća opciju u Zagrebu bilježi pad rejtinga (bili na 15,9 posto u studenom).

U istom razdoblju MOST bilježi blagi rast, doduše u okviru statističke pogreške. Nakon najave referenduma i početka prikupljanja potrebnih potpisa, ta je opcija prvi izbor za 8,5 posto birača (8,0 posto u studenom). Domovinski pokret nakon fijaska ovoga ljeta ima novo vodstvo, novog predsjednika – ali rejting im je i dalje isti – gotovo 5 posto potpore (imali 5,0 posto u studenom). Svi su ostali daleko; od FOKUSA (prosinac 1,6 posto – studeni 1,3 posto), preko Hrvatskih suverenista (prosinac 1,5 posto – studeni 1,2 posto).

A još niži je rejting CENTRA (prosinac 1,2 posto – studeni 1,2 posto), HSS-a (prosinac 1,1 posto – studeni 1,3 posto), IDS-a (1,0 posto – studeni 1,0 posto), a onda i svih ostalih opcija. Sudeći prema rezultatima druga opcija u zemlji zapravo su NEODLUČNI; unatoč velikom broju stranaka i opcija, neodlučnih je gotovo 17 posto! I taj podatak puno govori.

Najpozitivniji političar

Iako je pobjednik isti, predsjedniku Milanoviću svađe s mnogima, najviše sa Vladom, počele su štetiti. Građani ga i dalje najčešće biraju za najpozitivnijeg političara, stav je to gotovo petine ispitanika, no rejting mu u odnosu na studeni pada za gotovo 4 postotna boda (prosinac 19,8 posto – studeni 23,7 posto). Za njih je predsjednik sada očito prešao granicu. Istodobno iako je zadržao drugu poziciju, rejting pada i premijeru. Andreja Plenkovića kao najpozitivca u prosincu bira više od 15 posto ispitanika (u studenom ga biralo 16,9 posto ispitanika). Vodeći, posvađani dvojac koja bi u teoriji, po Ustavu, trebao surađivati, a ni ne komuniciraju, i dalje je na vrhu ljestvice. Svi ostali daleko su od dvojice predsjednika; uz blagi rast treći je zagrebački gradonačelnik s 6,1 posto (studeni 5,3 posto). Upola manje ima ministar financija Zdravko Marić (prosinac 3,2 posto – studeni 3,0

A svi ostali su još niže; od gradonačelnika Vukovara i šefa Domovinskog pokreta Ivana Penave (prosinac 1,8 posto – studeni 2,0 posto), preko Marije Selak Raspudić koja je, uz značajni rast, ušla u top deset (prosinac 1,7 posto – studeni 0,6 posto). Rast rejtinga bilježi i Sandra Benčić (prosinac 1,3 posto – studeni 0,4 posto), blaži i Peđa Grbin (prosinac 1,0 posto – studeni 0,9 posto).

Na prestižnoj ljestvici, iako sa skromnijim rejtingom su još dva člana MOST-a, Miro Bulj (prosinac 0,9 posto – studeni 0,6 posto) i Božo Petrov (prosinac 0,8 posto – studeni 0,9 posto), a NITKO je još traženiji među građanima. Da je NITKO najpozitivac poručuje više od 27 posto građana!

Najnegativniji političari

Predsjednički dvojac na vrhu je ljestvice i najnegativaca, ali obrnutim redoslijedom. Premijer i završava godinu kao najnegativniji političar (26,1 posto). To je stav više od četvrtine ispitanika iako mu je negativan doživljaj pao za gotovo 4 postotna boda (29,9 posto u studenom). Sličan je rast negativnog doživljaja predsjednika Milanovića. Da je on najnegativac misli nešto više od 22 posto građana (18,9 posto u studenom). Nakon njih dugo nitko, a prvi idući je Zlatko Hasanbegović s 3,2 posto (1,0 posto u studenom).

U top deset negativaca je i Milorad Pupovac (prosinac 2,9 posto – studeni 3,0 posto), pa još jedan predsjednik – šef Sabora Gordan Jandroković (prosinac 2,3 posto – studeni 3,2 posto), onda i Miro Bulj (prosinac 2,2 posto – studeni 0,3 posto), pa Mario Banožić (prosinac 2,2 posto – studeni 2,3 posto).

Oko jedan posto su Peđa Grbin (prosinac 1,4 posto – studeni 3,1 posto), Vili Beroš (prosinac 1,2 posto – studeni 2,5 posto), pa Tomislav Tomašević (prosinac 1,1 posto – studeni 0,8 posto). Da su negativni svi političari misli više od 10 posto ispitanika.

Ocjene Ureda predsjednika, Vlade i Sabora

Prosječne ocijene i Uredu predsjednika i Vladi i Hrvatskom saboru u prosincu su pale. Pantovčak je zadržao trojku, ali sa slabijim prosjekom (prosinac 2,95 – studeni 3,01). Prosjek je pao i Banskim dvorima (prosinac 2,32 – studeni 2,42) i parlamentu (prosinac 2,12 – studeni 2,15), no ostali su na dovoljan – dva.

Mjesec iza nas obilježili su pandemija, obvezne COVID potvrde u javnim i državnim institucijama, uhićenje bivše ministrice Žalac, dolazak francuskog predsjednika Macrona i kupnja aviona, a ocjena smjera kretanja države je najlošija u zadnjih godinu dana. Više od 73 posto građana smatra da idemo u pogrešnom smjeru (u studenom ih je to smatralo 72,1 posto), dok tek 16 posto birača smjer kretanja države u godini na izmaku ocjenjuje – dobrim (17,0 posto u studenom).

NAPOMENA: Istraživanje je ekskluzivno za RTL provela agencija Promocija Plus od 1. do 3. prosinca 2021. na uzorku od 1300 ispitanika. Standardna greška uzorka je +/- 2,7 posto uz razinu pouzdanosti od 95 posto.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Budite oprezni: Povlači se još jedan proizvod iz trgovina

Objavljeno

-

By

Pixabay

Zbog prisustva neodobrenog bojila E110 u sadržaju opoziva se proizvod Regent – Cheese Rings od 60 grama s oznakom najbolje upotrijebiti do 20.11. 2025., izvijestila je Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH).

Proizvod nije u skladu s Uredbom o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane i Uredbom (EZ) od 16.prosinca 2008. o prehrambenim aditivima.

Obavijest za potrošače dostupna je na web stranicama subjekta u poslovanju s hranom https://kabayanstore.eu/hr.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nitko se devet dana nije kandidirao za europarlamentarne izbore

Objavljeno

-

By

Iako su to mogli učiniti unatrag devet dana, do petka još ni jedna politička stranka ili birači nisu Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) dostavili kandidacijsku listu za europske izbore, krajnji rok za dostavu im je u utorak, 23. travnja u ponoć.

Za sada su predaju listi najavili SDP s partnerima (u ponedjeljak, u 11 sati) i Ladislav Ilčić (u utorak, u 12, 30 sati) koji predaje kandidacijsku listu grupe birača.

Kandidacijske liste mogu predložiti političke stranke registrirane u Hrvatskoj na dan kad je objavljena odluka predsjednika Republike o raspisivanju izbora u „Narodnim novinama“ (15. ožujka) te birači, koji za pravovaljanost liste trebaju prikupiti najmanje 5.000 potpisa birača.

Ti se potpisi prikupljaju na obrascu koji je propisao DIP za ove izbore, a dostupni su na njegovoj mrežnoj stranici.

Kandidacijske liste mogu predložiti i koalicije stranaka.

DIP će liste do 20. travnja (subota), zaprimati u svojoj zgradi u Visokoj 15, a od 21.(nedjelja) do 23. travnja u ponoć, u zgradi Hrvatskog sabora na Trgu svetog Marka.

Od 19. do 20. travnja zaprimat će ih od 10 do 14 sati, a isto vrijedi i za 21. travnja.

U ponedjeljak, 22. travnja liste će zaprimati od 10 do 18 sati, a posljednjeg dana, u utorak, 23. travnja od 9 sati do ponoći.

Predaju liste treba najaviti, obrazac najave, koji je dostupan na mrežnoj stranici DIP-a www.izbori.hr, popunjen se dostavlja DIP-u na adresu elektroničke pošte: dip@izbori.hr.

Najkasnije do 25. travnja u ponoć, DIP će prihvatiti i objaviti zbirnu listu, a time će početi službena izborna promidžba koja će trajati do petka, 7. lipnja u ponoć. Od tada, pa do izborne nedjelje, 9. lipnja u 19 sati i zatvaranja birališta, na snazi će biti izborna šutnja.

Na izborima za Europski parlament prije pet godina natjecale su se 33 liste, osam više nego 2014. godine.

Kršenje izborne šutnje novčano se kažnjava

Za razliku od parlamentarnih izbora, gdje za to nema kazne, na izborima za Europski parlament kršenje izborne šutnje nosi ozbiljne novčane kazne koje izriče prekršajni sud.

Fizička osoba, dakle i građanin, koji prekrši šutnju, mogao bi ostati bez 398 eura, izborni kandidat od 1.327 do 3.981 eura, a pravna osoba, npr. politička stranka, od 13.272 do čak 66.361 eura.

Iako liste tek trebaju stići, SDP-ova koalicija već je objavila imena koja će se naći na njenoj listi, među njima su i imena Biljane BorzanTonina PiculeRomane Jerković i Predraga Freda Matića, dosadašnjih europarlamentaraca, zastupnika Bojana Glavaševića i Dalije OreškovićMarka Vešligaja, gradonačelnika Pregrade itd.

Na izborima svi vrsta u Hrvatskoj pravilo je da glavina kandidatura stiže posljednjih dana roka, no na činjenicu da DIP u devet dana nije zaprimio ni jednu za europske izbore, sasvim sigurno je utjecalo održavanje parlamentarnih izbora u srijedu na koje su stranke bile fokusirane.

Izbori za Europski parlament u Hrvatskoj će se održati u nedjelju, 9. lipnja i na njima će birači, na mandat od pet godina, izabrati 12 zastupnika u novi, 10. saziv Europskog parlamenta u kojemu će ih biti ukupno 720.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Za vikend stiže novo pogoršanje vremena, a evo što nas očekuje sljedeći tjedan…

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Azorska anticiklona zapadno od obale Europe i ciklonalna aktivnost nad sjevernom Europom uzrokuju jako sjeveroistočno strujanje od prizemnih do viših slojeva atmosfere kojim se hladan zrak polarnih širina spušta prema jugu.

U našim krajevima tlak zraka raste zbog pritjecanje hladnog zraka sa sjevera koji se gomila nad Panonskom nizinom istočno od Dinarida i preljeva preko planinskih prijevoja na Jadran kao jaka a u podvelebitskom primorju olujna bura. Nad Tirenskim morem plitka ciklona premješta se preko Grčke prema Egejskom moru i uzrokuje povećanu naoblaku na jugu Dalmacije.

Hladna fronta sa sjeverozapada nalazi se sjeverno od Alpa sporo se premješta prema jugoistoku a nad naše krajeve će prodrijeti noćas i sutra prijepodne. Danas će biti sunčano i vjetrovito s temperaturama primjerenim proljeću. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti od 8 do 12, na Jadranu od 12 do 16. Na Jadranu će puhati jaka, a u podvelebitskom primorju olujna bura koja će navečer oslabiti.

U noći na subotu u sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti naoblačenje uz kišu, a u višem gorju susnježicom i snijegom. Pogoršanje će se tijekom subote brzo širiti na cijelu zemlju s izuzetkom juga Dalmacije i otoka. Jutarnje temperature u unutrašnjosti od 1 do 5, na Jadranu i otocima oko 11 . Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti oko 9, na Jadranu do 15C. Na Jadranu jaka a u podvelebitskom primorju olujna bura širit će se tijekom dana sa sjevernom prema južnom Jadranu.

nedjelju oblačno i vjetrovito. Kiša će padati u Slavoniji i Baranji te na srednjem i južnom Jadranu a u zaobalnim planinama i planinama Bosne i Hercegovine moguća je susnježica i snijeg. Najviše dnevne temperature oko 10 na Jadranu oko 13.

Od ponedjeljka hladnije uz promjenljivu naoblaku. i sjeverni vjetar. Do kraja tjedna nastavak nestabilnog proljetnog vremena s povremenim mjestimičnim pljuskovima uz postupan porast temperature zraka.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu