RTL u suradnji s Promocijom plus ekskluzivno donosi CRO Demoskop za prosinac.

Kako su javne svađe, covid-potvrde i najava referenduma utjecali na rejting stanaka i političara?

Rejting stranaka

Vidljive su neke promjene trendova – ali vodeće tri stranke zadržale su svoje pozicije.

Da su sada izbori građani bi ponovno najčešće birali vladajuću stranku. HDZ, uz blagi pad u odnosu na studeni, bira najviše ispitanika: nešto više od 27 posto (27,4 posto u studenom). SDP je daleko iza, ali zadržao je drugu poziciju s nešto više od 16 posto (imali 16,0 posto u studenom). MOŽEMO! je treća opcija s 14,2 posto iako i drugi mjesec zaredom vladajuća opciju u Zagrebu bilježi pad rejtinga (bili na 15,9 posto u studenom).

U istom razdoblju MOST bilježi blagi rast, doduše u okviru statističke pogreške. Nakon najave referenduma i početka prikupljanja potrebnih potpisa, ta je opcija prvi izbor za 8,5 posto birača (8,0 posto u studenom). Domovinski pokret nakon fijaska ovoga ljeta ima novo vodstvo, novog predsjednika – ali rejting im je i dalje isti – gotovo 5 posto potpore (imali 5,0 posto u studenom). Svi su ostali daleko; od FOKUSA (prosinac 1,6 posto – studeni 1,3 posto), preko Hrvatskih suverenista (prosinac 1,5 posto – studeni 1,2 posto).

A još niži je rejting CENTRA (prosinac 1,2 posto – studeni 1,2 posto), HSS-a (prosinac 1,1 posto – studeni 1,3 posto), IDS-a (1,0 posto – studeni 1,0 posto), a onda i svih ostalih opcija. Sudeći prema rezultatima druga opcija u zemlji zapravo su NEODLUČNI; unatoč velikom broju stranaka i opcija, neodlučnih je gotovo 17 posto! I taj podatak puno govori.

Najpozitivniji političar

Iako je pobjednik isti, predsjedniku Milanoviću svađe s mnogima, najviše sa Vladom, počele su štetiti. Građani ga i dalje najčešće biraju za najpozitivnijeg političara, stav je to gotovo petine ispitanika, no rejting mu u odnosu na studeni pada za gotovo 4 postotna boda (prosinac 19,8 posto – studeni 23,7 posto). Za njih je predsjednik sada očito prešao granicu. Istodobno iako je zadržao drugu poziciju, rejting pada i premijeru. Andreja Plenkovića kao najpozitivca u prosincu bira više od 15 posto ispitanika (u studenom ga biralo 16,9 posto ispitanika). Vodeći, posvađani dvojac koja bi u teoriji, po Ustavu, trebao surađivati, a ni ne komuniciraju, i dalje je na vrhu ljestvice. Svi ostali daleko su od dvojice predsjednika; uz blagi rast treći je zagrebački gradonačelnik s 6,1 posto (studeni 5,3 posto). Upola manje ima ministar financija Zdravko Marić (prosinac 3,2 posto – studeni 3,0

A svi ostali su još niže; od gradonačelnika Vukovara i šefa Domovinskog pokreta Ivana Penave (prosinac 1,8 posto – studeni 2,0 posto), preko Marije Selak Raspudić koja je, uz značajni rast, ušla u top deset (prosinac 1,7 posto – studeni 0,6 posto). Rast rejtinga bilježi i Sandra Benčić (prosinac 1,3 posto – studeni 0,4 posto), blaži i Peđa Grbin (prosinac 1,0 posto – studeni 0,9 posto).

Na prestižnoj ljestvici, iako sa skromnijim rejtingom su još dva člana MOST-a, Miro Bulj (prosinac 0,9 posto – studeni 0,6 posto) i Božo Petrov (prosinac 0,8 posto – studeni 0,9 posto), a NITKO je još traženiji među građanima. Da je NITKO najpozitivac poručuje više od 27 posto građana!

Najnegativniji političari

Predsjednički dvojac na vrhu je ljestvice i najnegativaca, ali obrnutim redoslijedom. Premijer i završava godinu kao najnegativniji političar (26,1 posto). To je stav više od četvrtine ispitanika iako mu je negativan doživljaj pao za gotovo 4 postotna boda (29,9 posto u studenom). Sličan je rast negativnog doživljaja predsjednika Milanovića. Da je on najnegativac misli nešto više od 22 posto građana (18,9 posto u studenom). Nakon njih dugo nitko, a prvi idući je Zlatko Hasanbegović s 3,2 posto (1,0 posto u studenom).

U top deset negativaca je i Milorad Pupovac (prosinac 2,9 posto – studeni 3,0 posto), pa još jedan predsjednik – šef Sabora Gordan Jandroković (prosinac 2,3 posto – studeni 3,2 posto), onda i Miro Bulj (prosinac 2,2 posto – studeni 0,3 posto), pa Mario Banožić (prosinac 2,2 posto – studeni 2,3 posto).

Oko jedan posto su Peđa Grbin (prosinac 1,4 posto – studeni 3,1 posto), Vili Beroš (prosinac 1,2 posto – studeni 2,5 posto), pa Tomislav Tomašević (prosinac 1,1 posto – studeni 0,8 posto). Da su negativni svi političari misli više od 10 posto ispitanika.

Ocjene Ureda predsjednika, Vlade i Sabora

Prosječne ocijene i Uredu predsjednika i Vladi i Hrvatskom saboru u prosincu su pale. Pantovčak je zadržao trojku, ali sa slabijim prosjekom (prosinac 2,95 – studeni 3,01). Prosjek je pao i Banskim dvorima (prosinac 2,32 – studeni 2,42) i parlamentu (prosinac 2,12 – studeni 2,15), no ostali su na dovoljan – dva.

Mjesec iza nas obilježili su pandemija, obvezne COVID potvrde u javnim i državnim institucijama, uhićenje bivše ministrice Žalac, dolazak francuskog predsjednika Macrona i kupnja aviona, a ocjena smjera kretanja države je najlošija u zadnjih godinu dana. Više od 73 posto građana smatra da idemo u pogrešnom smjeru (u studenom ih je to smatralo 72,1 posto), dok tek 16 posto birača smjer kretanja države u godini na izmaku ocjenjuje – dobrim (17,0 posto u studenom).

NAPOMENA: Istraživanje je ekskluzivno za RTL provela agencija Promocija Plus od 1. do 3. prosinca 2021. na uzorku od 1300 ispitanika. Standardna greška uzorka je +/- 2,7 posto uz razinu pouzdanosti od 95 posto.