Connect with us

Hrvatska

PODJELE U DRUŠTVU Uzinić: “Radije bih umro od cjepiva, nego da ja uzrokujem smrt i bolest jer nisam cijepljen”

Objavljeno

-

Ravnatelj Kliničkog bolničkog centra Zagreb prof. dr. sc. Ante Ćorušić, dr. med. rekao je u HTV-ovoj emisiji “Otvoreno” kako ga zabrinjava stanje do kojeg je došlo u društvu.

– Mi smo u stanju jedne nacionalne kolektivne ugroze i to virusom koji je nepredvidiv svojim ponašanjem i žalosti me ova činjenica da smo se oko toga kao društvo podijelili. Odgovorno tvrdim ovdje pred svima, istina je samo Bog, vjernik sam i ne mogu razumjeti ovakve skupove koji se događaju u Hrvatskoj. Ljudi sebi uzimaju za pravo da nose slike Majke Božje, Isusa Krista, kao da ja nemam pravo na to, iako sam cijepljen tri puta, poručio je.

Naglasio je kako smo se našli u situaciji da moramo braniti nacionalnu sigurnost i nacionalni kolektivitet od neodgovornih pojedinaca.

Dodao je da se očito vidi kako je prosvjed u Zagrebu bio politički, usmjeren protiv aktualne Vlade. Rekao je kako je prosvjed bio dobro organiziran, ali i dobro plaćen.

– Politika snosi značajan dio odgovornost. Nalazimo se na jednoj prekretnici i jedino mjerama možemo sačuvati kolektivnu sigurnost, poručio je.

Ćorušić je istaknuo kako cjepivo nije eksperimentalno, već da to cjepivo štiti ljudske živote, jer u KBC Zagreb trenutno na 212 postelja, osamdeset posto ljudi nije cijepljeno. 

Monsinjor Uzinić: Pismo HBK je zloupotrebljeno

Ulje na vatru dolilo je i pismo Hrvatske biskupske konferencije, koje ne slijedi poruke pape Franje. Nadbiskup koadjutor Riječke nadbiskupije i apostolski upravitelj Dubrovačke biskupije monsinjor Mate Uzinić naglasio je kako je prestroga osuda toga pisma, jer je ono zloupotrebljeno.

– Međutim, u njemu ima elemenata koji nisu toliko istaknuti, a važni su. Recimo potiče se na promišljane i na konstruktivnu suradnju. Odbijanje testiranja i cijepljenja nije ono što su biskupi i Stalno vijeće hrvatske biskupske konferencije željeli poručiti s tom porukom, poručio je.

Dodao je kako ta poruka ne komentira papine izjave, nego komentira izjave Kongregacije za nauk vjere.

– Nakana je bila više govoriti, je li cjepivo prihvatljivo ili nije prihvatljivo. U samoj poruci se govori da bez obzira na koji se način došlo do cjepiva, to je cjepivo za nas ipak prihvatljivo, istaknuo je monsinjor Mate Uzinić.

Komentirao je i prosvjed u Zagrebu.

-To nije vjera, to je ideologija, ideologiziranje vjere, a onda to više nije vjera. Osvrnuo bih se na govor koji je jedan od redovnika izrekao. Poznajem ga i žao mi je što je krenuo u tom smjeru, ali u tom govoru se više prikazuje kao aktivist nego svećenik. Nemam namjeru tjerati nikoga da s oltara ljude poziva da se cijepe. To nije naše poslanje. Ne smijemo si dozvoliti da govorimo ljudima da se ne cijepe i uključiti se u aktivizam jer to nije naše poslanje, naglasio je.

– Reći ću samo jednu stvar koja je meni bila poticaj i da se cijepim, i da se trudim oko epidemioloških mjera, i da donosim određene odluke vezane za mjere za ponašanje u Crkvi. Ja bih, kao katolički svećenik, puno radije da, ako je to potrebno, umrem zbog toga što sam se cijepio negoli da ja, zbog toga što se nisam cijepio, bilo kome uzrokujem bolest i smrt. To je kršćanski stav, to je stav na koji nas poziva Isus Krist, radije na sebe preuzima zlo negoli zlo čini, rekao je. 

Kazao je kako bi radije tu poruku gledao u kontekstu one poruke pape Franje, kao što je i sam napravio s porukom na svom Facebook profilu.

– Radije na sebe preuzima muku i smrt, negoli čini da bi drugi umirali ili da bi im bilo loše. On svu našu bijedu preuzima na sebe. Evo u tom kontekstu je Papin poziv na cijepljenje kao čin ljubavi. Žao mi je što se vjerske osjećaje ljudi zloupotrebljava, što su ljudi očito iracionalni i što se vjera koristi u svemu tome kao nekakav motor za nešto što ne samo da nema veze s vjerom, nego se pravoj vjeri, kršćanskoj vjeri – protivi, dodao je. 

Istaknuo je kako je zanimljivo primijetiti da danas u Hrvatskoj imamo mnoge koji se nazivaju katolici, a njihovo vjerovanje nama veze s katoličkim naučavanjem.

Rekao je kako je zanimljivo da se isti ljudi koji se zalažu za život, a u drugoj situaciji inzistiraju na pravu za slobodu. 0 seconds of 6 minutes, 12 secondsVolume 0% 

Maldini: Cijela situacija utječe na podjele u društvu

Podijelila se i politička scena. SDP traži strože mjere i kritizira Vladu da mjere nisu dovoljno stroge niti odluke dovoljno odlučne. S druge strane Most prikuplja referendum o COVID potvrdama, te sam predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović odbija provoditi COVID potvrde kod sebe u Uredu predsjednika.

Politolog prof. dr. sc. Pero Maldini, Sveučilište u Dubrovniku istaknuo je kako cijela situacija utječe jako na podjele u društvu.

 – Ako govorimo s pravno-političkog aspekta, onda cijelu ovu situaciju, odnosno mjere utemeljujemo na dva zakona – Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, te Zakonu o sustavu civilne zaštite, poručio je.

Dodao je da njihove novelacije, koje su bile i koje predstoje, na tragu su poboljšanja i da se zaštiti javni interes, odnosno javno zdravlje.

Maldini je rekao kako su i ustavno-pravni stručnjaci potvrdili da nema nikakvih prijepora na način kako se provode ti zakoni u smislu mjera zaštite.

Dodao je ako gledamo s političke strane i demokratskom kontekstu, onda govorimo o pravima i obvezama.

– Imamo građanska prava i građanske slobode koji demokratski poredak jamči, ali se ne može gledati sam, već se moraju gledati i građanske obveze, naglasio je.

Maldini je poručio kako ne treba skupljati jeftine političke bodove na stvarima kao što je ova bolest. 

Ambriović Ristov: Svi cijepljeni doprinose manje epidemiji

Predstojnica Zavoda za molekularnu biologiju Instituta “Ruđer Bošković” i članica Znanstvenog savjeta Vlade prof. dr. sc. Andreja Ambriović Ristov kazala je kako su sve teze opasne koje nisu temeljene na znanstvenim istraživanjima.

Trenutno se govori o protivnicima COVID potvrda, koji temelje svoju tezu da se COVID potvrde besmislene kao da se cijepljeni i necijepljeni mogu zaraziti.

– No ta informacija je izvađena iz konteksta, no ono što je kompletna informacija je da oni koji su cijepljeni upola manje imaju vjerojatnost da će se zaraziti. Kada se i zaraze, oni kraće šire virus. Dakle, svi cijepljeni doprinose manje epidemiji, poručila je Ambriović Ristov.

Dodala je kako na raspolaganju stoji testiranje, ali se ne može testirati cijelu populaciju. Zato se testiraju necijepljenje osobe. Kazala je da je cjepivo dobro istraženo i ispitano. Ono je sigurno.

Istaknula je kako znanstvenici trebaju govoriti istinu u javnosti, a ako nemaju sve informacije onda ne mogu govoriti u javnosti. 

Vinković:  Da je jezik bio jednostavniji, možda bi se više i razumjelo o cjepivu

Vanjskopolitički komentator HRT-a Tihomir Vinković poručio je kako prosvjedi u Belgiji i Hrvatskoj nisu jednaki. U Belgiji su se okupili i lijevi i desni, srednji i umirovljenici i svi su došli bez maske. Najmanje se prosvjeduje zbog COVID-a.

Rekao je kako je problem bio jer jezik znanstvenika nije bio jednostavan i mnogi ih nisu razumjeli.

– Da je jezik bio jednostavniji, možda bi ih se više i razumjelo. Neki su govorili da cjepivo drži sigurnu zaštitu, ali se nije znalo vrijeme te zaštite. Drugi su govorili drugačije, dodao je. 

“Ja bih, kao katolički svećenik, puno radije da, ako je to potrebno, umrem zbog toga što sam se cijepio negoli da ja, zbog toga što se nisam cijepio, bilo kome uzrokujem bolest i smrt.” – monsinjor Mate Uzinić

“Treba se držati epidemioloških mjera”

Ćorušić je rekao kako koronavirus nije bezazlen, one osobe koji ne vjeruju u njega treba poslati u bolnicu da vide kako to izgleda. Smatra neprimjerenim ponašanjem predsjednika države o ovoj situaciji, te ga čudi njegova podrška pismu HBK-a.

Dodao je kako je pismo HBK-a trebao biti bolje sročen. Ćorušić je ponovio kako se treba držati epidemioloških mjera, te se treba cijepiti.

Maldini je naglasio kako odluke Stožera se ne trebaju preseliti u Hrvatski sabor, jer njihove su odluke utemeljene već na postojećim zakonima.

– Građanska sloboda, ne može biti veća od prava na život, poručio je.

Ambriović Ristov kazala je kako joj nije jasno da ljudi ne vjeruju znanosti. Dodala je kako su cijepljeni ljudi ipak zaštićeni i trebamo biti sretni, jer imamo cjepivo.

– Ne pokazujemo dovoljno zahvalnost što smo imali u protekle dvije godine, a pogotovo sada.

Vinković je rekao da se u Belgiji vidi procijepljenost prema regijama. Najviše smrtnih slučajeva ima u Brusselsu, jer je tamo i najmanja procijepljenost.

No, mjere su puno strože nego u Hrvatskoj, to očito građani Hrvatske ne shvaćaju. 

Predstojnica Zavoda za molekularnu biologiju Instituta “Ruđer Bošković” i članica Znanstvenog savjeta Vlade prof. dr. sc. Andreja Ambriović Ristov kazala je kako građani Hrvatske trebaju vjerovati znanstvenicima i liječnicima. Kazala je da bi ona uvela i puno širu primjenu COVID potvrda.

Politolog prof. dr. sc. Pero Maldini istaknuo je kako trebamo biti solidarni, a ne slušati glasnu manjinu koja prikupe jeftine političke bodove.

Vanjskopolitički komentator HRT-a Tihomir Vinković poručio je ako ljudi žele raditi u institucijama, onda se moraju i testirati.

Nadbiskup koadjutor Riječke nadbiskupije i apostolski upravitelj Dubrovačke biskupije monsinjor Mate Uzinić naglasio je kako mi je žao što se zloupotrebljavaju poruke koje se šalju, a one ponekad nisu ni posve jasne, no, važno je u ovom vremenu prepoznati ne samo svoja prava, već treba prepoznati i odgovornost, koju treba pretvoriti u ljubav. Pozvao je sve ljude da se cijepe. 

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
1 Comment

1 Comment

  1. covid 21

    25. studenoga 2021. at 19:56

    Što se mene tiče, ono prvo.

    No votes yet.
    Please wait...

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

APEL VASTROGASACA: “Oprezno za blagdan Svih svetih i Dušni dan!”

Objavljeno

-

By

Dok se prisjećamo najmilijih koji nisu više s nama, budimo na oprezu zbog mogućeg nastanka požara svijeća, voska i suhog cvijeća.

I ove će godine velik broj hrvatskih građana obilježiti blagdan Svih svetih i Dušni dan tradicionalnim odlaskom na groblje, postavljanjem cvijeća na grobove i paljenjem svijeća. Na taj način se sjećamo naših najmilijih koji više nisu s nama. U ovakvim trenucima potrebno je pozvati građane na oprez zbog mogućeg nastanka požara jer se velika količina upaljenih svijeća, rastopljenog voska i suhog cvijeća na grobljima može lako zapaliti.

Vatrogasci savjetuju:

• nemojte paliti svijeće i šibice u blizini suhe trave,

• svijeće koje još gore i šibice ne bacajte u travu ili smeće,

• ne uklanjajte ugašene svijeće dok se ne ohlade,

• stare lampione i ostali otpad odlažite na za to predviđena mjesta,

• ako palite voštane svijeće i lampione u kućama, ne ostavljajte ih bez nadzora,

• po izlasku iz kuće ili odlasku na spavanje ugasite svijeće,

• nemojte stavljati upaljene svijeće i lampione na prozore kako ne bi došlo do požara zavjesa i namještaja,

• ako primijetite požar na groblju ili na objektima, odmah zovite vatrogasce na broj 193.

Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Stiže velika promjena vremena, ponegdje i desetak stupnjeva hladnije

Objavljeno

-

By

EU METSTAT

Pretežno sunčano vrijeme nastavit će se i danas u najvećem dijelu Hrvatske, ali tijekom jutra mjestimice na kopnu još može biti magle.

Nešto više oblaka očekujemo poslijepodne na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje do kraja dana ponegdje može pasti i malo kiše. Zapuhat će povremeno umjeren vjetar južnih smjerova, a duž obale će tijekom dana zapuhati umjereno jugo koje će navečer jačati. Nakon svježeg jutra, danju iznadprosječno toplo uz popodnevne vrijednosti većinom od 18 do 23 Celzijeva stupnja, samo u gorskim krajevima malo svježije.

Srijeda nam nosi više oblaka uz veliku vjerojatnost i za kišu koja će obilnija i raširenija biti na Jadranu i krajevima uz Jadran gdje mjestimice može biti praćena i grmljavinom. U unutrašnjosti zemlje će kiše biti manje, a na istoku Hrvatske prijepodne još očekujemo dosta sunca.

Nastavlja se južina pa će i dalje biti toplo. Na Jadranu jugo mjestimice može imati vrlo jake i olujne udare, poslijepodne će najprije na sjevernom dijelu okrenuti na južni i jugozapadni vjetar pa oslabjeti. Jutro toplije od prethodnih, osobito na kopnu, a dnevna temperatura uglavnom između 15 i 20°C, na istoku Slavonije i koji stupanj viša.

U četvrtak će na kopnu i sjevernom Jadranu dan biti pretežno oblačan, mjestimice s kišom, dok bi u Dalmaciji već trebalo biti uglavnom suho. Vjetar će okrenuti na sjeverne smjerove, na sjevernom Jadranu jaku buru. Jutarnja temperatura ugodna, a dnevna će biti niža, osobito na kopnu pa u Slavoniji može biti i desetak stupnjeva niža nego u srijedu.

Petak počinje prohladno, u unutrašnjosti i maglovito, a danju će biti pretežno ili djelomično sunčano. Čini se da nova promjena vremena dolazi za vikend kad uz sve više oblaka ponovno mjestimice može biti kiše.

Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Nakon obilne kiše stiže smirivanje vremena. Evo što donosi početak novog tjedna

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

U protekla 24 sata ciklona koja se premještala preko naše zemlje donijela je većem dijelu Hrvatske prvu obilniju kišu nakon nekoliko tjedana, ponegdje i mjeseci. Najmanje oborina je palo na istoku Hrvatske gdje se nastavlja manjak oborina.

Ciklona danas napušta Hrvatsku pa je kiša u većini Hrvatske prestala, a sa sjeverozapada se već počelo i djelomično razvedravati. U nastavku dana kiša će prestati i u Slavoniji i Dalmaciji, najkasnije na krajnjem jugu.

Uz razvedravanje očekujemo i dosta sunčanih razdoblja pa će nedjelja biti povoljnija za boravak i planove na otvorenom. Navečer i u noći sa sjeverozapada novo naoblačenje s mjestimičnom kišom.

Vjetar na kopnu slab do umjeren sjevernih smjerova, a duž obale će puhati umjerena bura, koja osobito ujutro i ponovno navečer može imati jake do olujne udare, osobito podno Velebita.

Popodnevna temperatura zraka većinom od 15 do 19°C, na Jadranu i krajevima uz Jadran i do 23 Celzijeva stupnja.

Ponedjeljak nam nosi nove oblake, mjestimice s malo kiše, uglavnom u unutrašnjosti i na dijelu sjevernog Jadrana. Vjetar slab do umjeren sjevernih smjerova, na Jadranu umjerena i pojačana bura koja podno Velebita može imati i olujne udare, osobito navečer. Jutarnja temperatura na kopnu od 5 do 10, duž obale i na otocima između 11 i 14°C. Najviša dnevna u unutrašnjosti između 13 i 18°C, na Jadranu koji stupanj viša.

Od utorka slijede uglavnom suhi dani. Duž Jadrana puno sunca, u unutrašnjosti će povremeno biti i oblaka. Hladnije noći i jutra, na kopnu uz mjestimičnu maglu, a dnevna temperatura bez veće promjene.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu