Hrvatska
PODJELE U DRUŠTVU Uzinić: “Radije bih umro od cjepiva, nego da ja uzrokujem smrt i bolest jer nisam cijepljen”
Ravnatelj Kliničkog bolničkog centra Zagreb prof. dr. sc. Ante Ćorušić, dr. med. rekao je u HTV-ovoj emisiji “Otvoreno” kako ga zabrinjava stanje do kojeg je došlo u društvu.
– Mi smo u stanju jedne nacionalne kolektivne ugroze i to virusom koji je nepredvidiv svojim ponašanjem i žalosti me ova činjenica da smo se oko toga kao društvo podijelili. Odgovorno tvrdim ovdje pred svima, istina je samo Bog, vjernik sam i ne mogu razumjeti ovakve skupove koji se događaju u Hrvatskoj. Ljudi sebi uzimaju za pravo da nose slike Majke Božje, Isusa Krista, kao da ja nemam pravo na to, iako sam cijepljen tri puta, poručio je.
Naglasio je kako smo se našli u situaciji da moramo braniti nacionalnu sigurnost i nacionalni kolektivitet od neodgovornih pojedinaca.
Dodao je da se očito vidi kako je prosvjed u Zagrebu bio politički, usmjeren protiv aktualne Vlade. Rekao je kako je prosvjed bio dobro organiziran, ali i dobro plaćen.
– Politika snosi značajan dio odgovornost. Nalazimo se na jednoj prekretnici i jedino mjerama možemo sačuvati kolektivnu sigurnost, poručio je.
Ćorušić je istaknuo kako cjepivo nije eksperimentalno, već da to cjepivo štiti ljudske živote, jer u KBC Zagreb trenutno na 212 postelja, osamdeset posto ljudi nije cijepljeno.
Monsinjor Uzinić: Pismo HBK je zloupotrebljeno
Ulje na vatru dolilo je i pismo Hrvatske biskupske konferencije, koje ne slijedi poruke pape Franje. Nadbiskup koadjutor Riječke nadbiskupije i apostolski upravitelj Dubrovačke biskupije monsinjor Mate Uzinić naglasio je kako je prestroga osuda toga pisma, jer je ono zloupotrebljeno.
– Međutim, u njemu ima elemenata koji nisu toliko istaknuti, a važni su. Recimo potiče se na promišljane i na konstruktivnu suradnju. Odbijanje testiranja i cijepljenja nije ono što su biskupi i Stalno vijeće hrvatske biskupske konferencije željeli poručiti s tom porukom, poručio je.
Dodao je kako ta poruka ne komentira papine izjave, nego komentira izjave Kongregacije za nauk vjere.
– Nakana je bila više govoriti, je li cjepivo prihvatljivo ili nije prihvatljivo. U samoj poruci se govori da bez obzira na koji se način došlo do cjepiva, to je cjepivo za nas ipak prihvatljivo, istaknuo je monsinjor Mate Uzinić.
Komentirao je i prosvjed u Zagrebu.
-To nije vjera, to je ideologija, ideologiziranje vjere, a onda to više nije vjera. Osvrnuo bih se na govor koji je jedan od redovnika izrekao. Poznajem ga i žao mi je što je krenuo u tom smjeru, ali u tom govoru se više prikazuje kao aktivist nego svećenik. Nemam namjeru tjerati nikoga da s oltara ljude poziva da se cijepe. To nije naše poslanje. Ne smijemo si dozvoliti da govorimo ljudima da se ne cijepe i uključiti se u aktivizam jer to nije naše poslanje, naglasio je.
– Reći ću samo jednu stvar koja je meni bila poticaj i da se cijepim, i da se trudim oko epidemioloških mjera, i da donosim određene odluke vezane za mjere za ponašanje u Crkvi. Ja bih, kao katolički svećenik, puno radije da, ako je to potrebno, umrem zbog toga što sam se cijepio negoli da ja, zbog toga što se nisam cijepio, bilo kome uzrokujem bolest i smrt. To je kršćanski stav, to je stav na koji nas poziva Isus Krist, radije na sebe preuzima zlo negoli zlo čini, rekao je.
Kazao je kako bi radije tu poruku gledao u kontekstu one poruke pape Franje, kao što je i sam napravio s porukom na svom Facebook profilu.
– Radije na sebe preuzima muku i smrt, negoli čini da bi drugi umirali ili da bi im bilo loše. On svu našu bijedu preuzima na sebe. Evo u tom kontekstu je Papin poziv na cijepljenje kao čin ljubavi. Žao mi je što se vjerske osjećaje ljudi zloupotrebljava, što su ljudi očito iracionalni i što se vjera koristi u svemu tome kao nekakav motor za nešto što ne samo da nema veze s vjerom, nego se pravoj vjeri, kršćanskoj vjeri – protivi, dodao je.
Istaknuo je kako je zanimljivo primijetiti da danas u Hrvatskoj imamo mnoge koji se nazivaju katolici, a njihovo vjerovanje nama veze s katoličkim naučavanjem.
Rekao je kako je zanimljivo da se isti ljudi koji se zalažu za život, a u drugoj situaciji inzistiraju na pravu za slobodu. 0 seconds of 6 minutes, 12 secondsVolume 0%
Maldini: Cijela situacija utječe na podjele u društvu
Podijelila se i politička scena. SDP traži strože mjere i kritizira Vladu da mjere nisu dovoljno stroge niti odluke dovoljno odlučne. S druge strane Most prikuplja referendum o COVID potvrdama, te sam predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović odbija provoditi COVID potvrde kod sebe u Uredu predsjednika.
Politolog prof. dr. sc. Pero Maldini, Sveučilište u Dubrovniku istaknuo je kako cijela situacija utječe jako na podjele u društvu.
– Ako govorimo s pravno-političkog aspekta, onda cijelu ovu situaciju, odnosno mjere utemeljujemo na dva zakona – Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, te Zakonu o sustavu civilne zaštite, poručio je.
Dodao je da njihove novelacije, koje su bile i koje predstoje, na tragu su poboljšanja i da se zaštiti javni interes, odnosno javno zdravlje.
Maldini je rekao kako su i ustavno-pravni stručnjaci potvrdili da nema nikakvih prijepora na način kako se provode ti zakoni u smislu mjera zaštite.
Dodao je ako gledamo s političke strane i demokratskom kontekstu, onda govorimo o pravima i obvezama.
– Imamo građanska prava i građanske slobode koji demokratski poredak jamči, ali se ne može gledati sam, već se moraju gledati i građanske obveze, naglasio je.
Maldini je poručio kako ne treba skupljati jeftine političke bodove na stvarima kao što je ova bolest.
Ambriović Ristov: Svi cijepljeni doprinose manje epidemiji
Predstojnica Zavoda za molekularnu biologiju Instituta “Ruđer Bošković” i članica Znanstvenog savjeta Vlade prof. dr. sc. Andreja Ambriović Ristov kazala je kako su sve teze opasne koje nisu temeljene na znanstvenim istraživanjima.
Trenutno se govori o protivnicima COVID potvrda, koji temelje svoju tezu da se COVID potvrde besmislene kao da se cijepljeni i necijepljeni mogu zaraziti.
– No ta informacija je izvađena iz konteksta, no ono što je kompletna informacija je da oni koji su cijepljeni upola manje imaju vjerojatnost da će se zaraziti. Kada se i zaraze, oni kraće šire virus. Dakle, svi cijepljeni doprinose manje epidemiji, poručila je Ambriović Ristov.
Dodala je kako na raspolaganju stoji testiranje, ali se ne može testirati cijelu populaciju. Zato se testiraju necijepljenje osobe. Kazala je da je cjepivo dobro istraženo i ispitano. Ono je sigurno.
Istaknula je kako znanstvenici trebaju govoriti istinu u javnosti, a ako nemaju sve informacije onda ne mogu govoriti u javnosti.
Vinković: Da je jezik bio jednostavniji, možda bi se više i razumjelo o cjepivu
Vanjskopolitički komentator HRT-a Tihomir Vinković poručio je kako prosvjedi u Belgiji i Hrvatskoj nisu jednaki. U Belgiji su se okupili i lijevi i desni, srednji i umirovljenici i svi su došli bez maske. Najmanje se prosvjeduje zbog COVID-a.
Rekao je kako je problem bio jer jezik znanstvenika nije bio jednostavan i mnogi ih nisu razumjeli.
– Da je jezik bio jednostavniji, možda bi ih se više i razumjelo. Neki su govorili da cjepivo drži sigurnu zaštitu, ali se nije znalo vrijeme te zaštite. Drugi su govorili drugačije, dodao je.
“Ja bih, kao katolički svećenik, puno radije da, ako je to potrebno, umrem zbog toga što sam se cijepio negoli da ja, zbog toga što se nisam cijepio, bilo kome uzrokujem bolest i smrt.” – monsinjor Mate Uzinić
“Treba se držati epidemioloških mjera”
Ćorušić je rekao kako koronavirus nije bezazlen, one osobe koji ne vjeruju u njega treba poslati u bolnicu da vide kako to izgleda. Smatra neprimjerenim ponašanjem predsjednika države o ovoj situaciji, te ga čudi njegova podrška pismu HBK-a.
Dodao je kako je pismo HBK-a trebao biti bolje sročen. Ćorušić je ponovio kako se treba držati epidemioloških mjera, te se treba cijepiti.
Maldini je naglasio kako odluke Stožera se ne trebaju preseliti u Hrvatski sabor, jer njihove su odluke utemeljene već na postojećim zakonima.
– Građanska sloboda, ne može biti veća od prava na život, poručio je.
Ambriović Ristov kazala je kako joj nije jasno da ljudi ne vjeruju znanosti. Dodala je kako su cijepljeni ljudi ipak zaštićeni i trebamo biti sretni, jer imamo cjepivo.
– Ne pokazujemo dovoljno zahvalnost što smo imali u protekle dvije godine, a pogotovo sada.
Vinković je rekao da se u Belgiji vidi procijepljenost prema regijama. Najviše smrtnih slučajeva ima u Brusselsu, jer je tamo i najmanja procijepljenost.
No, mjere su puno strože nego u Hrvatskoj, to očito građani Hrvatske ne shvaćaju.
Predstojnica Zavoda za molekularnu biologiju Instituta “Ruđer Bošković” i članica Znanstvenog savjeta Vlade prof. dr. sc. Andreja Ambriović Ristov kazala je kako građani Hrvatske trebaju vjerovati znanstvenicima i liječnicima. Kazala je da bi ona uvela i puno širu primjenu COVID potvrda.
Politolog prof. dr. sc. Pero Maldini istaknuo je kako trebamo biti solidarni, a ne slušati glasnu manjinu koja prikupe jeftine političke bodove.
Vanjskopolitički komentator HRT-a Tihomir Vinković poručio je ako ljudi žele raditi u institucijama, onda se moraju i testirati.
Nadbiskup koadjutor Riječke nadbiskupije i apostolski upravitelj Dubrovačke biskupije monsinjor Mate Uzinić naglasio je kako mi je žao što se zloupotrebljavaju poruke koje se šalju, a one ponekad nisu ni posve jasne, no, važno je u ovom vremenu prepoznati ne samo svoja prava, već treba prepoznati i odgovornost, koju treba pretvoriti u ljubav. Pozvao je sve ljude da se cijepe.
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.





covid 21
25. studenoga 2021. at 19:56
Što se mene tiče, ono prvo.