Connect with us

Hrvatska

PODJELE U DRUŠTVU Uzinić: “Radije bih umro od cjepiva, nego da ja uzrokujem smrt i bolest jer nisam cijepljen”

Objavljeno

-

Ravnatelj Kliničkog bolničkog centra Zagreb prof. dr. sc. Ante Ćorušić, dr. med. rekao je u HTV-ovoj emisiji “Otvoreno” kako ga zabrinjava stanje do kojeg je došlo u društvu.

– Mi smo u stanju jedne nacionalne kolektivne ugroze i to virusom koji je nepredvidiv svojim ponašanjem i žalosti me ova činjenica da smo se oko toga kao društvo podijelili. Odgovorno tvrdim ovdje pred svima, istina je samo Bog, vjernik sam i ne mogu razumjeti ovakve skupove koji se događaju u Hrvatskoj. Ljudi sebi uzimaju za pravo da nose slike Majke Božje, Isusa Krista, kao da ja nemam pravo na to, iako sam cijepljen tri puta, poručio je.

Naglasio je kako smo se našli u situaciji da moramo braniti nacionalnu sigurnost i nacionalni kolektivitet od neodgovornih pojedinaca.

Dodao je da se očito vidi kako je prosvjed u Zagrebu bio politički, usmjeren protiv aktualne Vlade. Rekao je kako je prosvjed bio dobro organiziran, ali i dobro plaćen.

– Politika snosi značajan dio odgovornost. Nalazimo se na jednoj prekretnici i jedino mjerama možemo sačuvati kolektivnu sigurnost, poručio je.

Ćorušić je istaknuo kako cjepivo nije eksperimentalno, već da to cjepivo štiti ljudske živote, jer u KBC Zagreb trenutno na 212 postelja, osamdeset posto ljudi nije cijepljeno. 

Monsinjor Uzinić: Pismo HBK je zloupotrebljeno

Ulje na vatru dolilo je i pismo Hrvatske biskupske konferencije, koje ne slijedi poruke pape Franje. Nadbiskup koadjutor Riječke nadbiskupije i apostolski upravitelj Dubrovačke biskupije monsinjor Mate Uzinić naglasio je kako je prestroga osuda toga pisma, jer je ono zloupotrebljeno.

– Međutim, u njemu ima elemenata koji nisu toliko istaknuti, a važni su. Recimo potiče se na promišljane i na konstruktivnu suradnju. Odbijanje testiranja i cijepljenja nije ono što su biskupi i Stalno vijeće hrvatske biskupske konferencije željeli poručiti s tom porukom, poručio je.

Dodao je kako ta poruka ne komentira papine izjave, nego komentira izjave Kongregacije za nauk vjere.

– Nakana je bila više govoriti, je li cjepivo prihvatljivo ili nije prihvatljivo. U samoj poruci se govori da bez obzira na koji se način došlo do cjepiva, to je cjepivo za nas ipak prihvatljivo, istaknuo je monsinjor Mate Uzinić.

Komentirao je i prosvjed u Zagrebu.

-To nije vjera, to je ideologija, ideologiziranje vjere, a onda to više nije vjera. Osvrnuo bih se na govor koji je jedan od redovnika izrekao. Poznajem ga i žao mi je što je krenuo u tom smjeru, ali u tom govoru se više prikazuje kao aktivist nego svećenik. Nemam namjeru tjerati nikoga da s oltara ljude poziva da se cijepe. To nije naše poslanje. Ne smijemo si dozvoliti da govorimo ljudima da se ne cijepe i uključiti se u aktivizam jer to nije naše poslanje, naglasio je.

– Reći ću samo jednu stvar koja je meni bila poticaj i da se cijepim, i da se trudim oko epidemioloških mjera, i da donosim određene odluke vezane za mjere za ponašanje u Crkvi. Ja bih, kao katolički svećenik, puno radije da, ako je to potrebno, umrem zbog toga što sam se cijepio negoli da ja, zbog toga što se nisam cijepio, bilo kome uzrokujem bolest i smrt. To je kršćanski stav, to je stav na koji nas poziva Isus Krist, radije na sebe preuzima zlo negoli zlo čini, rekao je. 

Kazao je kako bi radije tu poruku gledao u kontekstu one poruke pape Franje, kao što je i sam napravio s porukom na svom Facebook profilu.

– Radije na sebe preuzima muku i smrt, negoli čini da bi drugi umirali ili da bi im bilo loše. On svu našu bijedu preuzima na sebe. Evo u tom kontekstu je Papin poziv na cijepljenje kao čin ljubavi. Žao mi je što se vjerske osjećaje ljudi zloupotrebljava, što su ljudi očito iracionalni i što se vjera koristi u svemu tome kao nekakav motor za nešto što ne samo da nema veze s vjerom, nego se pravoj vjeri, kršćanskoj vjeri – protivi, dodao je. 

Istaknuo je kako je zanimljivo primijetiti da danas u Hrvatskoj imamo mnoge koji se nazivaju katolici, a njihovo vjerovanje nama veze s katoličkim naučavanjem.

Rekao je kako je zanimljivo da se isti ljudi koji se zalažu za život, a u drugoj situaciji inzistiraju na pravu za slobodu. 0 seconds of 6 minutes, 12 secondsVolume 0% 

Maldini: Cijela situacija utječe na podjele u društvu

Podijelila se i politička scena. SDP traži strože mjere i kritizira Vladu da mjere nisu dovoljno stroge niti odluke dovoljno odlučne. S druge strane Most prikuplja referendum o COVID potvrdama, te sam predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović odbija provoditi COVID potvrde kod sebe u Uredu predsjednika.

Politolog prof. dr. sc. Pero Maldini, Sveučilište u Dubrovniku istaknuo je kako cijela situacija utječe jako na podjele u društvu.

 – Ako govorimo s pravno-političkog aspekta, onda cijelu ovu situaciju, odnosno mjere utemeljujemo na dva zakona – Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, te Zakonu o sustavu civilne zaštite, poručio je.

Dodao je da njihove novelacije, koje su bile i koje predstoje, na tragu su poboljšanja i da se zaštiti javni interes, odnosno javno zdravlje.

Maldini je rekao kako su i ustavno-pravni stručnjaci potvrdili da nema nikakvih prijepora na način kako se provode ti zakoni u smislu mjera zaštite.

Dodao je ako gledamo s političke strane i demokratskom kontekstu, onda govorimo o pravima i obvezama.

– Imamo građanska prava i građanske slobode koji demokratski poredak jamči, ali se ne može gledati sam, već se moraju gledati i građanske obveze, naglasio je.

Maldini je poručio kako ne treba skupljati jeftine političke bodove na stvarima kao što je ova bolest. 

Ambriović Ristov: Svi cijepljeni doprinose manje epidemiji

Predstojnica Zavoda za molekularnu biologiju Instituta “Ruđer Bošković” i članica Znanstvenog savjeta Vlade prof. dr. sc. Andreja Ambriović Ristov kazala je kako su sve teze opasne koje nisu temeljene na znanstvenim istraživanjima.

Trenutno se govori o protivnicima COVID potvrda, koji temelje svoju tezu da se COVID potvrde besmislene kao da se cijepljeni i necijepljeni mogu zaraziti.

– No ta informacija je izvađena iz konteksta, no ono što je kompletna informacija je da oni koji su cijepljeni upola manje imaju vjerojatnost da će se zaraziti. Kada se i zaraze, oni kraće šire virus. Dakle, svi cijepljeni doprinose manje epidemiji, poručila je Ambriović Ristov.

Dodala je kako na raspolaganju stoji testiranje, ali se ne može testirati cijelu populaciju. Zato se testiraju necijepljenje osobe. Kazala je da je cjepivo dobro istraženo i ispitano. Ono je sigurno.

Istaknula je kako znanstvenici trebaju govoriti istinu u javnosti, a ako nemaju sve informacije onda ne mogu govoriti u javnosti. 

Vinković:  Da je jezik bio jednostavniji, možda bi se više i razumjelo o cjepivu

Vanjskopolitički komentator HRT-a Tihomir Vinković poručio je kako prosvjedi u Belgiji i Hrvatskoj nisu jednaki. U Belgiji su se okupili i lijevi i desni, srednji i umirovljenici i svi su došli bez maske. Najmanje se prosvjeduje zbog COVID-a.

Rekao je kako je problem bio jer jezik znanstvenika nije bio jednostavan i mnogi ih nisu razumjeli.

– Da je jezik bio jednostavniji, možda bi ih se više i razumjelo. Neki su govorili da cjepivo drži sigurnu zaštitu, ali se nije znalo vrijeme te zaštite. Drugi su govorili drugačije, dodao je. 

“Ja bih, kao katolički svećenik, puno radije da, ako je to potrebno, umrem zbog toga što sam se cijepio negoli da ja, zbog toga što se nisam cijepio, bilo kome uzrokujem bolest i smrt.” – monsinjor Mate Uzinić

“Treba se držati epidemioloških mjera”

Ćorušić je rekao kako koronavirus nije bezazlen, one osobe koji ne vjeruju u njega treba poslati u bolnicu da vide kako to izgleda. Smatra neprimjerenim ponašanjem predsjednika države o ovoj situaciji, te ga čudi njegova podrška pismu HBK-a.

Dodao je kako je pismo HBK-a trebao biti bolje sročen. Ćorušić je ponovio kako se treba držati epidemioloških mjera, te se treba cijepiti.

Maldini je naglasio kako odluke Stožera se ne trebaju preseliti u Hrvatski sabor, jer njihove su odluke utemeljene već na postojećim zakonima.

– Građanska sloboda, ne može biti veća od prava na život, poručio je.

Ambriović Ristov kazala je kako joj nije jasno da ljudi ne vjeruju znanosti. Dodala je kako su cijepljeni ljudi ipak zaštićeni i trebamo biti sretni, jer imamo cjepivo.

– Ne pokazujemo dovoljno zahvalnost što smo imali u protekle dvije godine, a pogotovo sada.

Vinković je rekao da se u Belgiji vidi procijepljenost prema regijama. Najviše smrtnih slučajeva ima u Brusselsu, jer je tamo i najmanja procijepljenost.

No, mjere su puno strože nego u Hrvatskoj, to očito građani Hrvatske ne shvaćaju. 

Predstojnica Zavoda za molekularnu biologiju Instituta “Ruđer Bošković” i članica Znanstvenog savjeta Vlade prof. dr. sc. Andreja Ambriović Ristov kazala je kako građani Hrvatske trebaju vjerovati znanstvenicima i liječnicima. Kazala je da bi ona uvela i puno širu primjenu COVID potvrda.

Politolog prof. dr. sc. Pero Maldini istaknuo je kako trebamo biti solidarni, a ne slušati glasnu manjinu koja prikupe jeftine političke bodove.

Vanjskopolitički komentator HRT-a Tihomir Vinković poručio je ako ljudi žele raditi u institucijama, onda se moraju i testirati.

Nadbiskup koadjutor Riječke nadbiskupije i apostolski upravitelj Dubrovačke biskupije monsinjor Mate Uzinić naglasio je kako mi je žao što se zloupotrebljavaju poruke koje se šalju, a one ponekad nisu ni posve jasne, no, važno je u ovom vremenu prepoznati ne samo svoja prava, već treba prepoznati i odgovornost, koju treba pretvoriti u ljubav. Pozvao je sve ljude da se cijepe. 

 
Nastavi čitati
1 Comment

1 Comments

  1. covid 21

    25. studenoga 2021. at 19:56

    Što se mene tiče, ono prvo.

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Budite oprezni: Povlači se još jedan proizvod iz trgovina

Objavljeno

-

By

Pixabay

Zbog prisustva neodobrenog bojila E110 u sadržaju opoziva se proizvod Regent – Cheese Rings od 60 grama s oznakom najbolje upotrijebiti do 20.11. 2025., izvijestila je Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH).

Proizvod nije u skladu s Uredbom o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane i Uredbom (EZ) od 16.prosinca 2008. o prehrambenim aditivima.

Obavijest za potrošače dostupna je na web stranicama subjekta u poslovanju s hranom https://kabayanstore.eu/hr.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nitko se devet dana nije kandidirao za europarlamentarne izbore

Objavljeno

-

By

Iako su to mogli učiniti unatrag devet dana, do petka još ni jedna politička stranka ili birači nisu Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) dostavili kandidacijsku listu za europske izbore, krajnji rok za dostavu im je u utorak, 23. travnja u ponoć.

Za sada su predaju listi najavili SDP s partnerima (u ponedjeljak, u 11 sati) i Ladislav Ilčić (u utorak, u 12, 30 sati) koji predaje kandidacijsku listu grupe birača.

Kandidacijske liste mogu predložiti političke stranke registrirane u Hrvatskoj na dan kad je objavljena odluka predsjednika Republike o raspisivanju izbora u „Narodnim novinama“ (15. ožujka) te birači, koji za pravovaljanost liste trebaju prikupiti najmanje 5.000 potpisa birača.

Ti se potpisi prikupljaju na obrascu koji je propisao DIP za ove izbore, a dostupni su na njegovoj mrežnoj stranici.

Kandidacijske liste mogu predložiti i koalicije stranaka.

DIP će liste do 20. travnja (subota), zaprimati u svojoj zgradi u Visokoj 15, a od 21.(nedjelja) do 23. travnja u ponoć, u zgradi Hrvatskog sabora na Trgu svetog Marka.

Od 19. do 20. travnja zaprimat će ih od 10 do 14 sati, a isto vrijedi i za 21. travnja.

U ponedjeljak, 22. travnja liste će zaprimati od 10 do 18 sati, a posljednjeg dana, u utorak, 23. travnja od 9 sati do ponoći.

Predaju liste treba najaviti, obrazac najave, koji je dostupan na mrežnoj stranici DIP-a www.izbori.hr, popunjen se dostavlja DIP-u na adresu elektroničke pošte: dip@izbori.hr.

Najkasnije do 25. travnja u ponoć, DIP će prihvatiti i objaviti zbirnu listu, a time će početi službena izborna promidžba koja će trajati do petka, 7. lipnja u ponoć. Od tada, pa do izborne nedjelje, 9. lipnja u 19 sati i zatvaranja birališta, na snazi će biti izborna šutnja.

Na izborima za Europski parlament prije pet godina natjecale su se 33 liste, osam više nego 2014. godine.

Kršenje izborne šutnje novčano se kažnjava

Za razliku od parlamentarnih izbora, gdje za to nema kazne, na izborima za Europski parlament kršenje izborne šutnje nosi ozbiljne novčane kazne koje izriče prekršajni sud.

Fizička osoba, dakle i građanin, koji prekrši šutnju, mogao bi ostati bez 398 eura, izborni kandidat od 1.327 do 3.981 eura, a pravna osoba, npr. politička stranka, od 13.272 do čak 66.361 eura.

Iako liste tek trebaju stići, SDP-ova koalicija već je objavila imena koja će se naći na njenoj listi, među njima su i imena Biljane BorzanTonina PiculeRomane Jerković i Predraga Freda Matića, dosadašnjih europarlamentaraca, zastupnika Bojana Glavaševića i Dalije OreškovićMarka Vešligaja, gradonačelnika Pregrade itd.

Na izborima svi vrsta u Hrvatskoj pravilo je da glavina kandidatura stiže posljednjih dana roka, no na činjenicu da DIP u devet dana nije zaprimio ni jednu za europske izbore, sasvim sigurno je utjecalo održavanje parlamentarnih izbora u srijedu na koje su stranke bile fokusirane.

Izbori za Europski parlament u Hrvatskoj će se održati u nedjelju, 9. lipnja i na njima će birači, na mandat od pet godina, izabrati 12 zastupnika u novi, 10. saziv Europskog parlamenta u kojemu će ih biti ukupno 720.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Za vikend stiže novo pogoršanje vremena, a evo što nas očekuje sljedeći tjedan…

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Azorska anticiklona zapadno od obale Europe i ciklonalna aktivnost nad sjevernom Europom uzrokuju jako sjeveroistočno strujanje od prizemnih do viših slojeva atmosfere kojim se hladan zrak polarnih širina spušta prema jugu.

U našim krajevima tlak zraka raste zbog pritjecanje hladnog zraka sa sjevera koji se gomila nad Panonskom nizinom istočno od Dinarida i preljeva preko planinskih prijevoja na Jadran kao jaka a u podvelebitskom primorju olujna bura. Nad Tirenskim morem plitka ciklona premješta se preko Grčke prema Egejskom moru i uzrokuje povećanu naoblaku na jugu Dalmacije.

Hladna fronta sa sjeverozapada nalazi se sjeverno od Alpa sporo se premješta prema jugoistoku a nad naše krajeve će prodrijeti noćas i sutra prijepodne. Danas će biti sunčano i vjetrovito s temperaturama primjerenim proljeću. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti od 8 do 12, na Jadranu od 12 do 16. Na Jadranu će puhati jaka, a u podvelebitskom primorju olujna bura koja će navečer oslabiti.

U noći na subotu u sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti naoblačenje uz kišu, a u višem gorju susnježicom i snijegom. Pogoršanje će se tijekom subote brzo širiti na cijelu zemlju s izuzetkom juga Dalmacije i otoka. Jutarnje temperature u unutrašnjosti od 1 do 5, na Jadranu i otocima oko 11 . Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti oko 9, na Jadranu do 15C. Na Jadranu jaka a u podvelebitskom primorju olujna bura širit će se tijekom dana sa sjevernom prema južnom Jadranu.

nedjelju oblačno i vjetrovito. Kiša će padati u Slavoniji i Baranji te na srednjem i južnom Jadranu a u zaobalnim planinama i planinama Bosne i Hercegovine moguća je susnježica i snijeg. Najviše dnevne temperature oko 10 na Jadranu oko 13.

Od ponedjeljka hladnije uz promjenljivu naoblaku. i sjeverni vjetar. Do kraja tjedna nastavak nestabilnog proljetnog vremena s povremenim mjestimičnim pljuskovima uz postupan porast temperature zraka.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu