Hrvatska
Gotovo svaki drugi građanin Hrvatske izložen je egzistencijalnom riziku
Siromašnih u Hrvatskoj je 700 tisuća dok je skoro 900 tisuća ljudi u riziku od siromaštva. Gotovo svaki drugi građanin izložen je egzistencijalnom riziku, upozoravaju porazne statistike.
Spletom nesretnih životnih okolnosti bez novca, posla i obitelji Barica nije imala drugog izbora nego se prije godinu dana javiti u prihvatilište za beskućnike. Topli obrok, soba koju dijeli s još jednom korisnicom i 200 kuna pomoći mjesečno – to je ono što sada ima.
“Pošto nemam svojih primanja, dobijam svaka tri mjeseca od Centra za socijalnu skrb 600 kuna, to je za osnovne potrepštine. Ostalo sve imam ovdje – toplu hranu, krevet. Ne planiram ostati u Kosnici, čim dobijem po mužu mirovinu, idem na stan početi život ispočetka. Tu sam privremeno dok se sve ne riješi. Sad je tako kako je”, govori Barica Babić, korisnica prihvatilišta CKGZ-a.
U svojim 60-ima puna je pozitivne energije, no priznaje da joj nije bilo lako nositi se sa situacijom u kojoj se našla. “Imala sam tri teška slučaja prošle godine. Prvo je potres uništio kat kuće, u srpnju smo imali tešku provalu u kući, a u listopadu mi je umro muž. Zbog svega toga nisam imala snage ostati tamo zbog straha i svega. Tako sam potražila pomoć od socijalne radnice, završila sam u bolnici na psihijatriji, socijalna radnica mi je našla tu smještaj dok se moje stanje ne riješi. Došla sam sa suzama, ali tu sam se oporavila psihički i fizički, stekla prijateljstva.”
Kod ljudi na rubu egzistencije često nastrada mentalno zdravlje
Upravo mentalno zdravlje vrlo često nastrada kod ljudi na rubu egzistencije jer se nalaze u začaranom krugu, ne dobivaju potrebnu pomoć, a nisu konkurentni na tržištu rada.
“90 posto ljudi psihičko oboli, vi kad ih vidite na cesti izgledaju vam u redu, ali istina je da su to bolesni ljudi, s brojnim dijagnozama, od depresije do šizofrenije i da ne mogu ni zaraditi novac u tim stanjima”, kaže Mile Mrvalj iz humanitarne udruge Fajter.
Problemi idu dalje. Hrvatska i dalje nije prihvatila europsku tipologiju beskućništva. Kad bi to napravila, bilo bi ih još više – oko 150 tisuća.
“Hrvatska ne želi uvesti topologiju beskućništva po standardima EU. Kad bi se to uvelo, u Hrvatskoj bi bilo oko 150.000 beskućnika jer bi tu ušla svaka stara i nemoćna osoba koja prima penziju s kojom ne može preživjeti i ne može podmiriti režije, nema struju i vodu, pa iako ima neki stančić”, dodaje Mrvalj.
Stigao je i novi prijedlog zakona o socijalnoj skrbi, koji se bavi i beskućnicima. Primjerice, u slučaju zaposlenja, ta skupina građana primala bi pola mjesečne socijalne naknade još šest mjeseci. No, stručnjaci tvrde – zakon je pun nedostataka.
“Kreće se s pogrešnih pretpostavki i računa se da sustav socijalne skrbi može funkcionirati po modelu nekih drugih sustava. Previđa se da ovaj sustav počiva na programima koji bi morali biti lokalno specifični. U praksi Centara za socijalnu skrb bilo je propusta, neujednačenosti, no to ne smije dovesti do toga da se reorganizira sustav, da funkcionira na temelju ujednačavanja procedura, kontrola”, pojašnjava Nino Žganec s Pravnog fakulteta u Zagrebu.
I građani upozoravaju na propuste. Roditelji-njegovatelji, čija mjesečna naknada iznosi 4000 kuna, tvrde kako se za njih ništa nije promijenilo na bolje.
“Primjerice, u slučaju da majci negovateljici dijete umre, ona istog tog dana gubi status i odlazi na tržište rada, bez ikakvih naknada i primanja, zar zaista mislite da je osobi u takvoj situaciji lako isti dan krenuti u to?”, pita se Marica Mikulić iz udruge Sjena.
U Hrvatskoj je 700 tisuća siromašnih. Granica siromaštva definirana je primanjima od 2927 kuna po članu kućanstva. Jednako strašan podatak je i da je još više od 900 tisuća ljudi u Hrvatskoj u velikom riziku da padne i ispod nje.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Hrvatska7 dana prijeLiječnici upozoravaju na trend među mladima: Peptidi nisu bezazleni
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.




