Connect with us

Hrvatska

Gotovo svaki drugi građanin Hrvatske izložen je egzistencijalnom riziku

Objavljeno

-

Siromašnih u Hrvatskoj je 700 tisuća dok je skoro 900 tisuća ljudi u riziku od siromaštva. Gotovo svaki drugi građanin izložen je egzistencijalnom riziku, upozoravaju porazne statistike.

Spletom nesretnih životnih okolnosti bez novca, posla i obitelji Barica nije imala drugog izbora nego se prije godinu dana javiti u prihvatilište za beskućnike. Topli obrok, soba koju dijeli s još jednom korisnicom i 200 kuna pomoći mjesečno – to je ono što sada ima.

“Pošto nemam svojih primanja, dobijam svaka tri mjeseca od Centra za socijalnu skrb 600 kuna, to je za osnovne potrepštine. Ostalo sve imam ovdje – toplu hranu, krevet. Ne planiram ostati u Kosnici, čim dobijem po mužu mirovinu, idem na stan početi život ispočetka. Tu sam privremeno dok se sve ne riješi. Sad je tako kako je”, govori Barica Babić, korisnica prihvatilišta CKGZ-a.

U svojim 60-ima puna je pozitivne energije, no priznaje da joj nije bilo lako nositi se sa situacijom u kojoj se našla. “Imala sam tri teška slučaja prošle godine. Prvo je potres uništio kat kuće, u srpnju smo imali tešku provalu u kući, a u listopadu mi je umro muž. Zbog svega toga nisam imala snage ostati tamo zbog straha i svega. Tako sam potražila pomoć od socijalne radnice, završila sam u bolnici na psihijatriji, socijalna radnica mi je našla tu smještaj dok se moje stanje ne riješi. Došla sam sa suzama, ali tu sam se oporavila psihički i fizički, stekla prijateljstva.”

Kod ljudi na rubu egzistencije često nastrada mentalno zdravlje

Upravo mentalno zdravlje vrlo često nastrada kod ljudi na rubu egzistencije jer se nalaze u začaranom krugu, ne dobivaju potrebnu pomoć, a nisu konkurentni na tržištu rada.

“90 posto ljudi psihičko oboli, vi kad ih vidite na cesti izgledaju vam u redu, ali istina je da su to bolesni ljudi, s brojnim dijagnozama, od depresije do šizofrenije i da ne mogu ni zaraditi novac u tim stanjima”, kaže Mile Mrvalj iz humanitarne udruge Fajter.

Problemi idu dalje. Hrvatska i dalje nije prihvatila europsku tipologiju beskućništva. Kad bi to napravila, bilo bi ih još više – oko 150 tisuća.

“Hrvatska ne želi uvesti topologiju beskućništva po standardima EU. Kad bi se to uvelo, u Hrvatskoj bi bilo oko 150.000 beskućnika jer bi tu ušla svaka stara i nemoćna osoba koja prima penziju s kojom ne može preživjeti i ne može podmiriti režije, nema struju i vodu, pa iako ima neki stančić”, dodaje Mrvalj.

Stigao je i novi prijedlog zakona o socijalnoj skrbi, koji se bavi i beskućnicima. Primjerice, u slučaju zaposlenja, ta skupina građana primala bi pola mjesečne socijalne naknade još šest mjeseci. No, stručnjaci tvrde – zakon je pun nedostataka.

“Kreće se s pogrešnih pretpostavki i računa se da sustav socijalne skrbi može funkcionirati po modelu nekih drugih sustava. Previđa se da ovaj sustav počiva na programima koji bi morali biti lokalno specifični. U praksi Centara za socijalnu skrb bilo je propusta, neujednačenosti, no to ne smije dovesti do toga da se reorganizira sustav, da funkcionira na temelju ujednačavanja procedura, kontrola”, pojašnjava Nino Žganec s Pravnog fakulteta u Zagrebu.

I građani upozoravaju na propuste. Roditelji-njegovatelji, čija mjesečna naknada iznosi 4000 kuna, tvrde kako se za njih ništa nije promijenilo na bolje.

“Primjerice, u slučaju da majci negovateljici dijete umre, ona istog tog dana gubi status i odlazi na tržište rada, bez ikakvih naknada i primanja, zar zaista mislite da je osobi u takvoj situaciji lako isti dan krenuti u to?”, pita se Marica Mikulić iz udruge Sjena.

U Hrvatskoj je 700 tisuća siromašnih. Granica siromaštva definirana je primanjima od 2927 kuna po članu kućanstva. Jednako strašan podatak je i da je još više od 900 tisuća ljudi u Hrvatskoj u velikom riziku da padne i ispod nje.

 

Hrvatska

OBJAVLJENI NOVI PODACI O UMRLIMA PO DOBNIM SKUPINAMA Gotovo svi mlađi od 50 su necijepljeni

Objavljeno

-

Stigli su novi podaci o smrtnosti u Hrvatskoj koji pokazuju kako na smrtnost utječe epidemija koronavirusa, ali i podaci koji pokazuju smrtnost necijepljenih i cijepljenih po dobnim skupinama.

Od ožujka 2020. do rujna ove godine 13 posto više mrtvih od petogodišnjeg prosjeka

Prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku, u Republici Hrvatskoj u rujnu 2021. bilo je 4660 umrlih. Broj umrlih u rujnu 2021. porastao je za 18.8%, odnosno bilo je 737 umrlih više u odnosu na petogodišnji prosjek (2015. – 2019.) za isti mjesec.

Promatrajući razdoblje otkad je službeno proglašena epidemija bolesti covid-19 u Republici Hrvatskoj, broj umrlih od ožujka 2020. do rujna 2021. porastao je za 13.0% u odnosu na petogodišnji prosjek za isto razdoblje, odnosno umrlih je bilo 10.736 više.

U prosincu 2020. bilo je dosad najviše umrlih u Republici Hrvatskoj u jednome mjesecu, odnosno 7608 umrlih. U odnosu na petogodišnji prosjek za isti mjesec, to je povećanje od 63.9% ili 2967 umrlih više.

Usporedbom grafikona s prikazom viška smrtnosti po mjesecima i grafikona s prikazom smrtnosti od covida-19 jasno se uočava višak smrtnosti u mjesecima u kojima se bilježi rast smrtnosti od covida-19. Višak smrtnosti bio je najviši u mjesecima u kojima još nije pokrenuto masovno cijepljenje, tako da se višak smrtnosti ni na koji način ne može dovoditi u vezu s cijepljenjem.

Budući da 2021. godina još uvijek traje, pa je tako još uvijek u tijeku i obrada podataka, na podatke za cijelu godinu će još trebati pričekati. 

No zato su dostupni podaci o necijepljenima i cijepljenima među preminulima po dobnim skupinama za ovu godinu zaključno s 28. studenog.

Gotovo svi mlađi od 50 su necijepljeni

Oni pokazuju kako je ove godine preminulo 6712 osoba, a od toga 5514 osoba nije bilo cijepljeno.

U dobnoj skupini do 39 godina svih 27 umrlih nije bilo cijepljeno.

Postotak necijepljenih za dobnu skupinu od 40 do 49 godina je 95.83 posto, za dobnu skupinu od 50 do 59 je 91.43 posto, a za dobnu skupinu od 60 do 64 godine 89.04 posto.

Za dobne skupine od 65 godina naviše postotak necijepljenih se kreće od 85.95 posto do 78.77 posto, ovisno o dobnoj skupini.

Detaljnije podatke možete vidjeti u tablici niže.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Žarko Puhovski: Milanović je nelegalni politički sin Franje Tuđamana

Objavljeno

-

By

Žarko Puhovski bio je gost N1 Studija uživo.

Komentirao je pobjedu Matije Posavca na izborima za međimurskog župana, kaže da je to “stara normalnost, formula koju svi zazivaju”.

“Razvilo se cinično gledanje na politiku, kao sve su to lopovi pa hoćemo našeg lopova. Širi se moralni cinizam, dijelom i zbog toga što je kod nas na snazi neka vrsta prošlogodišnje borbe protiv korupcije, koja prolazi”, govori Puhovski.

“U ovom trenutku korupcija nije tema. Malo ju je izgurala korona, malo preživljavanje EU-a. Nova ministrica vanjskih poslova Njemačke hladno govori da EU treba postati država”, kaže.

O slučaju Žalac kaže: “Plenković se sad to sjetio. On nije govorio da je odlična ministrica kad je je smjenjivao.”

“Politika je izgubila dobar dio svog posla”, govori Puhovski dodajući da inzistiranje na korupciji dovodi do toga da se ne shvaća kad se govori o promjenama zakona o Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa ne može Povjerenstvo imati glavnu riječ jer je to već sukob interesa.

Što se tiče Posavca, Puhovski kaže da je on zasigurno napravio i nešto dobro, ali “obično je tako da se na ponovljenim izborima kažnjava onaj zbog koga se izbori ponavljaju”, a to ovdje nije bio slučaj.

“Imate staro pravilo ‘vox populi, vox dei’, to se mora uzeti u obzir. Pogledajte rejting HDZ-a, skandal za skandalom, a on stoji kao u kamen uklesan. HDZ-ovo biračko tijelo je postalo imuno na korupcijska pitanja”, kaže Puhovski.

Referendum o covid-potvrdama

“Čini mi se da referendum neće proći iz krivih razloga, iz straha… Kad se odlučuje iz straha, to su uvijek iracionalne odluke. Mislim da se neće skupiti dovoljno potpisa”, govori Puhovski navodeći primjer referenduma u Švicarskoj na kojemu je velikom većinom prihvaćeno da ostanu covid-potvrde.

Dodaje i da se slaže s predsjednikom Republike Zoranom Milanovićem da može biti opasno referendumom mijenjati zakon. “To da vi o upravnoj mjeri odlučujete na referendumu, to je kao da artiljerijom pucate na vrapce”, kaže Puhovski.

“Što je problem naše desnice? To što su se 30 godina sprdali s ljudskim pravima, a  sad su se našli u situaciji da ih brane. A ne znaju kako”, kaže.

“Dijeljenje društva nije pitanje ljudskih prava”, zaključuje.

“O tome je trebalo odlučivati u Saboru. Tu su se pobrkale mnoge stvari, kao što su se na tim skupovima pobrkali razni ljudi”, govori Puhovski.

Na pitanje koliko predsjednik svojim izjavama inspirira protivnike covid-potvrda kaže: “Pazite, mi ne znamo ni koliko traju. Predsjednik ima pravo kao javni govornik na svakakve stavove. On ima glavnu zadaću finog podešavanja institucija. On to ne radi, on unosi nered. Ja imam pravo unositi nered, ali on je predsjednik države. Milanović se tu očito zabavlja suverenističkim stavom. On je nelegalni politički sin Franje Tuđamana. Jednom je to već pokušao i izgubio izbore. Sad mu to mnogo bolje ide.”

Puhovski smatra i da je predsjednik pozvao građane na neposluh kad je rekao neka rade što ih volja jer će i on raditi što ga je volja.

“Predsjednik države nije baš onaj koji bi to trebao raditi, meni se čini”, kaže Puhovski.

Stanje u pravosuđu

Na pitanje o situaciji u DORH-u i USKOK-u, Puhovski kaže da su i Zlata Hrvoj-Šipek i Vanja Marušić “muljale”.

“Gospođa Marušić očito pokriva nekog tko je loše radio na nakom predmetu u USKOK-u. To nisu neki teški slučajevi, to je jednostavan slučaj. Ne vidim što se tu imalo raditi mjesecima i kako se moglo ne vidjeti. To je netko katastrofalno pogriješio od ljudi koji su radili na predmetu. Je li Marušić to nekritički prihvatila ili nije, ne znam. Plenković je imao priliku da odigra veliki potez, da makne to vodstvo, skine oporbi mogućnost prigovora i dovede svoje ljude”, kaže Puhovski.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

HTZ pokrenuo novu zimsku kampanju “Croatia – Winter Wonderland”

Objavljeno

-

By

Hrvatska turistička zajednica pokrenula je novu promotivnu zimsku kampanju „Croatia – Winter Wonderland“, koja će se do 10. siječnja provoditi na ključnim emitivnim tržištima, odnosno na tržištu Njemačke, Slovenije, Austrije, Poljske, Češke, Slovačke, Mađarske, Italije, Nizozemske, Francuske, Velike Britanije, Belgije, Švedske i Norveške. Aktivnosti će se provoditi na društvenim mrežama Facebook, Instagram, Twitter, TikTok i Pinterest uz korištenje oznaka #CroatiaWinterWonderland i #MagicalCroatia. Glavni cilj kampanje je zadržavanje vidljivosti Hrvatske kroz isticanje zimskih ljepota hrvatskih destinacija, ali i pojedinih turističkih proizvoda poput eno-gastronomije, kulture, prirodnih ljepota i wellnessa. 

„Promotivne kampanje koje smo proveli u ovoj godini pozicionirale su našu zemlju kao kvalitetnu, sigurnu i dobro pripremljenu destinaciju. Da smo u tome bili vrlo uspješni potvrdila je i Europska putnička komisija (ETC) iz koje su istaknuli da je Hrvatska turistička zajednica tijekom jesenskih kampanji bila najaktivnija europska turistička organizacija na portalu i društvenim mrežama Visit Europe te kao takva odličan primjer turističkim organizacijama drugih zemalja. Do kraja ove godine očekujemo realizaciju određenog turističkog prometa, hrvatske destinacije pripremile su zanimljivu adventsku ponudu koju ćemo istaknuti upravo u sklopu ove zimske kampanje“, poručio je direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić, nadodavši kako će kampanja obuhvatiti i tradicionalne recepte, običaje i tradiciju, način izrade licitara te najbolje lokalitete za kreiranje zimskih fotografija.
 
Dodajmo kako će se u sklopu ove kampanje oznaka #MagicalCroatia prilagođavati i pojedinim
destinacijama koje će biti obuhvaćene promotivnim aktivnostima pa se i same destinacije i
fanove poziva da koriste oznake poput primjerice #MagicalZagreb, #MagicalOpatija,

MagicalSplit i sl. Također, dio kampanje je i nagradna igra koja će se provoditi na pojedinim tržištima, a u sklopu koje će biti nagrađene najbolje fotografije zimskih ljepota hrvatskih destinacija i lokaliteta te najbolji odgovori fanova na društvenim mrežama na nagradna pitanja.

S ciljem postizanja što boljih rezultata, u sklopu kampanje, ukoliko epidemiološki uvjeti u zemlji i na emitivnim tržištima budu dozvoljavali, predviđeno je putovanje za inozemne influencere koji će posjetiti zimsku zemlju čuda na otoku Rabu, istražiti Nacionalni park Plitvička jezera u bijelom pokrivaču, uživati u božićnom duhu Zagreba i Dubrovnika i dr.

 
Nastavi čitati

U trendu