Connect with us

Hrvatska

Kaić o proteinskom cjepivu: “Ljudi polažu nade, ali ne zna se koliko će biti djelotvorno i sigurno”

Objavljeno

-

Epidemiolog Bernard Kaić gostujući u emisiji “Studio 4” rekao je kako se ne zna kad će stići proteinsko cjepivo protiv covida.  Postoje najave da bi jedno došlo krajem ove godine, a drugo početkom 2022. Kaić je rekao kako ljudi jako puno nade polažu u to cjepivo, ali naglašava kako se još ne zna koliko će to cjepivo biti djelotvorno i sigurno za primjenu.

Što se tiče gripe, Kaić je otkrio da u Hrvatskoj imamo 93 potvrđena slučaja gripe, no točan broj hospitaliziranih se još uvijek ne zna.

– Još uvijek se anketiraju oboljeli od gripe – znam da je 57 od tih pozitivnih uzoraka iz bolničkog sustava. Većina se vjerojatno odnosi na hospitalizirane bolesnike, a manji dio na ambulantne bolesnike i na osoblje, rekao je epidemiolog.  Dodaje kako se prvenstveno sumnjalo na covid jer su bolesnici imali respiratorne bolesti, ali su bili negativni pa ih se zatim rutinski testiralo i na gripu.

Kaić kaže kako najveći broj zaraženih, do sada potvrđenih, dolazi iz kontinentalne Hrvatske, a sa simptomima gripe vratili su se s ljetovanja. Prvi slučaj zabilježen je sredinom kolovoza, gdje se radilo o „uvezenom“ slučaju. Ističe kako je u odnosu na prijašnje godine gripa uranila, i kako uvezeni slučajevi nisu novost, gdje se često gripa zadrži na jedan ili dva sporadična slučaja i zatim se prestane širiti.

– Nadali smo se da će tako biti i ove godine, ali evo, imamo prijenosa među našim stanovništvom. To je još uvijek vrlo niski intenzitet prijenosa i još uvijek postoji mogućnost da to prestane, i onda se ponovno javi u vrijeme kad ju čovjek očekuje – prosinac i siječanj, kaže i napominje da je teško znati zašto se gripa počela širiti sada, te da nemaju informacija kako bi trenutni virus gripe mogao biti išta drugačiji od onih koji su do sada cirkulirali.

Do sada je naručeno 600 tisuća doza cjepiva za ovu sezonu – nešto više nego što je bilo procijenjeno da će biti potrebno. Očekuje se kako će prva polovica cjepiva stići do 15. listopada, a zatim bi se moglo započeti s cijepljenjem građana.

– Vrijeme će pokazati hoće li biti ispoštovani rokovi isporuke. Što se tiče učinkovitosti cjepiva, to uvelike ovisi ne samo o soju gripe, nego i o samom podtipu. Učinkovitost bi se mogla kretati nisko, 10-20 posto ako budemo imali peh. Ako budemo imali sreće bit će 40-50 posto – nije to neka visoka učinkovitost, ali se isplati i za toliko smanjiti rizik, kaže Kaić. Napominje kako je jako važno da cijepljenje započne što prije, prije nego sezona krene u punom zamahu. Očekivanja o mogućoj eskalaciji, kaže nema, jer je to nemoguće predvidjeti.

Protiv gripe se može cijepiti svatko, ali se preporučuje ljudima koji zbog osnovne bolesti imaju puno veći rizik za komplikaciju gripe.

– To se prvenstveno odnosi na osobe starije od 65 godina, osobe koje imaju kronične bolesti, ali zapravo se svaka zdrava osoba može cijepiti ako želi izbjeći hospitalizaciju i bolovanje, kaže Kaić. 

Dodaje kako se cjepivo protiv gripe u principu može dati istovremeno s ostalim cjepivima, i nije potreban nikakav određeni razmak. Jedino se u slučaju cjepiva protiv covida preporučuje razmak od 14 dana, zbog činjenice da se radi o novom cjepivu. Napominje kako se ne smije banalizirati covid i uspoređivati s gripom – smrtnost od gripe je otprilike 1 na tisuću, a u sezoni oboli 10 do 20 posto stanovništva.


– To znači da može umrijeti od 100 do 400-500 ljudi od gripe. Kada bi smrtnost od covida bila takva, mi bismo mogli imati maksimalno do 4 tisuće umrlih od covida – da se apsolutno svi zaraze. Smrtnost od covida je barem 10 puta veća od gripe, ističe Kaić.

Dodaje kako je već dana preporuka da se imunokompromitirani građani cijepe trećom dozom cjepiva protiv covida, mimo odobrenih indikacija.

– Nijedno cjepivo nema u uputama primjenu treće doze, niti je to odobrila Europska agencija za lijekove (EMA). Sad bi ga trebali početi primati. Kod tih ljudi je potencijalna korist od trećeg cjepiva ipak puno veća od potencijalnog rizika. Imuno kompromitiranim ljudima se puno brže nego ostalima gubi zaštita stečena cijepljenjem. Što se tiče ostalih kategorija stanovništva, još uvijek su prilično kontroverzni podaci o tome koliko im ta treća doza zaista pomaže i sigurnost primjene. Pričekat ćemo da EMA početkom listopada da svoje mišljenje o primjeni treće doze – oni imaju puno više podataka, te stručnih i znanstvenih radova, kaže Kaić.

Za kraj je zaključio kako smatra da će uvođenje covid potvrda pomoći u povećanju broja cijepljenja kod građana.

 
Nastavi čitati
1 Comment

1 Comments

  1. covid 21

    28. rujna 2021. at 18:23

    Tako je doktore.
    Ne viruj nikome tko nema brnjicu.

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Objavljena stopa inflacije za travanj, pogledajte koliko su rasle cijene

Objavljeno

-

By

unsplash

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni, u travnju 2024. u odnosu na travanj 2023. (na godišnjoj razini) u prosjeku su više za 3,7%, dok su u odnosu na ožujak 2024. (na mjesečnoj razini), prema prvoj procjeni, u prosjeku više za 0,7%.

Promatrano prema glavnim komponentama indeksa (posebnim agregatima), procijenjena godišnja stopa promjene za Usluge iznosi 6,3%, za Hranu, piće i duhan 4,5%, za Industrijske neprehrambene proizvode bez energije 2,0%, a za Energiju 1,1%.

Porast stope promjene na mjesečnoj razini procijenjen je za komponente Industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, za 1,2%, Usluge, za 0,7%, te Hrana, piće i duhan, za 0,7%. Istodobno je, prema prvoj procjeni, pad stope procijenjen za komponentu Energija, za 0,4%.

Konačni podaci indeksa potrošačkih cijena u travnju 2024. prema klasifikaciji ECOICOP objavljuju se 17. svibnja 2024.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatsku lani napustilo najviše liječnika, pogledajte u koju zemlju je otišao najveći broj

Objavljeno

-

By

Nakon završetka epidemije covida, opet raste broj liječnika koji iz Hrvatske odlaze u inozemstvo.

Prema službenim podacima Hrvatske liječničke komore, lani je iz Hrvatske u inozemstvo otišlo najviše liječnika dosad – čak 158. Ukupno nas je od ulaska Hrvatske u EU 2013. godine napustilo 1214 liječnika.

Najviše je liječnika dosad otišlo raditi u Njemačku, njih 356, te Veliku Britaniju (163). Prosječna dob naših liječnika u inozemstvu je 36 godina i imaju u prosjeku osam godina staža.

Koprivničko-križevačku je županiju dosad napustilo ukupno 26 liječnika koji su otišli raditi u inozemstvo i po tome je, u odnosu na broj pacijenata, u hrvatskome vrhu.

Iz Međimurja je otišlo 16 liječnika, iz Zagorja 25, Varaždinske županije 39, bjelovarskoga kraja 27, a virovitičkoga šestero, prenosi Danica.hr.

U Hrvatskoj je zaposleno ukupno oko 16.400 liječnika, od čega je oko 90 stranih državljana. U kliničkim bolničkim centrima radi ih 4100, općim bolnicama 3400, a domovima zdravlja 2300.

U Koprivničko-križevačkoj županiji trenutačno rade 283 liječnika, Međimurskoj 302, Varaždinskoj 528, a Bjelovarsko-bilogorskoj 286 liječnika.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Skup vam je život u Hrvatskoj? Pogledajte gdje smo na listi najjeftinijih zemalja za život

Objavljeno

-

By

World Population Review objavio je listu europskih zemalja prema visini životnih troškova rangiranu od onih gdje je život najskuplji do onih gdje je najjeftiniji.

Na listu koju je sastavila ova američka organizacija za prikupljanje podataka o globalnom stanovništvu i demografiji, uvrštena je 41 europska zemlja. Izračun je napravljen usporedbom s cijenama dobara i usluga u New Yorku, a u obzir je uzeto pet kriterija – životni troškovi općenito, cijene najma odnosno stanovanja, cijene namirnica, cijene u restoranima te indeks proizvođačkih cijena.

Prema tom izračunu, najskuplje zemlje za život su Švicarska i Island. Slijede dvije britanske porezne oaze – otoci Jersey i Guernsey, a Irska je na petom mjestu. Među deset najskupljih još su Norveška, Luksemburg, Danska, Nizozemska i Ujedinjeno Kraljevstvo. Austrija je na 11., a Njemačka na 12. mjestu.

Bjelorusija najjeftinija, Hrvatska u sredini

Gledano s dna tablice, zemlja s najnižim troškovima života je Bjelorusija. Malo iznad nje su dvije zaraćene zemlje – Ukrajina i Rusija, a još malo iznad njih Sjeverna Makedonija i Moldavija. Na 36. mjestu je Bugarska, koja je time najjeftinija (naravno, i najsiromašnija) članica Europske unije. Odmah iznad nje, na 35. mjestu, nalazi se Rumunjska. Članice EU-a Mađarska i Poljska su na 32., odnosno 30. mjestu, a Hrvatska je na 29. mjestu.

Članice EU-a neznatno skuplje za život od Hrvatske po ovom izračunu su Slovačka, Latvija, Litva, Slovenija, Grčka, Estonija, Češka Republika, Portugal i Španjolska – tim redom poredane iznad Hrvatske sve do 20. mjesta.

Prosječni mjesečni trošak – 933 eura

Od nama susjednih država, jedino je Slovenija na 25. mjestu skuplja za život (ali i slovenska prosječna bruto plaća je 600 eura veća od hrvatske) dok su jeftinije Crna Gora na 31. mjestu, Mađarska na 32. i Srbija na 34. mjestu. Bosna i Hercegovina nije uvrštena u ovu listu.

Prosječni mjesečni trošak života u Hrvatskoj prema World Population Review, iznosi 1.001 američki dolar, odnosno 933 eura za poiedinca. A prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj u veljači je iznosila 1.248 eura.

“Dok su neke europske zemlje relativno skupe, mnoge druge su prilično povoljne u usporedbi s SAD-om. (…) Ova analiza ukazuje na zemlje u kojima pridošlice često mogu živjeti jeftinije, a da ne žrtvuju kvalitetu života i životni standard”, piše World Population Review u objašnjenju svoje analize.

Bugarska nominalno najjeftinija u EU

Podrobnijih objašnjenja za Hrvatsku nema, ali ima za “najjeftiniju” članicu EU-a, Bugarsku, koju nazivaju “jednim od europskih skrivenih dragulja za turiste i iseljenike”.

“Mjesečni životni troškovi za jednu osobu u Bugarskoj počinju od 600 dolara (560 eura). Prijevoz i objedovanje u restoranima prilično su povoljni, s kartama za međugradske vlakove već od 5 dolara (4,70 eura) te večerom s pićem za manje od 10 dolara (9,30 eura). Relativno je lako legalno se nastaniti u zemlji čak i ako niste građanin Europske unije. Bugarska je najsiromašnija članica EU-a i još uvijek radi na razvoju svoje infrastrukture, povećanju životnog standarda i suzbijanju korupcije”, piše World Population Review.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu