Hrvatska
Kaić o proteinskom cjepivu: “Ljudi polažu nade, ali ne zna se koliko će biti djelotvorno i sigurno”
Epidemiolog Bernard Kaić gostujući u emisiji “Studio 4” rekao je kako se ne zna kad će stići proteinsko cjepivo protiv covida. Postoje najave da bi jedno došlo krajem ove godine, a drugo početkom 2022. Kaić je rekao kako ljudi jako puno nade polažu u to cjepivo, ali naglašava kako se još ne zna koliko će to cjepivo biti djelotvorno i sigurno za primjenu.
Što se tiče gripe, Kaić je otkrio da u Hrvatskoj imamo 93 potvrđena slučaja gripe, no točan broj hospitaliziranih se još uvijek ne zna.
– Još uvijek se anketiraju oboljeli od gripe – znam da je 57 od tih pozitivnih uzoraka iz bolničkog sustava. Većina se vjerojatno odnosi na hospitalizirane bolesnike, a manji dio na ambulantne bolesnike i na osoblje, rekao je epidemiolog. Dodaje kako se prvenstveno sumnjalo na covid jer su bolesnici imali respiratorne bolesti, ali su bili negativni pa ih se zatim rutinski testiralo i na gripu.
Kaić kaže kako najveći broj zaraženih, do sada potvrđenih, dolazi iz kontinentalne Hrvatske, a sa simptomima gripe vratili su se s ljetovanja. Prvi slučaj zabilježen je sredinom kolovoza, gdje se radilo o „uvezenom“ slučaju. Ističe kako je u odnosu na prijašnje godine gripa uranila, i kako uvezeni slučajevi nisu novost, gdje se često gripa zadrži na jedan ili dva sporadična slučaja i zatim se prestane širiti.
– Nadali smo se da će tako biti i ove godine, ali evo, imamo prijenosa među našim stanovništvom. To je još uvijek vrlo niski intenzitet prijenosa i još uvijek postoji mogućnost da to prestane, i onda se ponovno javi u vrijeme kad ju čovjek očekuje – prosinac i siječanj, kaže i napominje da je teško znati zašto se gripa počela širiti sada, te da nemaju informacija kako bi trenutni virus gripe mogao biti išta drugačiji od onih koji su do sada cirkulirali.
Do sada je naručeno 600 tisuća doza cjepiva za ovu sezonu – nešto više nego što je bilo procijenjeno da će biti potrebno. Očekuje se kako će prva polovica cjepiva stići do 15. listopada, a zatim bi se moglo započeti s cijepljenjem građana.
– Vrijeme će pokazati hoće li biti ispoštovani rokovi isporuke. Što se tiče učinkovitosti cjepiva, to uvelike ovisi ne samo o soju gripe, nego i o samom podtipu. Učinkovitost bi se mogla kretati nisko, 10-20 posto ako budemo imali peh. Ako budemo imali sreće bit će 40-50 posto – nije to neka visoka učinkovitost, ali se isplati i za toliko smanjiti rizik, kaže Kaić. Napominje kako je jako važno da cijepljenje započne što prije, prije nego sezona krene u punom zamahu. Očekivanja o mogućoj eskalaciji, kaže nema, jer je to nemoguće predvidjeti.
Protiv gripe se može cijepiti svatko, ali se preporučuje ljudima koji zbog osnovne bolesti imaju puno veći rizik za komplikaciju gripe.
– To se prvenstveno odnosi na osobe starije od 65 godina, osobe koje imaju kronične bolesti, ali zapravo se svaka zdrava osoba može cijepiti ako želi izbjeći hospitalizaciju i bolovanje, kaže Kaić.
Dodaje kako se cjepivo protiv gripe u principu može dati istovremeno s ostalim cjepivima, i nije potreban nikakav određeni razmak. Jedino se u slučaju cjepiva protiv covida preporučuje razmak od 14 dana, zbog činjenice da se radi o novom cjepivu. Napominje kako se ne smije banalizirati covid i uspoređivati s gripom – smrtnost od gripe je otprilike 1 na tisuću, a u sezoni oboli 10 do 20 posto stanovništva.
– To znači da može umrijeti od 100 do 400-500 ljudi od gripe. Kada bi smrtnost od covida bila takva, mi bismo mogli imati maksimalno do 4 tisuće umrlih od covida – da se apsolutno svi zaraze. Smrtnost od covida je barem 10 puta veća od gripe, ističe Kaić.
Dodaje kako je već dana preporuka da se imunokompromitirani građani cijepe trećom dozom cjepiva protiv covida, mimo odobrenih indikacija.
– Nijedno cjepivo nema u uputama primjenu treće doze, niti je to odobrila Europska agencija za lijekove (EMA). Sad bi ga trebali početi primati. Kod tih ljudi je potencijalna korist od trećeg cjepiva ipak puno veća od potencijalnog rizika. Imuno kompromitiranim ljudima se puno brže nego ostalima gubi zaštita stečena cijepljenjem. Što se tiče ostalih kategorija stanovništva, još uvijek su prilično kontroverzni podaci o tome koliko im ta treća doza zaista pomaže i sigurnost primjene. Pričekat ćemo da EMA početkom listopada da svoje mišljenje o primjeni treće doze – oni imaju puno više podataka, te stručnih i znanstvenih radova, kaže Kaić.
Za kraj je zaključio kako smatra da će uvođenje covid potvrda pomoći u povećanju broja cijepljenja kod građana.
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.





covid 21
28. rujna 2021. at 18:23
Tako je doktore.
Ne viruj nikome tko nema brnjicu.