Connect with us

Hrvatska

“Najmoćniji ljudi svijeta se boje samo novinara, vaša je funkcija da gnjavite”

Objavljeno

-

Politički analitičar i profesor, Žarko Puhovski, u TNT-u je komentirao napade na novinare od strane premijera i predsjednika države.

“Postoji u zadnje vrijeme trend napada na novinarke i novinare jer se osvijestilo da oni imaju moć. Dugo vremena se nije shvatila jedna stvar – najmoćniji ljudi na svijetu se boje samo novinara i novinarki. To je posebnost novinarske struke no novinari sami po sebi nemaju moć. Vi ste moja moć ili moć građana. Vaša funkcija je da gnjavite, da budete pain in the ass, da malo hvalite.

Kod nas je zaista, po mome sudu, tako da se rijetko hvale neke stvari. Kritika znači vrednovanje, kritika je i reći da ste brilijantni, to mnogi zaboravljaju. Ovo što se događa kod Plenkovića je meni dvostruko nejasno. Ja doista mislim da je on prošao relativno dobro na izborima, a on se ponaša kao da ja krivo razumijem i da on zapravo zna da nije dobro prošao. Nitko tko je dobro prošao se ne ponašao kao on. Moguće da on iskušava stvari”, kaže Puhovski.

Dodaje kako je na Milanovićevu kritiku novinara HRT-a reagirao samo ogranak HND-a u toj televizijskoj kući, dok je na Plenkovića u roku 4 sata reagiralo cijelo društvo. “HND je apsolutno pristran, u nekim drugim stravima su jednako pristano reagirali”, kaže.

“Za naciju i za predsjednika je trebao biti veći problem ako javni servis krivo radi nego ako vi krivo radite. Vi ste, koliko god bili važni, privatna televizija. Javni servis je insitutucija koja treba biti posebno tretirana i ako je ona doista toliko u krivu kako Milanović tvrdi, a nažalost Milanović nije sasvim u krivu koliko god meni išao na živce”, veli.

“Zašto ja vas ne mogu nazvati i reći da nešto nije bilo dobro?”

Kaže i kako je neobično da je Milanović, dva mjeseca nekon što je preuzeo funkciju predsjednika, rekao da neće dolaziti gostovati na HRT.

“Trebao je pozvati ljude s HRT-a i neke stvari im reći. Niste svi od stakla. Svaki novinar u Hrvatskoj ima mobitel svakog ministra i zove ga i pita ga i prigovara, zašto ja kao ministar ne bih mogao nazvati vas i reći da nisam zadovoljan vašim komentarom. Niti vas hapsim, niti vas ubijam, ali smijem reći da nisam zadovoljan.

Vi ćete preživjeti i spavat ćete mirno, ali ćete čuti jednu primjedbu. To je isto kao i dioba vlasti, oni međusobno jedni druge kontroliraju, ja mogu vama, a vi meni nešto reći. Međutim kod nas imamo percepciju nadmoći političara, ne bez vraga”, objašnjava.

Ističe i kako su Milanović i Plenković šefovima rekli koga treba ili ne treba pozivati te se prisjetio svog iskustva nakon gostovanja Zorana Milanovića na RTL-u.

“Moje iskustvo je takvo da me nakon toga tjedan dana nisu zvali s RTL-a, ja sam prije toga imao po desetak poziva tjedno od njih. Ja sam nazvao urednicu i rekao da razumijem to u političkom smislu, ali da je moralno pogrešno i da nakon tih tjedan dana više neću s njima surađivati. To ne znači da me izbacio Milanović već da je stvorena atmosfera u kojoj sam se ja sam povukao.

Što će biti s Draženom Lalićem, to ćemo još vidjeti. Ali ovdje se radi o tome da nemamo normalnu atmosferu. Dakle, ja, Puhovski, premijer, profesor, novinar, ja kažem vama kao kolegici, gospođi, novinarki, prijateljci, ‘Čuj stara, gospođo draga, to nije bilo dobro’ i nikom ništa, kod nas to ne postoji. Kod nas čim vas zove premijer pita se što će vaš šef napraviti, ovo što je rekao Milanović pretjerano, ali ne potpuno pretjerano jer premijer može napraviti nešto zbog čega privatne firme mogu imati problem i to pogotovo na javnoj televiziji i to po zakonu koji je Milanović uveo”, govori.

“Možemo samo čekati da se ovo unormali”

Rekao je i kako sada preostaje samo slušati kako premijer psuje novinare i kako njemu novinari odgovoraju sve dok se to ne unormali.

“To je tehnički problem. Na konferencijama je po meni pristojno da svaki novinar postavi jedno pitanje. On je tamo uletio i rekao da N1 treba imati tablu da ste ideološka televizija. Što je isto rekao Milanović HRT-u. Prije nekoliko dana je Milanović RTL-u rekao da nikoga nije nazvao plaćenicima, dvije minute kasnije je rekao da jest.

Normalni odgovor glasi: ‘Gospodine Krešiću, dajte, doći ću k vama, razgovarat ćemo o tome”. Odogvor glasi: ‘Gospođo božić, dajte mi u nedjelju pola sata, doći ću kao premijer i kako bude bit će’”.

Također kaže. Andrej Plenković je našem Hrvoju Krešiću odgovarao kako predsjednik stranke, a ne kao premijer. “Uloge su se pobrkale”, veli i dodaje: “Jedino što možemo je ili da se prekine razgovor što je nemoguće, ili da se ovo nastavi dok se ne unormali, što je ružno i neugodno i ja sam jedna od žrtva, ali ne vidim drugi izlaz”.

Rekao je također kako je takav javni nastup istovremeno i dio demokracije i opasnost za demokraciju.

“Demokracija je neka vrsta funkcionalne zajednice u kojoj je moguće da se na demokratski način ukine demokracija. oOa može samu sebe dovesti u sumnju. Bez medija nema demokracije, a istovremeno mediji sve manje postaju mediji. Sve više subjekti. Imamo sve manje izvještavanja i u novinama i na televiziji, a sve više komentara. Što znači istraživačko novinarstvo? Da urednik ili urednica kaže nestani na dva tjedna, neću te vidjeti dva tjedna i dođi mi s nečime”.

“Predsjednik države ne treba biti huškač, ljudi u kandidaturi mogu”

Rekao je i kako je svjetski trend negativan te da je Trump ostavio “strašne biljege na medijskoj situaciji u svijetu”, kao i Brexit, dok se u Njemačkoj vode rasprave dok kuda neke zabrane mogu ići.

“Te postistine su postale doista problem, a istovremeno etablirano novinarstvo je sve manje važno jer enormno raste ta mogućnost da ja napišem post negdje i kažem vaš otac je surađivao s nećakom Draže Mihajlovića i sad dok to neko poveže po godinama je li to moguće ili nije, to je gotovo, ušlo je.

Tu je situacija izazito teška izrazito je teško doći do istine i zato je problem s predsjednikom i premijerom, ne zato što govore ružno nego govore stvari koje ne mogu biti istina. Kada govore plaćenik, hoće li to netko provjeravati po mom računu? Neće. To je rečeno kao psovka i onda se više ne raspravlja o istini”, veli.

Govorio je i o kampanji Miroslava Škore koju su mnogi okarakterizirali kao huškačku:

“Oni su imali više manje tih 100.000, to su ovi koji neće ljevicu, ovi koji su HDZ-ovci, a nisu jako HDZ-ovci. Imate drugu situaciju, njega Milanović naziva huškačem, ako je netko bio huškač to je bio Milanović, često bez razloga. Predsjednik države ne treba biti huškač, ljudi u kandidaturi mogu. Oni su svoju kandidaturu protiv Možemo doista sveli na ono tko koga plaća.

Iz koje slijedi sljedeće: Ja vas plaćam iz toga slijedi da radite točno ono što tražim, to je vrlo rijetko istina. Tedeschi je dao neke novce Solidarnoj, u Solidarnoj je netko iz Možemo, znači Tedeschi je iza Možemo, njegov otac je bio u UDBI, znači iza Možemo je UDBA. Imate situaciju da jadni ljudi iz Možemo ne mogu doći do izražaja sa svojim programom jer se svelo na to gdje je vaš brat, otac bio 91. Oni nisu došli do riječi, njih se ne može ne braniti od takvih napada”.

“Plenković je u sukobima bio manje desno od Milanovića”

Trenutnu situaciju na političkoj sceni opisuje ovako:

“Situacija je sljedeća, Plenković je po nekoj vrsti političke geometrije, prije svega Škorinom aktivnošću i Mostovom tjeran prema centru, gotovo prema ljevici kao što je i SDP aktivnosti Možemo tjeran prema desno. To je logika pol itičkogživota. Ono što čini Plenković je dobrim dijelom pokušaj da dokaže da nije ljevičar. Nega već dobar bio desničara naziva ljevičarem.

Istina je sljedeća, mi imamo politički paradoks gdje je u sukobima Plenković bio manje desno od Milanovića, osim kad se radi o ustašama, tu je Milanović čvrst. Tu se situacija pobrkala. Neovisno o ideologiji, kada Plenković lupi šakom od stol njega autoritativni dio stranke vidi kao ćaću, šefa”.

Ipak, kaže, šakom o stol lupaju ljudi ko to ne mogu. Oni koji mogu, to ne rade. Dodaje i kako je nejasno kako Plenković stoji u stranci.

“On ne zna kako stoji u stranci, ima ju pod kontrolom, ali izgubio je Split jer neke stvari nije posložio u Splitu, imao je motanje u Zagrebu i nije se znalo tko će biti kandidat. U toj situaciji on se našao da mora krpati stranku i voditi Vladu”.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja

Objavljeno

-

By

Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.

U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.

Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.

Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.

Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.

BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.

Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.

BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.

Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.

Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.

Nastavi čitati

Hrvatska

Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca

Objavljeno

-

By

Pixabay

Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa

Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.

‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.

Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.

Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica

Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.

U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.

Problem nisu samo ginekolozi

Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.

Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.

Natječaji postoje, kandidata nema

Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.

‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.

Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.

Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.

Nastavi čitati

Hrvatska

Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja

Objavljeno

-

By

Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.

“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.

Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.

“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.

“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”

Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.

“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.

Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.

“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.

“Trošak solemnizacije na najmodavcu”

Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.

“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.

Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.

“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.

“Više prijavljenih ugovora o najmu”

Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.

“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.

Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.

“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.

U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.

“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu