ZADAR / ŽUPANIJA
NATJEČAJ ZA UPIS U KLASIČNU GIMNAZIJU IVAN PAVAO II. Ravnatelj Sorić: “Promoviramo odgoj koji se tiče svih dimenzija ljudskog bića”
Klasična gimnazija Ivan Pavao II. Zadar u pripremama je za upis nova dva prva razreda u tu školu koja baštini tradiciju najstarije odgojno obrazovne ustanove u Zadarskoj županiji.
Mr. don Ante Sorić, ravnatelj Klasične gimnazije, u ponedjeljak 31. svibnja uputio je javnosti i službeni dopis, ‘Natječaj za upis učenika u prvi razred u školskoj godini 2021./2022. u Gimnaziju – program klasične gimnazije’.
Tome je prethodila i manifestacija ‘’Otvorena vrata Klasične gimnazije Ivan Pavao II. Zadar’ od ponedjeljka 24. do petka 28. svibnja, kada je gimnazija otvorila vrata svim zainteresiranima u želji da se upoznaju s tom školom kao mogućim izborom u nastavku svoga srednjoškolskog obrazovanja.
„Dani otvorenih vrata Klasične gimnazije prilika su za brojne susrete, susrete s budućim učenicima, njihovim roditeljima i zainteresiranim građanima koji se žele izbliza upoznati s radom naše škole. Svake godine u svibnju svima otvaramo vrata škole s ciljem da pobliže upoznaju naš rad, sadržaj, kurikulum, tehničke pojedinosti, da upoznaju nas koji u njoj djelujemo“ rekao je ravnatelj Sorić, istaknuvši da svake godine veliki broj zainteresiranih dolazi u školu s brojnim pitanjima.
„Odgovaramo na tu znatiželju u osobnom pristupu i dajući potrebne informacije. Svake godine veliko je zanimanje za upis u našu gimnaziju. Radujemo se visokom broju zainteresiranih za naš školski model kojim nastojimo da se razvija kompletna osobnost učenika i odgoj za potrebe šire zajednice“ rekao je Sorić.
Klasičari osvajaju prva mjesta na županijskim i državnim natjecanjima iz raznih područja. U Klasičnoj gimnaziji održavaju se mnoge izvanškolske aktivnosti i razvijaju socijalne vještine učenika, osvješćujući i vrijednosti volontarijata i pomoći bližnjima. Geslo te škole je ‘Zajedno stvarajmo bolji svijet’. Na tom tragu je i naziv njihovog školskog časopisa ‘Bolji svijet’ koji povezuje bivše i sadašnje učenike, a ove godine na državnoj smotri Lidrano stručna komisija proglasila ga je jednim od deset najboljih školskih časopisa u Hrvatskoj.
„U školi nastojimo prenijeti vjerski identitet u praksu, njeguje se osobni pristup učenicima, razgovor, dijalog, briga, elementi koje bih nazvao i obiteljskima. Nijedna institucija ne može nadomjestiti ulogu obitelji, ali nastojimo djelovati po primjeru obiteljskog odgoja, prije svega u međusobnim odnosima, pazeći da su naši učenici osobe, ljudi, pružajući im integralni odgoj. Promoviramo odgoj koji se tiče svih dimenzija ljudskog bića, njihovog rasta, razvoja i uspjeha – ne samo statističkog, u ocjenama, nego životnog uspjeha u smislu sazrijevanja mlade osobe“ rekao je mr. Sorić, istaknuvši da „školu ne čini samo informacija, podatak i njihovo prenošenje. To je bitan element odgojno – obrazovnog procesa, no školu prije svega čini odgoj, primjer, i to naš osobni“.
Profesori u gimnaziji trude se izgrađivati mlade nudeći im životne vrijednosti i vlastitim primjerom.
„Vrijednim entuzijazmom i volonterskim duhom naših djelatnika nudimo potrebno djeci. Škola obiluje brojnim projektima, a njeni nositelji su profesori i cijeli tim Klasične gimnazije“ rekao je Sorić.
Tu je školu preporučljivo upisati s aspekta znanja, pripreme za fakultet, ali i pripreme za život uopće.
„Klasična gimnazija priprema čovjeka za opću kulturu, za humanističke i prirodoslovne znanosti. U našoj školi mladi čovjek može primiti cjelovito znanje. Uz težinu našeg programa, cijeli sklop znanja može na intelektualnoj razini izgraditi mladu osobu. Nudimo i duhovnu dimenziju. Djelatnici škole nastoje kroz osobni primjer pokazati duhovne vrijednosti, poštujući slobodu svakog pojedinca, kako bi mlada osoba vidjela da je najveća radost u okviru Evanđelja te spasiteljske i otkupiteljske poruke Isusa Krista“ rekao je ravnatelj Sorić.
Uredništvo školskog časopisa ‘Bolji svijet’ vodi Damir Sikirić, prof. Hrvatskog jezika u gimnaziji.
„Bolji svijet je rezultat zajedničkog rada i djelovanja svih u školi. Svatko daje doprinos, literarni, kreativni, stripovski, tematski, grafički, nude se prijedlozi i ideje. Profesori puste djecu sa sata da mogu sudjelovati u kreiranju časopisa. U vremenu kada opadaju tiskana izdanja, osobito školskih časopisa, mi još uvijek potičemo djecu na stvaranje časopisa, a djeca to prepoznaju kao plodonosno, dobro i pozitivno i rado se uključuju pisanjem vlastitih tema. Ponosni smo što smo na državnom Lidranu dobili pohvale da smo i u grafičkom, tehničkom smislu postigli vrijednost koja zadovoljava kriterije prosudbenog odbora koji je proglasio najbolje školske časopise u Hrvatskoj“ rekao je mr. Sorić, istaknuvši da je velika vrijednost što svake godine uopće tiskaju školski časopis. Jer, izdavanje školskih časopisa je u krizi i pada broj tih izdanja, nekad nedostaje kreativnosti, volje, želje, a ‘Bolji svijet’ je plod volonterskog rada i profesora škole.
„Ponosni smo da su to prepoznali i stručni ocjenjivači: kreativnost, volonterski duh i volju naših učenika i profesora koji su uredili časopis ‘Bolji svijet’“ rekao je ravnatelj Sorić.
Kvalitetu te škole potvrđuje i činjenica da 70 % maturanata Klasične gimnazije upišu fakultet koji je bio njihov prvi izbor.
„Učenici naše škole studiraju na prestižnim fakultetima u Hrvatskoj i u inozemstvu. To je uspjeh, no najveći uspjeh je ako uspijemo mladoj osobi, poštujući njenu slobodu i integritet, dati vrijednosti koje su opće, univerzalne, odnosno kršćanske vrijednosti koje zastupamo“ poručio je mr. Sorić.
Ana Gambiraža, knjižničarka u Klasičnoj gimnaziji, smatra da je posebnost te škole individualni pristup svakoj osobi te što im se kroz rad i razne izvannastavne aktivnosti pokušava približiti kršćanske vrijednosti.
„Različita su područja obrazovanja i brojne izvannastavne aktivnosti: Mladi knjižničari, Kreativna radionica Amfora, brojne suradnje s različitim ustanovama, sa Sveučilištem u Zadru, Arheološkim muzejom, projekt Zadar čita, obilježavamo Mjesec hrvatske knjige. Izazov je pristupiti učenicima da se otvore, onda im možemo ponuditi projekte i aktivnosti, shodno onome za što se zanimaju i da se razvijaju u području svoga interesa. Gimnazijalci uopće, i klasičari, više čitaju, žele napredovati, ulagati u sebe i svoje znanje. Klasična gimnazija nudi široki spektar znanja i aktivnosti. Temeljno je znanje, informacija, podatak, no ne vrti se sve oko toga, pogotovo u današnjem vremenu, kada sve druge kompetencije izlaze na vidjelo, poput informacijske i informatičke pismenosti, do financijske i matematičke. To sve čini kompletnu osobu“ rekla je Gambiraža, pohvalivši ugodnu radnu atmosferu s kolegama, njihovu suradnju i nadopunjavanje.
Karlo Škifić, učenik 2.a razreda, upisao je Klasičnu gimnaziju potaknut i zadovoljstvom svojih dviju rođakinja koje su pohađale tu školu.
„Na faksu im je sada dosta lagano. Neki prijatelji su mi govorili: ‘A, to je sto posto škola za popa ‘. Ali vide da ne idemo za svećenika, škola je kao i drugdje. Profesori nam pomažu, stvarno se trude oko nas. Ovo je najbolja škola. Koliko god učimo, imamo i slobodnog vremena. Škola me može pripremiti u potpunosti za dalje“ kaže Karlo, čija je želja biti inženjer elektrotehnike ili strojarstva.
Natali Pera, učenica 3.a je rekla: „Škola je atraktivna, ali i zahtjevna. Bilo mi je teško, imamo dosta predmeta, velika količina gradiva, ali sve se stigne, kad se hoće. I profesori su odlični, susretljivi, uvijek se možemo dogovoriti. Stignem i trenirati svaki dan izvan nastave. Treniram veslanje sedam puta tjedno. Uvijek se možemo dogovoriti s profesorima, nikakav pritisak ni stres, kao obitelj smo“ rekla je Natali koja svoje zvanje vidi u društvenoj djelatnosti, radu s ljudima.
Pera je bila i urednica nagrađenog časopisa ‘Bolji svijet’ da je jedan od deset najboljih u Hrvatskoj.
Svaki broj ima drugog urednika među učenicima, svatko daje svoju viziju i temu za neki broj.
„Kada smo slagali taj broj, ideja je bila prikazati maturante. Htjeli smo njima posvetiti broj, zatekla ih je korona, naziva ih se izgubljena generacija, nisu imali ekskurziju, htjeli smo oproštaj od njih. Ugodno smo se iznenadili kad smo nagrađeni“ rekla je Pera i zainteresiranima poručila: „Dođite u Klasičnu gimnaziju. U našoj školi ćete steći odlične radne navike, osjećat ćete se ugodno, bit će vam kao obitelj. Iskusit ćete puno lijepoga, svugdje se ide, putuje, puno toga ćete vidjeti, naučiti, upoznati puno ljudi, bit’ će vam odlično“.
Klasična gimnazija 1991. g. dobila je pravo javnosti i tada su se počeli upisivati i vanjski učenici koji nisu na putu svećeničke formacije. Dotad su tu školu, kao Nadbiskupsku klasičnu gimnaziju, pohađali samo sjemeništarci. Marijan Pranjić, prof. biologije, 30 godina radi u Klasičnoj gimnaziji i ispratio je generacije učenika.
„U školi vlada posebna klima. Bio sam najmlađi kad sam prije 30 godina počeo raditi u Klasičnoj gimnaziji. Stari profesori, svećenici, oni su mene odgojili, promijenili, rastao sam s njima, razvijao se. Često kažem, da sam radio u nekoj drugoj ustanovi, da sam se bavio nekim drugom poslom, vjerojatno bih bio drugačiji čovjek. Sada sam tolerantniji, razumniji, nastojim komunicirati na drugačiji način. Mislim da je Klasična gimnazija i mene odgojila“ rekao je prof. Pranjić.
Mladi u Klasičnoj gimnaziji odraz su stvarnosti i generalnog mentaliteta mladih; tu gimnaziju ne pohađaju ‘besprijekorni’ mladi, kako netko ima predrasudu. „Mogu oni ponekad napraviti neku glupost, ali mi ćemo to kritizirati, ispravljati. Naši učenici su kao svi drugi, mladi kao mladi. Ali odgojem se usmjeravaju prema vrijednostima i formiraju u ljude. Naša djeca su kao svaka druga. Kod nas je dosta izražena odgojna komponenta. Odgoj je najbolji osobnim primjerom. Djeca žele proći sa što manje truda, a naše je da ih potaknemo i ispravno usmjerimo. Volim ih malo ‘natjerati’ da se trude, treba naći primjeren način, za njihovo dobro, da bi bili sretni i zadovoljni. Učenici nam i sami kažu kako cijene poseban pristup njima. Znam svakom učeniku ime i prezime, njegove probleme, sklonosti, narav. Imamo ljudski, kolegijalni pristup. Često putujemo, kad idemo na putovanja, kad smo s djecom 24 sata dnevno, stvori se poseban odnos povjerenja, poštovanja, ali uvijek treba ostati granica profesor učenik“ rekao je prof. Pranjić.
Osobito mu je zadovoljstvo kada sretne bivše učenike u prolazu, u gradu.
„Često sretnemo naše bivše učenike na ulici, s nama se srdačno pozdravljaju. Uvijek nam je drago sresti ih. Susrećemo ih svaki dan. To su vrsni intelektualci po cijelom svijetu, bave se raznim strukama, poslovima. Uvijek se lijepo sjećaju naše škole. Drago mi je da sam dao mali doprinos tome. Svaki majstor voli svoje djelo. Ja im kažem: ‘Vi ste, na neki način, i naše djelo. Mi smo utjecali na vas kroz četiri godine školovanja, formirali smo vas. Volimo vas sresti, vidjeti što se s vama dogodilo, koliko smo bili uspješni u našem poslu’. Kad ih sretnem da su uspješni, da su ostvarili svoje životne ciljeve, meni to uljepša dan. Kad ih vidim s njihovom djecom, popričamo, to mi je jako lijepo, susresti ih i vidjeti nakon toliko vremena“ istaknuo je prof. Pranjić.
Klasičari uspješno upisuju sve fakultete, humanističkog i prirodnog usmjerenja.
„Naši učenici upisuju medicinu, stomatologiju, kroz četiri godine dobiju solidne temelje za bilo koju struku, ne samo za društvene znanosti. Nisu zanemareni ni drugi predmeti, pogotovo ne prirodni predmeti, pa su spremni za upis na fakultet društvenog i prirodoslovnog smjera. Mladi će u Klasičnoj gimnaziji dobiti solidne temelje za uspješnu karijeru i za uspješan život u najširem smislu riječi, za sretan život u stručnom i obiteljskom smislu“ poručio je prof. Pranjić.
Klasičnu gimnaziju sada pohađa 195 učenika u 8 razrednih odjeljenja. U školi je zaposlen 31 djelatnik. Ravnatelj Sorić potpisao je objavu Natječaja za upis nove dvije generacije prvaša u zadarsku Klasičnu gimnaziju s napomenama:
1. Škola upisuje 52 učenika, u smjeru klasične gimnazije, četverogodišnji program trajanja, dva razredna odjela.
2. Dodatni ispiti i provjere za engleski jezik, kojeg polažu učenici koji ga nisu učili najmanje četiri godine u osnovnoj školi, održat će se 29. lipnja 2021. g. s početkom u 12,00 sati, a za kandidate s teškoćama u razvoju 21. lipnja 2021. g. s početkom u 11,30 sati.
3. Predmet posebno važan za upis je biologija.
4. Pravo na dodatno vrednovanje ostvaruju kandidati na osnovi rezultata koje su postigli na natjecanju u znanju iz vjeronauka.
5. U Gimnaziji se uče engleski i talijanski jezik.
6. Upisnice i dokumenti kojima su ostvarena dodatna prava na upis zaprimaju se u prostorijama Klasične gimnazije Ivana Pavla II. u ponedjeljak, 12. srpnja 2021. od 8 do 16 sati i u utorak, 13. srpnja 2021. od 8 do 13 sati.
Informacije o školi mogu se saznati preko mrežne stranice www.gimnazija-ivanapavla.hr i Facebook-a Klasična gimnazija Ivana Pavla II. te na YouTube kanalu https://www.youtube.com/channel/UCk- QUpOo1k6xme62Y1CW8dw
Kontakt za sve informacije je i putem e-maila klasicna@zd.t-com.hr ili telefona 023/253-800 i 097/751 0563.
ZADAR / ŽUPANIJA
MORATE U SPIZU? Danas u Zadru rade sljedeće trgovine…
Donosimo raspored rada većih marketa i supermarketa, odnosno trgovačkih lanaca u Zadru u nedjelju, 3. svibnja 2026.
BAUHAUS:
od 9 do 14
KAUFLAND:
zatvoreno
EUROSPIN:
Žmirići, Ul. Matije Gupca 59
Radno vrijeme: 08:00 – 21:00
HEY PARK
TOMMY
Bože Peričića 5 – od 8 do 14
Skradinska 8 – od 7 do 21
Put Nina 89 – od 7 do 21
KONZUM:
Frane Petrića 10 – od 7 do 13
LIDL:
zatvoreno
SPAR
Polačišće 4 – od 7 do 14
PLODINE
Biogradska 68 – od 7 do 22
Zagrebačka 2 – od 7 do 22
SUPERNOVA:
zatvoreno
STUDENAC:
Od 7 do 21:
Put Murvice 49
Velebitska ulica 14
Ulica Ivana Skvarčine 18
Zadarska ulica 24
Obala kneza Branimira 14
Šibenska ulica 9C
Ul. bana Josipa Jelačića 12A
Put Stanova 63
Knezova Šubića Bribirskih 3
RIBOLA
od 7 do 21:
Put Petrića 51C
Ulica Ivana Lucića 18
Put Šimunova 2
Ulica Miroslava Krleže 1A
PEVEX
od 8 do 14
METRO
zatvoreno
EMMEZETA
od 10 do 20
ZADAR SHOPPING CAPITOL
zatvoreno
CITY PARK ZADAR
zatvoreno
ZADAR / ŽUPANIJA
“PASTEL U SVIBNJU” / U ponedjeljak u Kapetanovoj kuli otvorenje izložbe Tomistava Marijana Bilosnića
U ponedjeljak, 4. svibnja 2026., u 19:30 sati, otvara se izložba slika Tomislava Marijan Bilosnića „Pastel u svibnju“ u Galeriji HDLU, u Kapetanovoj kulai na Trgu Pet bunara u Zadru.

Tomislav Marijan Bilosnić (slikarski pseudonim Sebastijan Bit) priredio je stotinjak samostalnih (i više zajedničkih) izložbi slika u tehnici monotipija, ulja, pastela, gvaša, tuša u boji, crteža i umjetničke fotografije. Član je HDLU Zadar. Objavio je sedam slikarskih monografija: Metamorfoze, Cvijeće ravnokotarskih vila, 33, Pollockova svjetlost, Maske i lica, Mediteranski pastel i Duhovi sa zadarskog Foruma, te fotomonografiju Skriveno kameno blago, kao i pjesničke monografije s Antom Stamaćem, Zlatkom Tomičićem i Mijom Bijuklićem. O njegovu slikarskom opusu pisali su Tonko Maroević, Antun Travirka, Vinko Srhoj, Ive Šimat Banov, Đuro Vanđura, Iva Körbler, Vlado Bužančić, Andro Filipić, Ervin Dubrović, Milan Bešlić, Ivo Fadić, Helena Roguljić, Sanja Knežević, Nevenka Nekić, Đuro Vidmarović, Igor Šipić, Mirjana Šigir, i mnogi drugi.
Za svoj likovni rad, Bilosnić je nagrađen Zlatnom plaketom za fotografiju na međunarodnoj izložbi «Island and Sea» (2010., 2022.) i Zlatnom plaketom za slikarstvo (2015.) na 2. međunarodnoj likovnoj izložbi vjerskih motiva “Sveti otok” (Holy Island).
U Galeriji Kapetanova kula Bilosnić pod naslovom „Pastel u svibnju“ izlaže pastele iz ciklusa poznatog kao „Mediteranski pastel“, o kojemu su se vrlo pozitivno izrazili mnogi poznati hrvatski likovni kritičari, između koji su i Antun Travirka, Iva Körbler, Vlado Bužančić, Vinko Srhoj, Andro Filipić, Stanislav Bašić, Romana Galović, Mirjana Šigir, Miljenko Mandžo, Josip Granić, Ante Zemljar, i drugi.
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTOGALERIJA) ZEMUNIK GORNJI / Misno slavlje na blagdan sv. Josipa radnika predvodio nadbiskup Zgrablić
Svečano misno slavlje na blagdan sv. Josipa radnika u župnoj crkvi sv. Josipa radnika u Zemuniku Gornjem u petak, 1. svibnja, predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.

Nadbiskup je istaknuo važnost duhovne dimenzije rada i sustvaralačke suradnje čovjeka s Bogom u ostvarenju njegovog životnog poziva. Sv. Josip je primjer kako rad biva važan i ozbiljan, ali istodobno prožet vjerom, poručio je nadbiskup, dodavši da takav rad „postaje uravnotežen odnosom punog povjerenja s Bogom i usmjeren prema ljubavi. Na tom putu čovjek radi marljivo i odgovorno, ali zadržava unutarnju slobodu, jer zna da njegov život ima dublji smisao koji ne ovisi o materijalnom uspjehu, nego o vjernosti Božjem planu, smislu života i Bogu koji je konačni cilj njegovog postojanja“, poručio je mons. Zgrablić. Tako čovjek, nositelj rada, kroz svoj trud izražava što jest – slika Božja, ljubljeno dijete Božje i sudjeluje u velikom stvarateljskom djelu koje Bog povjerava čovjeku, pozivajući ga da svijet ne samo koristi i iskorištava, nego da ga obrađuje s ljubavlju i čuva s odgovornošću, rekao je nadbiskup.

Takvo poimanje rada rađa dubljim razumijevanjem kršćanskog poziva koji zahvaća cijeli život, pa i rad, „jer vjera ne ostaje zatvorena u molitvi ili liturgiji, nego se proteže na sve dimenzije svakodnevice, prožima odnose, odluke i rad te daje smisao i onome što se čini malim i neznatnim“, poručio je mons. Zgrablić.
Sv. Josip poučava duhovnosti rada koja „oblikuje srce koje zna prepoznati Božju prisutnost u svakodnevnim zadacima, koje prihvaća odgovornost ozbiljno i s predanjem, ustraje i kad se čini nemogućim, ostaje vjerno i kad se čini da trud prolazi nezapaženo, koje u svemu traži priliku da očituje ljubav prema Bogu kroz savjesnost, poštenje i strpljivost.

U svjetlu vjere, i najjednostavniji poslovi, koji se ponavljaju iz dana u dan i mogu postati monotoni, zadobivaju novu dubinu. Rad tako postaje dio većeg Božjeg plana koji nadilazi trenutak, dio puta koji vodi prema ispunjenju i života usmjerenog prema Bogu“, istaknuo je predvoditelj slavlja. Sv. Josip u svojoj skrovitoj i vjernoj službi pokazuje put koji traži vjernost Božjem pozivu. „Tako rad zadržava svoju vrijednost, jer postaje sudjelovanje u Božjem stvaralačkom djelu koje traje i danas, u kojem Bog uključuje čovjeka kao suradnika, koji svojim rukama, umom i srcem doprinosi izgradnji svijeta koji nosi trag Stvoriteljeve dobrote“, poručio je nadbiskup Zgrablić.

Sv. Josip uzdržava Svetu obitelj, u skromnosti nazaretske radionice preuzima odgovornost za kruh i sigurnost onih koje mu je Bog povjerio, u jednostavnosti svoga stolarskog zanata osigurava svakodnevni život za Isusa i Mariju. Takav rad „nije obilježen samo zaradom, brojčanim uspjehom i priznanjem, nego samozatajnom postojanošću, strpljivošću i dubokom unutarnjom snagom koja izvire iz ljubavi i vjere prema Bogu“, istaknuo je mons. Zgrablić, rekavši da takva jednostavnost često ostaje skrivena svijetu.

U tom kontekstu, naglasio je da „dostojanstvo rada ne proizlazi iz njegove vidljivosti, iz veličine ostvarenja i priznanja koje čovjek može primiti, nego iz dubine nakane koja ga pokreće, iz Božjeg plana koji ga nadahnjuje i iz svijesti da rad postaje dio odnosa s Bogom koji vidi u skrovitosti, prepoznaje vjernost i blagoslivlja što je učinjeno s predanjem za Dobro i žrtvom za drugoga“, poručio je nadbiskup. Takav rad biva „prostor u kojem čovjek ne oblikuje samo svijet, nego i vlastito srce, svoje stavove, svoju vjernost i sposobnost darivanja. Tako svaki napor, odgovornost i ustrajnost postaju prilika za rast u svetosti, u kojoj se život usklađuje s Božjom voljom i ono naizgled obično i koje se svakog dana ponavlja, može se preobraziti u susret s Bogom koji djeluje u skrivenosti i jednostavnosti.
U takvom razumijevanju rada čovjek se ne promatra podložnim ekonomskim zahtjevima rada, da se gubi u ritmu obveza, nego kao svjesna i slobodna osoba koja svojim odlukama oblikuje život te u svoje djelovanje unosi razum, srce i savjest i prepoznaje da njen rad ima smisao, jer je povezan s njenim dostojanstvom koji proizlazi od Boga i pozivom kojeg mu je Bog uputio“, poručio je mons. Zgrablić.

Nadbiskup je istaknuo potrebu prepoznavanja rada kao prostora susreta s Bogom gdje se oblikuje čovjekovo srce i gdje se svakodnevica puna obveza i briga prožima smislom koji nadilazi produktivnost i napor.
Sveti Josip u nazaretskoj svakodnevici, u radu koji je bio samozatajan, postojan i odgovoran prema Isusu i Mariji, pokazuje „ljepotu rada koji proizlazi iz ljubavi i prožet je sviješću o Božjoj prisutnosti i vodstvu u životu. Takav rad ne iscrpljuje čovjeka u nutrini, nego ga izgrađuje, oblikuje i vodi prema punini života“, naglasio je nadbiskup.

Upozorio je na opasnost da rad izgubi svoju dublju dimenziju i bude sveden na mjerljive rezultate, učinkovitost, zaradu, korist i povećavanje produktivnosti. Tada se vrijednost osobe procjenjuje prema onome što proizvodi i postiže u očima društva.
„Takvo shvaćanje dovodi do isključivanja i previđanja onih koji ne mogu sudjelovati u tom ritmu – bolesnika, starijih, osoba s invaliditetom i djece – kao da njihova vrijednost ovisi o njihovoj produktivnosti. Time se prešućuje temeljna istina: čovjekovo dostojanstvo ne proizlazi iz onoga što čini, nego iz onoga što jest“, poručio je nadbiskup.

„Kad se rad promatra isključivo kroz produktivnost i isplativost, blijedi svijest o čovjeku obdarenom dostojanstvom koje ne ovisi o učinku ni o materijalnoj koristi, nego izvire iz njegove bîti da je stvoren na Božju sliku i da ga je Bog pozvao u život zbog ljubavi.
Zato dostojanstvo bolesnika koji ne mogu raditi, staraca čija snaga slabi, osoba s invaliditetom suočenih s ograničenjima ili djece koja se razvijaju, ostaje jednako i neumanjeno. Njihova prisutnost podsjeća društvo da vrijednost života nije u proizvodnji, nego u postojanju i odnosu s Bogom i drugim ljudima“, poručio je nadbiskup.

Kad se rad pretvara u zahtjev koji ne poznaje granice, u ritam „još više i brže“, tada ne ostavlja prostor za odmor, prijateljske odnose, za brigu o slabijima, razumijevanje, molitvu i duhovni život. U takvom svijetu ugroženi su oni koji ne mogu pratiti taj tempo, jer su gurnuti na rub ili se smatraju teretom za društvo, upozorio je mons. Zgrablić.
„U logici „više i brže“ osoba počinje osjećati da ga vlastiti rad pritišće, zarobljava i oduzima mu slobodu. U radu kao isključivoj produktivnosti čovjek se udaljava od sebe jer prestaje slušati dubinu vlastitog srca i razlikovati bitno od prolaznoga. Prestaje prepoznavati vrijednost krhkosti, ovisnosti i međusobne povezanosti vidljivih u životu bolesnih, starijih, djece i osoba s invaliditetom. Time se gubi i sposobnost prepoznavanja prisutnosti Boga koji poziva na zajedništvo. Rad tada više ne izgrađuje osobu, nego je troši; ne vodi prema punini zajedništva s Bogom i međusobno, nego vodi prema iscrpljenosti.

Razlog takvog izobličenja rada je u zaboravu osobne duhovne dimenzije. Kad iz rada nestane svijest da je on sudjelovanje u Božjem djelu, kad se izgubi pogled prema Bogu kao konačnom cilju, rad ostaje zatvoren u granicama ovoga svijeta i preuzima ulogu koja mu ne pripada“, upozorio je nadbiskup, rekavši da tada rad postaje mjera vrijednosti života, a oni koji ne mogu „proizvoditi“ bivaju obezvrijeđeni.

„No, dostojanstvo svake osobe, bez obzira na snagu, zdravlje, dob ili sposobnosti ostaje uvijek isto i neotuđivo, jer je ukorijenjeno u njenoj bîti darovanoj od Boga Stvoritelja i Isusovom djelu otkupljenja. Neka nam sveti Josip Radnik pomogne da u radu prepoznamo Božji dar i poziv, da u svakodnevici otkrijemo prostor susreta s Bogom i da u svemu što činimo ostanemo vjerni Bogu koji nas vodi putem koji ima svoje ispunjenje u vječnosti“, potaknuo je mons. Zgrablić.

Nakon mise, nadbiskup je predvodio procesiju s kipom sv. Josipa kroz središte mjesta. Bio je to prvi pohod nadbiskupa Zgrablića toj župnoj crkvi za koju je zemunički župnik don Gašpar Dodić rekao da je zadnjih godina uloženo u njenu obnovu, zahvaljujući i sredstvima Općine Zemunik Donji na čelu s načelnikom Ivicom Šarićem koji je također bio na tom misnom slavlju.

Zemunik Gornji je rodna župa zadarskog nadbiskupa Ivana Prenđe čiji se kip nalazi na trgu na početku ulice koja vodi prema župnoj crkvi sv. Josipa Radnika.
I.G.
-
ZADAR / ŽUPANIJA9 sati prijeMORATE U SPIZU? Danas u Zadru rade sljedeće trgovine…
-
magazin4 dana prijeFOTOGALERIJA / Svjetski dan plesa u City Galleriji
-
magazin3 dana prijeSPORTSKI ULAZAK U LJETO / Doživite Maslenica Sunset Run 2026. Prijave su otvorene!
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeVanja Čvrljak izabran za direktora Turističke zajednice Zadarske županije




