Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Predbožićni susret u Klasičnoj gimnaziji Ivan Pavao II. Zadar

Objavljeno

-

foto: Ines Grbić/Zadarska nadbiskupija

Predbožićni susret u Klasičnoj gimnaziji Ivana Pavla II. u Zadru koji je tradicionalno okupio učenike, profesore i obitelji učenika, održan je u sportskoj dvorani te škole u ponedjeljak, 16. prosinca.

Učenici su izveli scenski prikaz novozavjetne prispodobe o bogatašu i Lazaru koju su povezali s božićnom pričom ‘A Christmas Carol’ Charlesa Dickensa, pod vodstvom Ivane Miočić, profesorice Hrvatskog jezika koja je osmislila scenarij, u suradnji s učenicima dramske skupine. Glavni lik u predstavi, bogataš, sebičan je čovjek koji gleda samo na materijalno i nema osjećaja za pomoći potrebe bližnjih. S vremenom mu je proradila savjest i promijenio se u bolju osobu. „Poruka predstave je da pogledamo oko sebe, tko su ljudi koji su dio našeg života, koji možda izgledaju nebitno, a mi smo karike u njihovom životu. Skloni smo gledati samo sebe i svoj materijalni dobitak, a nismo svjesni da utječemo na tuđe živote. No, koliko pomažemo drugima utječe i na to hoćemo li biti s našim Spasiteljem“, rekla je prof. Miočić, u želji da se u ljudima pobudi „nada da postoji iskupljenje, mogućnost promjene, da se pomogne ljudima oko sebe i tako pomogne i sebi“.

U ime učenika škole, učenik Petar Barunčić je poručio: ,,Čistimo naše domove, kitimo ulice, jelke, pripremamo poklone. No, čistimo li naše duše? Osvrnemo li se oko sebe i promotrimo li tko nas okružuje, tko su naša braća i sestre u kojima bismo trebali pronaći Novorođeno Dijete? Tko su naši Lazari koji nas čekaju da im pomognemo? Jesmo li sasvim okupirani ovozemaljskom prolaznošću?”, upitao je Barunčić, potaknuvši „da u ovom prolaznom životu ne kujemo lance za vječnu propast, nego put svjetlosti za Kraljevstvo nebesko“. Na susretu je pjevao i zbor Klasične gimnazije pod vodstvom Grge Ivkovića.

Don Ante Dražina, ravnatelj Klasične gimnazije Ivan Pavao II. Zadar, u obraćanju prisutnima rekao je da taj scenski prikaz ispunja ponosom i zahvalnošću za trenutke u kojima su se učenici potrudili kako bi uveselili božićne dane. „Božić je vrijeme darivanja zato što se Bog nama darovao. Po njegovom primjeru želimo jedni druge darivati, svojim vremenom, trudom, radom, angažmanom, pa i prigodnim poklonom. Gospodin nikad ne ostaje dužan onima koji se njemu daruju“, poručio je don Ante. Zahvalio je profesorima i djelatnicima škole, svima koji se trude da škola bude „obitelj u velikome“, istaknuvši vrijednost zajedništva. Potaknuo je na daljnje izgrađivanje obiteljskog ozračja i zajedništva u školi, poželjevši da božićni blagdani budu na ispunjenje svakog srca i da se Gospodin rodi u srcu svakoga.

Na susretu je sudjelovao i zadarski nadbiskup Milan Zgrablić. Izrazio je zadovoljstvo što se u gimnaziji uči puno dobroga, što se stječe puno informacija korisnih za život. „Drago mi je da ima lijepih i poučnih trenutaka kao što je taj scenski prikaz koji izgrađuje naše srce i našu savjest. Što nam koristi puno znanja, ako nemamo srca, a ono je najvažnije. Bog nam je po svome Sinu Isusu Kristu, u Božiću, otvorio svoje srce. Ne samo da u to srce možemo gledati i diviti mu se, nego Isusovim rođenjem, Bog nam je dao mogućnost da se u tom srcu možemo nastaniti. To srce je najljepše mjesto gdje možemo boraviti, najljepše što možemo doživjeti i što može duboko ispunjavati naš život“, poručio je mons. Zgrablić. Čestitao je svima koji se trude oko dobra djece i zahvalio roditeljima na povjerenju upisom djece u Klasičnu gimnaziju. Poželio je da napreduju u odgajanju za Isusa, u dobi, mudrosti i milosti.

Nakon navještenog evanđelja po Mateju, nadbiskup je blagoslovio učenike i njihove obitelji, djelatnike i školu, poželjevši svima blagoslov u potrazi za istinom. Škola je mjesto poučavanja, proširivanja istine te je mons. Zgrablić molio da djeca  ljudsku mudrost spajaju s evanđeoskom istinom, da je očituju svojim životom i ponašanjem te da se obogate ljudskim i božanskim znanjem. U Molitvi vjernika molilo se za duh mudrosti.

Nakon blagoslova, sudionici su, uz fritule, tradicionalno sudjelovali u tomboli humanitarnog karaktera. Profesori su donijeli numerirane poklone za koje svatko daruje prilog, a osoba to što dobije ponese sa sobom. Ti su prilozi namijenjeni za školski fond ‘Gorušičino zrno’ kojim se pomažu gimnazijalci slabijeg imovinskog stanja, pomažući im u kupnji knjiga ili za izlete, putovanja, u želji da svaki učenik, bez obzira na materijalnu situaciju, bude dijelom svih programa koji se organiziraju u Klasičnoj gimnaziji Zadar koja je najstarija odgojno – obrazovna škola u Zadarskoj županiji.

Ines Grbić

Foto: I. Grbić

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije 

Objavljeno

-

By

međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.

Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.

– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.

Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.

– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.

U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.

Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend

Objavljeno

-

By

Zadar i zadarsko područje

Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.

Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.

Hrvatska

U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.

Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.

Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji

Objavljeno

-

By

Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.

U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.

Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine. 

Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu