Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

NATJEČAJ ZA UPIS U KLASIČNU GIMNAZIJU IVAN PAVAO II. Ravnatelj Sorić: “Promoviramo odgoj koji se tiče svih dimenzija ljudskog bića”

Objavljeno

-

Klasična gimnazija Ivan Pavao II. Zadar u pripremama je za upis nova dva prva razreda u tu školu koja baštini tradiciju najstarije odgojno obrazovne ustanove u Zadarskoj županiji.

Mr. don Ante Sorić, ravnatelj Klasične gimnazije, u ponedjeljak 31. svibnja uputio je javnosti i službeni dopis, ‘Natječaj za upis učenika u prvi razred u školskoj godini 2021./2022. u Gimnaziju – program klasične gimnazije’.

Tome je prethodila i manifestacija ‘’Otvorena vrata Klasične gimnazije Ivan Pavao II. Zadar’ od ponedjeljka 24. do petka 28. svibnja, kada je gimnazija otvorila vrata svim zainteresiranima u želji da se upoznaju s tom školom kao mogućim izborom u nastavku svoga srednjoškolskog obrazovanja.

„Dani otvorenih vrata Klasične gimnazije prilika su za brojne susrete, susrete s budućim učenicima, njihovim roditeljima i zainteresiranim građanima koji se žele izbliza upoznati s radom naše škole. Svake godine u svibnju svima otvaramo vrata škole s ciljem da pobliže upoznaju naš rad, sadržaj, kurikulum, tehničke pojedinosti, da upoznaju nas koji u njoj djelujemo“ rekao je ravnatelj Sorić, istaknuvši da svake godine veliki broj zainteresiranih dolazi u školu s brojnim pitanjima.

„Odgovaramo na tu znatiželju u osobnom pristupu i dajući potrebne informacije. Svake godine veliko je zanimanje za upis u našu gimnaziju. Radujemo se visokom broju zainteresiranih za naš školski model kojim nastojimo da se razvija kompletna osobnost učenika i odgoj za potrebe šire zajednice“ rekao je Sorić.

Klasičari osvajaju prva mjesta na županijskim i državnim natjecanjima iz raznih područja. U Klasičnoj gimnaziji održavaju se mnoge izvanškolske aktivnosti i razvijaju socijalne vještine učenika, osvješćujući i vrijednosti volontarijata i pomoći bližnjima. Geslo te škole je ‘Zajedno stvarajmo bolji svijet’. Na tom tragu je i naziv njihovog školskog časopisa ‘Bolji svijet’ koji povezuje bivše i sadašnje učenike, a ove godine na državnoj smotri Lidrano stručna komisija proglasila ga je jednim od deset najboljih školskih časopisa u Hrvatskoj.

„U školi nastojimo prenijeti vjerski identitet u praksu, njeguje se osobni pristup učenicima, razgovor, dijalog, briga, elementi koje bih nazvao i obiteljskima. Nijedna institucija ne može nadomjestiti ulogu obitelji, ali nastojimo djelovati po primjeru obiteljskog odgoja, prije svega u međusobnim odnosima, pazeći da su naši učenici osobe, ljudi, pružajući im integralni odgoj. Promoviramo odgoj koji se tiče svih dimenzija ljudskog bića, njihovog rasta, razvoja i uspjeha – ne samo statističkog, u ocjenama, nego životnog uspjeha u smislu sazrijevanja mlade osobe“ rekao je mr. Sorić, istaknuvši da „školu ne čini samo informacija, podatak i njihovo prenošenje. To je bitan element odgojno – obrazovnog procesa, no školu prije svega čini odgoj, primjer, i to naš osobni“.

Profesori u gimnaziji trude se izgrađivati mlade nudeći im životne vrijednosti i vlastitim primjerom.

„Vrijednim entuzijazmom i volonterskim duhom naših djelatnika nudimo potrebno djeci. Škola obiluje brojnim projektima, a njeni nositelji su profesori i cijeli tim Klasične gimnazije“ rekao je Sorić.

Tu je školu preporučljivo upisati s aspekta znanja, pripreme za fakultet, ali i pripreme za život uopće.

„Klasična gimnazija priprema čovjeka za opću kulturu, za humanističke i prirodoslovne znanosti. U našoj školi mladi čovjek može primiti cjelovito znanje. Uz težinu našeg programa, cijeli sklop znanja može na intelektualnoj razini izgraditi mladu osobu. Nudimo i duhovnu dimenziju. Djelatnici škole nastoje kroz osobni primjer pokazati duhovne vrijednosti, poštujući slobodu svakog pojedinca, kako bi mlada osoba vidjela da je najveća radost u okviru Evanđelja te spasiteljske i otkupiteljske poruke Isusa Krista“ rekao je ravnatelj Sorić.

Uredništvo školskog časopisa ‘Bolji svijet’ vodi Damir Sikirić, prof. Hrvatskog jezika u gimnaziji.

„Bolji svijet je rezultat zajedničkog rada i djelovanja svih u školi. Svatko daje doprinos, literarni, kreativni, stripovski, tematski, grafički, nude se prijedlozi i ideje. Profesori puste djecu sa sata da mogu sudjelovati u kreiranju časopisa. U vremenu kada opadaju tiskana izdanja, osobito školskih časopisa, mi još uvijek potičemo djecu na stvaranje časopisa, a djeca to prepoznaju kao plodonosno, dobro i pozitivno i rado se uključuju pisanjem vlastitih tema. Ponosni smo što smo na državnom Lidranu dobili pohvale da smo i u grafičkom, tehničkom smislu postigli vrijednost koja zadovoljava kriterije prosudbenog odbora koji je proglasio najbolje školske časopise u Hrvatskoj“ rekao je mr. Sorić, istaknuvši da je velika vrijednost što svake godine uopće tiskaju školski časopis. Jer, izdavanje školskih časopisa je u krizi i pada broj tih izdanja, nekad nedostaje kreativnosti, volje, želje, a ‘Bolji svijet’ je plod volonterskog rada i profesora škole.

„Ponosni smo da su to prepoznali i stručni ocjenjivači: kreativnost, volonterski duh i volju naših učenika i profesora koji su uredili časopis ‘Bolji svijet’“ rekao je ravnatelj Sorić.

Kvalitetu te škole potvrđuje i činjenica da 70 % maturanata Klasične gimnazije upišu fakultet koji je bio njihov prvi izbor.

„Učenici naše škole studiraju na prestižnim fakultetima u Hrvatskoj i u inozemstvu. To je uspjeh, no najveći uspjeh je ako uspijemo mladoj osobi, poštujući njenu slobodu i integritet, dati vrijednosti koje su opće, univerzalne, odnosno kršćanske vrijednosti koje zastupamo“ poručio je mr. Sorić.

Ana Gambiraža, knjižničarka u Klasičnoj gimnaziji, smatra da je posebnost te škole individualni pristup svakoj osobi te što im se kroz rad i razne izvannastavne aktivnosti pokušava približiti kršćanske vrijednosti.

„Različita su područja obrazovanja i brojne izvannastavne aktivnosti: Mladi knjižničari, Kreativna radionica Amfora, brojne suradnje s različitim ustanovama, sa Sveučilištem u Zadru, Arheološkim muzejom, projekt Zadar čita, obilježavamo Mjesec hrvatske knjige. Izazov je pristupiti učenicima da se otvore, onda im možemo ponuditi projekte i aktivnosti, shodno onome za što se zanimaju i da se razvijaju u području svoga interesa. Gimnazijalci uopće, i klasičari, više čitaju, žele napredovati, ulagati u sebe i svoje znanje. Klasična gimnazija nudi široki spektar znanja i aktivnosti. Temeljno je znanje, informacija, podatak, no ne vrti se sve oko toga, pogotovo u današnjem vremenu, kada sve druge kompetencije izlaze na vidjelo, poput informacijske i informatičke pismenosti, do financijske i matematičke. To sve čini kompletnu osobu“ rekla je Gambiraža, pohvalivši ugodnu radnu atmosferu s kolegama, njihovu suradnju i nadopunjavanje.

Karlo Škifić, učenik 2.a razreda, upisao je Klasičnu gimnaziju potaknut i zadovoljstvom svojih dviju rođakinja koje su pohađale tu školu.

„Na faksu im je sada dosta lagano. Neki prijatelji su mi govorili: ‘A, to je sto posto škola za popa ‘. Ali vide da ne idemo za svećenika, škola je kao i drugdje. Profesori nam pomažu, stvarno se trude oko nas. Ovo je najbolja škola. Koliko god učimo, imamo i slobodnog vremena. Škola me može pripremiti u potpunosti za dalje“ kaže Karlo, čija je želja biti inženjer elektrotehnike ili strojarstva.

Natali Pera, učenica 3.a je rekla: „Škola je atraktivna, ali i zahtjevna. Bilo mi je teško, imamo dosta predmeta, velika količina gradiva, ali sve se stigne, kad se hoće. I profesori su odlični, susretljivi, uvijek se možemo dogovoriti. Stignem i trenirati svaki dan izvan nastave. Treniram veslanje sedam puta tjedno. Uvijek se možemo dogovoriti s profesorima, nikakav pritisak ni stres, kao obitelj smo“ rekla je Natali koja svoje zvanje vidi u društvenoj djelatnosti, radu s ljudima.

Pera je bila i urednica nagrađenog časopisa ‘Bolji svijet’ da je jedan od deset najboljih u Hrvatskoj.

Svaki broj ima drugog urednika među učenicima, svatko daje svoju viziju i temu za neki broj.

„Kada smo slagali taj broj, ideja je bila prikazati maturante. Htjeli smo njima posvetiti broj, zatekla ih je korona, naziva ih se izgubljena generacija, nisu imali ekskurziju, htjeli smo oproštaj od njih. Ugodno smo se iznenadili kad smo nagrađeni“ rekla je Pera i zainteresiranima poručila: „Dođite u Klasičnu gimnaziju. U našoj školi ćete steći odlične radne navike, osjećat ćete se ugodno, bit će vam kao obitelj. Iskusit ćete puno lijepoga, svugdje se ide, putuje, puno toga ćete vidjeti, naučiti, upoznati puno ljudi, bit’ će vam odlično“.

Klasična gimnazija 1991. g. dobila je pravo javnosti i tada su se počeli upisivati i vanjski učenici koji nisu na putu svećeničke formacije. Dotad su tu školu, kao Nadbiskupsku klasičnu gimnaziju, pohađali samo sjemeništarci. Marijan Pranjić, prof. biologije, 30 godina radi u Klasičnoj gimnaziji i ispratio je generacije učenika.

„U školi vlada posebna klima. Bio sam najmlađi kad sam prije 30 godina počeo raditi u Klasičnoj gimnaziji. Stari profesori, svećenici, oni su mene odgojili, promijenili, rastao sam s njima, razvijao se. Često kažem, da sam radio u nekoj drugoj ustanovi, da sam se bavio nekim drugom poslom, vjerojatno bih bio drugačiji čovjek. Sada sam tolerantniji, razumniji, nastojim komunicirati na drugačiji način. Mislim da je Klasična gimnazija i mene odgojila“ rekao je prof. Pranjić.

Mladi u Klasičnoj gimnaziji odraz su stvarnosti i generalnog mentaliteta mladih; tu gimnaziju ne pohađaju ‘besprijekorni’ mladi, kako netko ima predrasudu. „Mogu oni ponekad napraviti neku glupost, ali mi ćemo to kritizirati, ispravljati. Naši učenici su kao svi drugi, mladi kao mladi. Ali odgojem se usmjeravaju prema vrijednostima i formiraju u ljude. Naša djeca su kao svaka druga. Kod nas je dosta izražena odgojna komponenta. Odgoj je najbolji osobnim primjerom. Djeca žele proći sa što manje truda, a naše je da ih potaknemo i ispravno usmjerimo. Volim ih malo ‘natjerati’ da se trude, treba naći primjeren način, za njihovo dobro, da bi bili sretni i zadovoljni. Učenici nam i sami kažu kako cijene poseban pristup njima. Znam svakom učeniku ime i prezime, njegove probleme, sklonosti, narav. Imamo ljudski, kolegijalni pristup. Često putujemo, kad idemo na putovanja, kad smo s djecom 24 sata dnevno, stvori se poseban odnos povjerenja, poštovanja, ali uvijek treba ostati granica profesor učenik“ rekao je prof. Pranjić.

Osobito mu je zadovoljstvo kada sretne bivše učenike u prolazu, u gradu.

„Često sretnemo naše bivše učenike na ulici, s nama se srdačno pozdravljaju. Uvijek nam je drago sresti ih. Susrećemo ih svaki dan. To su vrsni intelektualci po cijelom svijetu, bave se raznim strukama, poslovima. Uvijek se lijepo sjećaju naše škole. Drago mi je da sam dao mali doprinos tome. Svaki majstor voli svoje djelo. Ja im kažem: ‘Vi ste, na neki način, i naše djelo. Mi smo utjecali na vas kroz četiri godine školovanja, formirali smo vas. Volimo vas sresti, vidjeti što se s vama dogodilo, koliko smo bili uspješni u našem poslu’. Kad ih sretnem da su uspješni, da su ostvarili svoje životne ciljeve, meni to uljepša dan. Kad ih vidim s njihovom djecom, popričamo, to mi je jako lijepo, susresti ih i vidjeti nakon toliko vremena“ istaknuo je prof. Pranjić.

Klasičari uspješno upisuju sve fakultete, humanističkog i prirodnog usmjerenja.

„Naši učenici upisuju medicinu, stomatologiju, kroz četiri godine dobiju solidne temelje za bilo koju struku, ne samo za društvene znanosti. Nisu zanemareni ni drugi predmeti, pogotovo ne prirodni predmeti, pa su spremni za upis na fakultet društvenog i prirodoslovnog smjera. Mladi će u Klasičnoj gimnaziji dobiti solidne temelje za uspješnu karijeru i za uspješan život u najširem smislu riječi, za sretan život u stručnom i obiteljskom smislu“ poručio je prof. Pranjić.

Klasičnu gimnaziju sada pohađa 195 učenika u 8 razrednih odjeljenja. U školi je zaposlen 31 djelatnik. Ravnatelj Sorić potpisao je objavu Natječaja za upis nove dvije generacije prvaša u zadarsku Klasičnu gimnaziju s napomenama:

1. Škola upisuje 52 učenika, u smjeru klasične gimnazije, četverogodišnji program trajanja, dva razredna odjela.

2. Dodatni ispiti i provjere za engleski jezik, kojeg polažu učenici koji ga nisu učili najmanje četiri godine u osnovnoj školi, održat će se 29. lipnja 2021. g. s početkom u 12,00 sati, a za kandidate s teškoćama u razvoju 21. lipnja 2021. g. s početkom u 11,30 sati.

3. Predmet posebno važan za upis je biologija.

4. Pravo na dodatno vrednovanje ostvaruju kandidati na osnovi rezultata koje su postigli na natjecanju u znanju iz vjeronauka.

5. U Gimnaziji se uče engleski i talijanski jezik.

6. Upisnice i dokumenti kojima su ostvarena dodatna prava na upis zaprimaju se u prostorijama Klasične gimnazije Ivana Pavla II. u ponedjeljak, 12. srpnja 2021. od 8 do 16 sati i u utorak, 13. srpnja 2021. od 8 do 13 sati.

Informacije o školi mogu se saznati preko mrežne stranice www.gimnazija-ivanapavla.hr i Facebook-a Klasična gimnazija Ivana Pavla II. te na YouTube kanalu https://www.youtube.com/channel/UCk- QUpOo1k6xme62Y1CW8dw

Kontakt za sve informacije je i putem e-maila klasicna@zd.t-com.hr ili telefona 023/253-800 i 097/751 0563.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTOGALERIJA) DOVRŠENA OBNOVA PEDIJATRIJE / Ministrica Hrstić pohvalila OB Zadar: “Završite jedan projekt i već znate koji je sljedeći”

Objavljeno

-

By

Ministrica zdravstva Republike Hrvatske Irena Hrstić boravila je danas u radnom posjetu Općoj bolnici Zadar, tijekom kojeg je obišla Odjel za pedijatriju kako bi se upoznala s tijekom projekta energetske obnove i unutarnjeg uređenja Odjela.

Ravnatelj Opće bolnice Zadar prim. Željko Čulina, dr. med., tom je prilikom istaknuo kako je zadarska Pedijatrija najbolji primjer koliko se jedna postojeća bolnička zgrada može promijeniti kada se spoje ulaganje, znanje, zajednički rad i jasna vizija razvoja. „U Pedijatriju je, u ovom investicijskom ciklusu, uloženo, odnosno ugovoreno, više od 5,2 milijuna eura. Riječ je o cjelovitoj obnovi koja ne podrazumijeva samo energetsku obnovu zgrade, nego i kompletnu unutarnju adaptaciju. Sada smo dobili energetski učinkovitiji i kvalitetniji prostor za djecu, roditelje i naše djelatnike. Kada unutarnje uređenje bude završeno, dobit ćemo praktički potpuno transformiran Odjel. Ono što posebno želim naglasiti jest da ovakav projekt nije rezultat samo jednog izvora financiranja. On je rezultat sinergije Ministarstva zdravstva i Vlade Republike Hrvatske, europskih sredstava, vlastitih sredstava Opće bolnice Zadar i naših donatora. Svima njima želim zahvaliti“, naglasio je ravnatelj.

Govoreći o budućnosti Opće bolnice Zadar, ravnatelj je posebno istaknuo projekt Centralnog operacijskog bloka s helidromom, koji za našu bolnicu predstavlja važan korak u dovršetku funkcionalne reorganizacije bolničkog kompleksa. „Centralni operacijski blok za nas nije samo još jedna nova zgrada. To je projekt kojim želimo završiti funkcionalnu reorganizaciju bolnice i koji bi nam omogućio da ključne akutne, kirurške i intervencijske djelatnosti objedinimo u jednoj funkcionalnoj cjelini. U tom projektu posebno mjesto ima i helidrom na krovu. On za nas nije pitanje prestiža, nego pitanje vremena. Mi želimo na najbolji mogući način organizirati sustav za pacijenta“, kazao je dr. Čulina.

Posebno zadovoljan danas je bio voditelj Odjela za pedijatriju, Tomislav Ledenko, dr. med. Tijekom tri ljetna mjeseca njegov je tim obradio čak  5 360 pacijenata, bili su u podstanarstvu u zgradi Dnevnih bolnica i odradili preseljenje, odnosno povratak u svoju zgradu. Bez prekida rada, čitavo vrijeme na usluzi djeci!

„Ovo je veliki korak za naš Odjel i za sve naše pacijente. Dobit ćemo prostor koji će biti funkcionalniji, sigurniji i ugodniji za djecu i njihove roditelje, ali i za sve djelatnike koji u njemu rade“, kazao je dr. Ledenko.

Gradonačelnik Grada Zadra Šime Erlić istaknuo je kako se ljestvica kvalitete u Općoj bolnici Zadar posljednjih deset godina kontinuirano podiže te zahvalio Vladi Republike Hrvatske i ravnateljstvu bolnice na dosadašnjim ulaganjima i razvoju. „U očekivanju smo trajnog rješenja, a to je Centralni operacijski blok s helidromom. Za ovim vapimo, a ministrica je pokazala potpuno razumijevanje za to. Postoji mogućnost da se već do iduće sezone napravi konkretan pomak oko organizacije helikopterske službe“, kazao je Erlić.

Župan Zadarske županije Josip Bilaver poručio je kako je Županija na raspolaganju za daljnje opremanje Odjela za pedijatriju, ali i za realizaciju drugih važnih projekata Opće bolnice Zadar. „Na djecu smo svi posebno osjetljivi, ali i za sve ostale važne projekte smo tu. Čestitam ravnatelju i cijelom timu na pripremi svih ovih važnih ulaganja, a ministrici i Vladi Republike Hrvatske zahvaljujem na potpori i praćenju tih projekata“, kazao je Bilaver. Župan je istaknuo i kako ga veseli najava Centralnog operacijskog bloka s helidromom, kao i činjenica da je Opća bolnica Zadar sve privlačnije mjesto za rad, razvoj i profesionalno napredovanje mladih zdravstvenih djelatnika.

Ministrica zdravstva Irena Hrstić zahvalila je na pozivu te istaknula kontinuitet ulaganja i razvoja Opće bolnice Zadar. „Hvala što ste me pozvali da danas ovdje budem s vama. U Općoj bolnici Zadar drugi sam put u svom mandatu. Prvi put sam bila kada ste puštali u rad linearni akcelerator i mogu reći kako svake godine želite nešto novo. Čestitam na upornosti jer realizirate sve što smatrate da je potrebno pacijentima zadarskog kraja“, poručila je ministrica.

Dodala je kako Opća bolnica Zadar završetkom jednog projekta već promišlja sljedeći korak. „Završite jedan projekt i već znate gdje želite ići u drugom koraku, a sada idemo prema Centralnom operacijskom bloku s helidromom. Kada razmišljate kao jedno, postižete kvalitetne ciljeve“, kazala je Hrstić.

Ministrica je posebno zahvalila djeci, pobjednicima likovnog natječaja „Crtež ponesi i radost donesi“, koja su svojim crtežima uljepšala prostor Pedijatrije, kao i Dječjem zboru Libretići na glazbenom nastupu kojim je započeo današnji program.

Radni posjet ministrice zdravstva Općoj bolnici Zadar zaključen je obilaskom Odjela za pedijatriju te Odjela za neonatologiju i Odjela rodilišta i rađaone pri Službi za ginekologiju i opstetriciju, gdje je ministrica, zajedno s ostalim uzvanicima, imala priliku vidjeti obnovljene prostore.

Na linku pogledajte film o obnovi Odjela za pedijatriju: NOVO RUHO PEDIJATRIJE

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije 

Objavljeno

-

By

međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.

Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.

– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.

Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.

– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.

U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.

Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend

Objavljeno

-

By

Zadar i zadarsko područje

Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.

Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.

Hrvatska

U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.

Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.

Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu