Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

OPTIMIZAM UOČI DRUGOG KRUGA Božidar Longin: “Očekujemo dobru turističku sezonu i snažan rast gospodarstva!”

Objavljeno

-

Božidar Longin, aktualni zadarski župan i kandidat koalicije HDZ-HSP-Stranka umirovljenika- Reformisti za novi mandat s optimizmom dočekuje drugi krug lokalnih izbora koji se održavaju u nedjelju.

– Zadovoljan sam, smatram da smo odradili jednu vrlo korektnu i pozitivnu kampanju. Jedini smo ponudili ozbiljan i temeljit program ravnomjernog razvoja Zadarske županije u narednom razdoblju i vjerujem da će naši sugrađani i ovog puta to prepoznati. Naš je program ostvariv i utemeljen na konkretnim izvorima financiranja; bilo da se radi o županijskom proračunu, nacionalnim sredstvima ili fondovima Europske unije; a nije nekakav popis lijepih želja kakve su drugi kandidati pokušali nuditi. Što smo obećali, to ćemo i ostvariti. Pokazali smo da znamo i možemo provoditi projekte, da imamo kvalitetan tim mladih ljudi, kako u Županiji, u našim razvojnim agencijama, tako i u Gradu Zadru te po našim gradovima i općinama.

Gospodarska situacija u Zadarskoj županiji je sve bolja, unatoč korona krizi?

– Naša je županija vodeća u Hrvatskoj po rastu BDP-a i druga po rastu zaposlenosti. Čak ni u vrijeme korona krize zaposlenost kod nas nije opadala, štoviše rasla je. Krajem travnja imali smo 1700 zaposlenih osoba više nego godinu ranije. U nekim sektorima, poput ribarstva i marikulture, ostvarili smo dodatan rast. Sve to je zasluga prvenstveno mjera hrvatske Vlade, ali i nas s lokalne i regionalne razine, jer je Županija od izbijanja pandemije ponudila poduzetnicima sedam mjera pomoći. Nastavit ćemo s potporama gospodarstvu i sufinanciranjem kamatnih stopa za poduzetničke kredite, koji sada imaju najmanju kamatu u Hrvatskoj, a sufinancirat ćemo i otvaranje 100 start up tvrtki. Želimo dodatno osnažiti kadar u gospodarstvu pa smo pripremili poticaje za zdravstveni, znanstveni i IT sektor, uz brojne druge mjere i aktivnosti.

Turizam je i dalje naša ključna gospodarska grana, a veseli najava dobre turističke sezone.

– Očekujemo dobru turističku sezonu i snažan rast gospodarstva. Prepoznati smo kao sigurna destinacija jer je i prošlog ljeta Zadarska županija bila najbolja po turističkim rezultatima u cijeloj Hrvatskoj, odnosno imali smo najbolji omjer dolazaka u odnosu na rekordnu 2019. godinu. Zadar će biti povezan zračnom linijom s, također rekordnih, 58 destinacija; vratili smo i bazu Ryanaira što je dodatan vjetar u leđa našem turizmu, a u čemu su financijski pomogli Grad i Županija.

Koja je vaša završna poruka biračima uoči drugog kruga u nedjelju, 30. svibnja?

– Pred nama je važno razdoblje u kojem možemo napraviti velike stvari za Zadarsku županiju. Trenutno se kod nas provode projekti vrijedni gotovo 3,5 milijarde kuna što je rezultat kvalitetnog rada našeg tima, ali i snažne suradnje s državom gdje imamo pet zadarskih državnih tajnika. Stoga nije vrijeme za eksperimente, birajmo sigurnost, birajmo razvoj. Podržali ste nas u velikom broju u prvom krugu, a u nedjelju idemo potvrditi pobjedu. Nedjelja je bitna, zaokružite 1 i nastavimo zajedno graditi sigurnu i snažnu županiju.

Program Sigurno i dalje: www.hdz-zadar.hr/longin-program-2021-2025.pdf

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

VAŽNA OBAVIJEST IZ VODOVODA: U srijedu bez vode čak 21 ulica u gradu Zadru!

Objavljeno

-

By

Zbog radova na vodoopskrbnom sustavu, dana 18.03.2026. (srijeda) u vremenu od 08:00 h do 14:00 h opskrba vodom će biti privremeno obustavljena u gradu Zadru u ulici Ante Starčevića, kućni brojevi od 21 do 25.

Zbog izvođenja građevinskih radova tvrtke Vodoinstalacija d.o.o., dana 18.03.2026. (srijeda) u vremenu od 08:00 h do 14:00 h opskrba vodom će biti privremeno obustavljena u gradu Zadru u slijedećim ulicama:
• Put Bokanjca, od križanja sa ulicom Benka Benkovića do veterinarske stanice
• Franje Petrića
• Benka Benkovića (neparni kućni brojevi od 1 A do 9)
• Biskupa Juraja Dobrile (do kućnog broja 12 K)
• Jerolima Miše
• Ljudevita Gaja
• Don Jose Felicinovića
• Hanibala Lucića
• Paški prilaz
• Kornatski prilaz
• Bribirski prilaz
• Don Bože Milanovića
• Prilaz Fabijanića
• Petra Lorinija
• Franje Račkog
• Plitvička ulica
• Vladimira Gortana
• Gospe Maslinske (kućni brojevi od 56 do 58)
• Zadarskih Bratovština
• Vjekoslava Fichtera

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

SAMOSTAN SV. MARGARITE, PAG / Umijeće pripreme nadjevene tjestenine rafiola, rafijola, raviola ili rafajola upisano u Registar kulturnih dobara RH

Objavljeno

-

By

Samostan sv. Margarite iz Paga primio je Odluku Ministarstva kulture i medija RH kao jedan od nositelja umijeća pripreme rafajola (rafiola, rafijola, raviola) nadjevene tjestenine koje je upisano u Registar kulturnih dobara RH.

Zbog iznimne društvene i identitetske uloge rafiola u lokalnim zajednicama, koja je rezultat kontinuiranog prenošenja znanja i vještina pripreme, kako u obiteljima, tako i u javnoj sferi te njihova iznimnog potencijala kao kulturno-turističkog simbola, ali i proizvoda, donesena je odluka o upisu Umijeća pripreme nadjevene tjestenine rafiolarafijolaraviolarafajola u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, uz isticanje mikrolokalnih specifičnosti.

Na taj se način lokalnoj zajednici s pravom daje mogućnost da istaknu svoju specifičnost, ali pod zajedničkim, objedinjenim zaštićenim kulturnim dobrom.

Umijeće pripreme nadjevene tjestenine rafiolarafijolaraviola ili rafajola odnosi se na tradicijsku hrskavu nadjevenu tjesteninu u obliku polumjeseca. Prema istraživanjima talijanskih povjesničara punjena tjestenina najvjerojatnije se počinje pripremati krajem srednjeg vijeka, a zapisane recepte nalazimo u 15. i 16. stoljeću. Takav tip slastice poznat je na širem kulturnom području Sredozemlja, primjerice na području Sicilije, Napulja, Genove, pa sve do pokrajine Veneto.
 
Hrvatska tradicijska kuhinja ovu, u većini slučajeva, slasticu poznaje na svome jadranskom području. S obzirom na mikrolokalne specifičnosti, ali i sličnosti u načinima pripremanja, izgledu i vremenu u kojem su se rafioli pripremali, donosimo skupni upis u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Rafioli su bili neizostavan dio tradicijskih svečanih jelovnika duž naše obale, a s obzirom na velik broj nositelja očito je da je ova tradicija još uvijek živa. Potrebno je istaknuti sličnosti i razlike u pripremi tijesta, ali i nadjeva, te činjenicu da se pripremaju pečenjem, kuhanjem ili prženjem.
 
Posebno se ističe uloga trogirske zajednice i Društva Kameni cvit, koje je pokrenulo inicijativu za upis ovog kulturnog dobra u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. U Trogiru rafijol ima iznimnu društvenu, simboličku i identitetsku vrijednost, a prenošenje i očuvanje znanja o njegovoj pripremi čine važan dio lokalnoga kulturnog identiteta. Zahvaljujući toj inicijativi, Umijeće pripreme nadjevene tjestenine rafiolarafijolaraviolarafajola prepoznato je kao nematerijalno kulturno dobro i na širem području jadranskog dijela Hrvatske.
 
Uz navedene posebnosti pojedinih recepata, potrebno je istaknuti da ne postoji jedinstveni recept za ovu slasticu, pa je tako na jednom području moguće naći različite inačice i male posebnosti u vještini i znanju pripreme tog specijaliteta.

Nositelji umijeća izrade su: Samostan sv. Margarite, Pag, Muzej Cetinske krajine, Sinj, Folklorni ansambl Tempet, Makarska, Udruga „Porići 1680.“, Makarska, Matica umirovljenika Makarska, Makarska, Benediktinski samostan sv. Nikole, Trogir, Osnovna škola Petar Berislavić, Trogir, Društvo Kameni cvit, Trogir, Turističko-ugostiteljska škola Šibenik, Šibenik i Pučko otvoreno učilište Imotski, Imotski.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

TJEDAN MOZGA / “Alate umjetne inteligencije nemoguće je zabraniti kada bi se i htjelo, Sveučilište će poticati njihovo odgovorno korištenje”

Objavljeno

-

By

U okviru Tjedna mozga jučer je na Sveučilištu u Zadru predstavljena Politika korištenja umjetne inteligencije, kao i rezultati istraživanja studenata psihologije na temu korištenja UI pri učenju i izvršavanju akademskih obveza.

Politikom korištenja Sveučilište je utvrdilo temeljna načela, pravila i smjernice za odgovorno i transparentno korištenje alata tzv. umjetne inteligencije u skladu s važećim nacionalnim i europskim propisima iz siječnja 2026. godine. Radna skupina nije donijela restriktivan dokument koji bi ograničavao korištenje umjetne inteligencije, prihvaćajući realnost i korist koju pojedini alati pružaju, ali potiče njihovo odgovorno korištenje.

– Korištenje alata umjetne inteligencije otvara brojna pitanja. Radna skupina u kojoj su bili doc. dr. sc. Jurica Grzunov, izv. prof. dr. sc. Željka Tomasović, doc. dr. sc. Marijana Miočić, doc. dr. sc. Marko Šarlija i dr. sc. Krešimir Jakšić predložila je prilično detaljan dokument koji je prihvatio Senat Sveučilišta u Zadru. Svi smo svjesni da se alati koriste i glavni cilj nam je bio utvrditi što bi bilo prihvatljivo korištenje tih alata te kako ih koristiti transparentno i odgovorno, istaknula je prorektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Anita Pavić Pintarić.

Dr. Grzunov rekao je kako radna skupina nije imala namjeru napisati restriktivan dokument; studente i zaposlenike potiče se na korištenje alata umjetne inteligencije, ali na odgovoran način. Prije svega ističe se načelo odgovornosti svakoga tko ih koristi te transparentno navođenje načina na koji su korišteni u pisanju radova.

Dr. Tomasović istaknula je i na nedavnom internom kolokviju za zaposlenike Sveučilišta kako alati za detekciju kreiranog sadržaja nisu pouzdani, a pogotovo je teško, pa i nemoguće, detektirati generirane fotografije.

– Kako se može posumnjati da je neki tekst generiran? Obično je natrpan ključnim riječima koje se prečesto pojavljuju u radu, ima puno riječi i fraza koje se rijetko koriste, hiperbola, a ChatGPT još uvijek ima i karakteristične crtice umjesto dvotočke. Sam ChatGPT ne može prepoznati generirane tekstove; drugi alati kao Grammarly, GPTZero, YouScan ili Originality.ai pouzdaniji su, ali ne i potpuno sigurni pa tako čak i kada bismo htjeli u rat protiv UI, nemamo alate za to. Zbog toga je naglasak Politike na etičnosti i moralnosti u korištenju umjetne inteligencije, istaknula je Tomasović.

Ovom prilikom predstavljeno je i studentsko istraživanje pod mentorstvom prof. dr. sc. Ane Slišković „Iskustva studenata u korištenju umjetne inteligencije pri učenju i izvršavanju akademskih obveza”. Istraživanje je pokazalo da studenti umjetnu inteligenciju najčešće koriste kako bi uštedjeli vrijeme, lakše organizirali materijale ili provjerili znanje. Korisna je za prevođenje ili pretraživanje, no pri izradi zahtjevnijih materijala na diplomskim studijima često daje krive informacije, čak uz navođenje nepostojećih izvora. Kao jedan od problema korištenja alata kod najmlađe generacije ističe se bezuvjetna vjera u rezultate koje daje, ali i narušeni obiteljski odnosi, budući da se djeca sa svojim pitanjima na koja traže odgovore sve češće obraćaju umjetnoj inteligenciji nego roditeljima, što je loše za mentalno zdravlje.

Rezultati istraživanja pokazali su stalne promjene u trendovima korištenja, pa će se Politika povremeno ažurirati kako bi ostala ukorak s vremenom.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu