Connect with us

Svijet

Černobilski reaktor je opet aktivan. Kemičar: Situacija je jako neizvjesna

Objavljeno

-

Trideset i pet godina nakon što se u nuklearnoj elektrani u Černobilu u Ukrajini dogodila eksplozija i najteža nuklearna nesreća u povijesti, fisijska reakcija ponovno tinja u uranijskom gorivu zakopanom duboko u dvorani reaktora.

“To je poput žara na roštilju”, kaže Neil Hyatt, kemičar za nuklearne materijale sa Sveučilišta Sheffield u Velikoj Britaniji. Ukrajinski se znanstvenici trude utvrditi hoće li se reakcija sama ugasiti ili će biti potrebne izvanredne intervencije kako bi se spriječila nova nesreća, piše časopis Science.

Senzori pokazuju sve veći broj neutrona, što je signal fisije, koji struji iz jedne nepristupačne prostorije, izvijestio je prošlog tjedna tijekom rasprava o demontaži reaktora Anatolij Dorošenko iz Instituta za sigurnosne probleme nuklearnih elektrana (ISPNPP) u Kijevu u Ukrajini.

“Ne možemo isključiti mogućnost nezgode”

“Mnogo je neizvjesnosti, ali ne možemo isključiti mogućnost nezgode. Broj neutrona polako raste”, kaže Maksim Saveljev iz ISPNPP-a, sugerirajući da stručnjaci imaju još nekoliko godina smisliti kako ugušiti prijetnju. Bilo koje rješenje pomno će pratiti i stručnjaci iz Japana, koji se još nosi s posljedicama nuklearne katastrofe prije 10 godina u Fukušimi, napominje Hyatt i dodaje da se radi o opasnostima sličnih razmjera.

Bauk samoodržive fisije u ruševinama nuklearne elektrane odavno se nadvio nad Černobil. Kad se 26. travnja 1986. godine dio jezgre reaktora broj četiri otopio, štapovi uranijskog goriva, njihova obloga od cirkonija, kontrolne grafitne šipke i pijesak ubačeni su na jezgru kako bi ugasili požar, da bi se potom stopili u lavu. Ta lava je potonula u podrumske prostorije reaktorske dvorane i očvrsnula u formacije nazvane materijalima koji sadrže gorivo (FCM). Materijali sadrže oko 170 tona radioaktivnog uranija, odnosno oko 95 posto izvornog goriva.

Betonsko-čelični sarkofag, zvan Sklonište, podignut godinu dana nakon nesreće, u kojem se nalaze ostaci reaktora broj četiri, omogućio je prodiranje kišnice. Budući da voda usporava ili smiruje neutrone i tako povećava šanse za cijepanje uranijeve jezgre, jače kiše ponekad bi mogle povećati broj neutrona. Nakon pljuska u lipnju 1990. godine “pratitelj”, odnosno znanstvenik u Černobilu, koji riskira izlaganje zračenju ulaskom u oštećenu reaktorsku dvoranu, raspršio je otopinu gadolinijevog nitrata koja apsorbira neutrone na FCM-u, za koje su se on i njegove kolege bojali da bi mogli postati kritični. Nekoliko godina kasnije na krov Skloništa postavljene su prskalice s gadolinijevim nitratom. Ali sprej ne može učinkovito prodrijeti u neke podrumske prostorije.

Dužnosnici nuklearke u Černobilu pretpostavljali su da će svaki rizik nestati nakon što je u studenome 2016. godine masivni Novi sigurnosni okvir (NSC) postavljen iznad Skloništa. Konstrukcija vrijedna 1.5 milijardi eura trebala je osigurati Sklonište kako bi se moglo stabilizirati i na kraju demontirati. NSC također sprječava prodor kiše, a, od kada je postavljen, broj neutrona u većini područja u Skloništu je stabilan ili opada.

Broj neutrona raste

Međutim, na nekim mjestima broj neutrona počeo je rasti, primjerice udvostručio se u posljednje četiri godine u sobi 305/2 u kojoj su tone FCM-a zakopane ispod ruševina. ISPNPP-ovi modeli sugeriraju da sušenje goriva čini neutrone još učinkovitijima u cijepanju jezgre uranija. “To su uvjerljivi i vjerodostojni podaci. Jednostavno nije jasno o čemu se tu radi”, kaže Hyatt za Science.

Ta prijetnja se ne može zanemariti. Kako se voda bude povlačila, postoji bojazan da će se “reakcija cijepanja eksponencijalno ubrzavati”, ističe Hyatt, što dovodi do “nekontroliranog oslobađanja nuklearne energije”. Ne postoji šansa za ponavljanje 1986. godine, kada su eksplozija i požar proširili radioaktivni oblak nad Europom. Nekontrolirana fisijska reakcija u FCM-u mogla bi se raspršiti nakon što vrućina iskuha preostalu vodu. Ipak, napominje Saveljev, iako bi bilo koja eksplozivna reakcija bila ograničena, mogla bi dovesti do urušavanja nestabilnih dijelova klimavog Skloništa, puneći NSC radioaktivnom prašinom.

Rješavanje nove prijetnje zastrašujuć je izazov. Razine zračenja u prostoriji 305/2 sprječavaju približavanje ljudi i ugradnju senzora. Prskanje gadolinijevog nitrata na nuklearne ostatke nije opcija, jer su zatrpani betonom. Postoji ideja da se napravi robot koji može podnijeti intenzivno zračenje dovoljno dugo da izbuši rupe u FCM-u i ubaci cilindre bora, koji bi funkcionirali poput kontrolnih šipki i skupljali neutrone. U međuvremenu, ISPNPP namjerava pojačati nadzor nad dva druga područja u kojima FCM može postati kritičan.

Obnavljanje fisijske reakcije nije jedini izazov s kojim se suočavaju čuvari Černobila. Pod intenzivnim zračenjem i visokom vlagom FCM se raspada i stvara još više radioaktivne prašine, koja komplicira planove demontaže Skloništa. Isprva je formacija FCM-a nazvana Slonova noga bila toliko tvrda da su znanstvenici morali koristiti pušku kalašnjikov kako bi odlomili komad za analizu. “Sad više-manje ima konzistenciju pijeska”, kaže Saveljev.

Ukrajina već dugo namjerava ukloniti FCM i pohraniti ga u geološko spremište. Do rujna, uz pomoć Europske banke za obnovu i razvoj, namjerava donijeti sveobuhvatan plan za uklanjanje FCM-a. No, možda će biti teže nego što se mislilo pokopati aktivne ostatke reaktora unutar Skloništa, zaključuje Science.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Policija ga poslala “u krevet”: Vozač putničkog autobusa vozio 27 sati bez pauze

Objavljeno

-

By

Vozač putničkog autobusa vozio je iz Italije u Njemačku oko 27 sati bez pauze. To je utvrdila policija koja ga je zaustavila u srijedu ujutro u Hechingenu, u Baden-Württembergu.Policija je utvrdila kako je 53-godišnji vozač autobusa koji je prometovao prema Hessenu, bez pauze vozio 27 sata, piše Fenix.

Kako bi prikrio prekršaj vezan za obvezno uzimanje odmora, koristio se karticom vozača koja nije njegova. Kartica vozača služi za identifikaciju vozača te omogućuje pohranu podataka o aktivnosti vozača.

Kako je priopćila policija, potpuno umornog vozača prvo su poslali na spavanje. Vozač mora odgovarati zbog sumnje da je krivotvorio dokaze.

Za grupu od 30 osoba organiziran je novi autobus. Ostatak puta vozio je vozač iz Baden-Württemberga.

 
Nastavi čitati

Svijet

Kini porasli uvoz i izvoz, potražnja se oporavlja

Objavljeno

-

Kineski izvoz i uvoz ponovo su porasli u travnju, pokazali su danas podaci carinske uprave, signalizirajući poboljšanje domaće i inozemne potražnje.

Izvoz je u travnju porastao za 1.5 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, utvrdio je statistički ured. U ožujku se smanjio prvi puta od studenog, i to za 7.5 posto.

Oporavlja se potražnja

Uvoz je poskočio za 8.4 posto. U ožujku se smanjio za 1.9 posto.

Višak u kineskoj robnoj razmjeni sa svijetom poskočio je u travnju za 23.6 posto, na 72.35 milijardi dolara.

Uvoz ugljena uvećan je za jedanaest posto, na 45.25 milijuna metričkih tona, budući da su proizvođači električne energije pojačali nabavu pred vrhunac ljetne potrošnje.

Uvoz željezne rude porastao je za 1.1 posto, blaže nego u ožujku kada su pojedini kupci iskoristili povoljnije cijene za nabavu, računajući da će i potražnja i cijene snažno porasti u ostatku godine.

Uvoz soje poskočio je za 18 posto, također potaknut povoljnim cijenama koje su pritisnule obilne isporuke iz Brazila.

U prva tri ovogodišnja mjeseca izvoz i uvoz porasli su na godišnjoj razini za 1.5 posto.

 
Nastavi čitati

Svijet

Četiri europske zemlje mogle bi uskoro priznati Palestinu

Objavljeno

-

Irska, Španjolska, Slovenija i Malta razmatraju priznanje palestinske države 21. svibnja, prenijela je irska državna televizija.

RTE News je sinoć prenio kako su se intenzivirali razgovori između Dublina, Madrida, Ljubljane i La Valette o potencijalnom zajedničkom priznanju palestinske državnosti. 

Čeka se glasanje na Općoj skupštini UN-a

Irska televizija tvrdi kako te zemlje čekaju glasanje na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda 10. svibnja koje bi moglo rezultirati otvaranjem puta Palestine prema članstvu u toj organizaciji.

Četiri zemlje su u zajedničkom priopćenju 22. ožujka rekle kako su dogovorile prvi korak prema priznanju Palestine. 

Španjolska i Irska dugo su zagovornice prava Palestinaca. Ova inicijativa dolazi u vrijeme dok međunarodna zajednica zbog velikog broja poginulih civila u izraelskoj ofenzivi na Gazu poziva na primirje i dugotrajno rješenje za mir u regiji. 

Od 1988. palestinsku državu priznalo je 139 od 193 članica Ujedinjenih naroda. 

Izrael tvrdi da plan četiri europske zemlje predstavlja „nagradu za terorizam” koja će smanjiti šanse na pregovorima o miru u Gazi.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu