Svaki dan izolacije stoji 185 kuna. Trošak testiranja i samoizolacija bio je kao gradnja 20 škola i dvorana. Cjepiva su nas stajala 420 milijuna kuna, a još će poskupjeti

Pandemija nam je do rujna prošle godine iz proračuna izbila 21 milijardu kuna, a od tada još čak 11 milijardi. Najveći dio novca otišao je na očuvanje radnih mjesta, dosad deset milijardi, a zdravstvo je na posljedice korone potrošilo gotovo dvije milijarde.

Samo su ih bolovanja i trošak izolacije, odnosno samoizolacije dosad stajali 150 milijuna kuna, odgovorio nam je HZZO. Testiranja i puno više, više od 800 milijuna. Usporedbe radi, novcem koji je dosad otišao samo na testiranja i bolovanja sagradilo bi se dvadesetak manjih škola s dvoranom. Ili, još slikovitije, iz državnog su proračuna na pandemiju potrošena gotovo dva i pol zagrebačka proračuna, najveća u Hrvatskoj. Rasla je i nezaposlenost, trebat će nam, moguće, i opet gotovo osam godina da se vratimo na staro.

Trideset i dvije milijarde su novac iz državnog proračuna, dodatno zaduživanje, ali je država imala i neke koristi –  financirala je plaće, a time i potrošnju, koja je rasla, nešto se državi tako onda i vratilo. 

Pojašnjava tako ekonomist Damir Novotny, dodajući kako se pad turizma ipak nije dramatično odrazio na pad ukupnog BDP-a. To znači, pojašnjava, da su se drugi sektori – maloprodaja, proizvodnja hrane, logistika – dobro prilagodili. Turistički je sektor bio preinvestiran nekretninama, umjesto da su oni koji od turizma žive akumulirali i neki “keš”. 

– Ljudi su gradili ili obnavljali apartmane, pretjeralo se, nisu imali rezervi, odnosno nisu ulagali u obrtni kapital – ističe Novotny.  
Smatra da broj nezaposlenih nije dramatično porastao, prvenstveno zahvaljujući tome što su neki drugi zapošljavali. Primjerice, internetska je prodaja porasla 30 posto, najviše u EU. Hrvati prije nisu toliko kupovali online, sad su se “probudili”, pa su i u logistici otvorena nova radna mjesta. 

Ipak, oporavak će trajati, a neke će se stvari, kaže Novotny, morati “presložiti”, posebno u turističkom, nekretninama preinvestiranom sektoru. Hrvatsko gospodarstvo oporavit će se od pandemijske recesije ako nam se oporavi turizam, naglašavaju analitičari. Javni dug je na rekordnih 88 posto BDP-a, i država se više ne želi zaduživati, to ne izgleda dobro u Bruxellesu, koji na to budno pazi. No ipak, odriješit će kesu uoči izbora pa umirovljenicima podijeliti Covid dodatak, neovisan o imovinskom cenzusu. 

Najveći trošak su naknade radnicima

Dosad je za očuvanje radnih mjesta potrošeno deset milijardi kuna. Potporu je primilo oko 11 tisuća poslodavaca. U Zagreb je otišlo najviše, oko 2,5 milijardi, u Splitsko-dalmatinsku milijarda…

Nezaposlenost rasla 15 posto

U veljači prošle godine, kad je pandemija krenula, imali smo najnižu nezaposlenost, oko 138 tisuća ljudi bilo je na burzi. Danas ih je 152 tisuće, trebat će godine da se vrati na staro.

Zdravstvo potrošilo 2 milijarde

Bolovanja radi COVID-a i samoizolacije stajala su nas dosad 150 milijuna kuna. Jedan dan izolacije radnika državu stoji 185 kuna. Samo je u ovom trenutku više od 26 tisuća ljudi u samoizolaciji.

Cjepiva 420 milijuna kuna

I to samo do siječnja. Kako stižu nova, tako se i plaća. Utrošeno je, pritom, tek oko 600 tisuća doza, drugu dozu nije primilo ni tri posto stanovništva. Daleko smo od dovoljne procijepljenosti.

Pad proračuna za 13 milijardi

To je ‘samo’ pad proračunskih prihoda, što uključuje mjere otpisa poreza i doprinosa, a čak 19 milijardi kuna su izravni rashodi i izdaci proračuna. Pritom, dvije milijarde u zdravstvu.

Turizam pao za 40-50 posto

Gubici u turizmu su u najvećoj mjeri uzrokovali pad BDP-a viši od osam posto. Zatvorilo se oko tisuću objekata, više od 40 posto je u blokadi.

Javni dug još veći

Zbog pandemijske je potrošnje skočio na rekordnih 88 posto BDP-a u prošloj godini. Nasreću, troškovi kredita niži su nego prije.