Hrvatska
Virus nam je ubio 32 milijarde kuna: Samo na samoizolacije i bolovanja otišlo 150 milijuna
Svaki dan izolacije stoji 185 kuna. Trošak testiranja i samoizolacija bio je kao gradnja 20 škola i dvorana. Cjepiva su nas stajala 420 milijuna kuna, a još će poskupjeti
Pandemija nam je do rujna prošle godine iz proračuna izbila 21 milijardu kuna, a od tada još čak 11 milijardi. Najveći dio novca otišao je na očuvanje radnih mjesta, dosad deset milijardi, a zdravstvo je na posljedice korone potrošilo gotovo dvije milijarde.
Samo su ih bolovanja i trošak izolacije, odnosno samoizolacije dosad stajali 150 milijuna kuna, odgovorio nam je HZZO. Testiranja i puno više, više od 800 milijuna. Usporedbe radi, novcem koji je dosad otišao samo na testiranja i bolovanja sagradilo bi se dvadesetak manjih škola s dvoranom. Ili, još slikovitije, iz državnog su proračuna na pandemiju potrošena gotovo dva i pol zagrebačka proračuna, najveća u Hrvatskoj. Rasla je i nezaposlenost, trebat će nam, moguće, i opet gotovo osam godina da se vratimo na staro.
Trideset i dvije milijarde su novac iz državnog proračuna, dodatno zaduživanje, ali je država imala i neke koristi – financirala je plaće, a time i potrošnju, koja je rasla, nešto se državi tako onda i vratilo.
Pojašnjava tako ekonomist Damir Novotny, dodajući kako se pad turizma ipak nije dramatično odrazio na pad ukupnog BDP-a. To znači, pojašnjava, da su se drugi sektori – maloprodaja, proizvodnja hrane, logistika – dobro prilagodili. Turistički je sektor bio preinvestiran nekretninama, umjesto da su oni koji od turizma žive akumulirali i neki “keš”.
– Ljudi su gradili ili obnavljali apartmane, pretjeralo se, nisu imali rezervi, odnosno nisu ulagali u obrtni kapital – ističe Novotny.
Smatra da broj nezaposlenih nije dramatično porastao, prvenstveno zahvaljujući tome što su neki drugi zapošljavali. Primjerice, internetska je prodaja porasla 30 posto, najviše u EU. Hrvati prije nisu toliko kupovali online, sad su se “probudili”, pa su i u logistici otvorena nova radna mjesta.
Ipak, oporavak će trajati, a neke će se stvari, kaže Novotny, morati “presložiti”, posebno u turističkom, nekretninama preinvestiranom sektoru. Hrvatsko gospodarstvo oporavit će se od pandemijske recesije ako nam se oporavi turizam, naglašavaju analitičari. Javni dug je na rekordnih 88 posto BDP-a, i država se više ne želi zaduživati, to ne izgleda dobro u Bruxellesu, koji na to budno pazi. No ipak, odriješit će kesu uoči izbora pa umirovljenicima podijeliti Covid dodatak, neovisan o imovinskom cenzusu.
Najveći trošak su naknade radnicima
Dosad je za očuvanje radnih mjesta potrošeno deset milijardi kuna. Potporu je primilo oko 11 tisuća poslodavaca. U Zagreb je otišlo najviše, oko 2,5 milijardi, u Splitsko-dalmatinsku milijarda…
Nezaposlenost rasla 15 posto
U veljači prošle godine, kad je pandemija krenula, imali smo najnižu nezaposlenost, oko 138 tisuća ljudi bilo je na burzi. Danas ih je 152 tisuće, trebat će godine da se vrati na staro.
Zdravstvo potrošilo 2 milijarde
Bolovanja radi COVID-a i samoizolacije stajala su nas dosad 150 milijuna kuna. Jedan dan izolacije radnika državu stoji 185 kuna. Samo je u ovom trenutku više od 26 tisuća ljudi u samoizolaciji.
Cjepiva 420 milijuna kuna
I to samo do siječnja. Kako stižu nova, tako se i plaća. Utrošeno je, pritom, tek oko 600 tisuća doza, drugu dozu nije primilo ni tri posto stanovništva. Daleko smo od dovoljne procijepljenosti.
Pad proračuna za 13 milijardi
To je ‘samo’ pad proračunskih prihoda, što uključuje mjere otpisa poreza i doprinosa, a čak 19 milijardi kuna su izravni rashodi i izdaci proračuna. Pritom, dvije milijarde u zdravstvu.
Turizam pao za 40-50 posto
Gubici u turizmu su u najvećoj mjeri uzrokovali pad BDP-a viši od osam posto. Zatvorilo se oko tisuću objekata, više od 40 posto je u blokadi.
Javni dug još veći
Zbog pandemijske je potrošnje skočio na rekordnih 88 posto BDP-a u prošloj godini. Nasreću, troškovi kredita niži su nego prije.
Hrvatska
PROGNOZA / Promjena vremena pred vratima: Stižu kiša i jako jugo, mogući grmljavinski pljuskovi
Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević
Anticiklona se premješta prema istoku, a s Atlantika prodire vlažan, nestabilan i malo hladniji zrak nad europsko kopno. Nad Sredozemnim morem, zapadno od Apeninskog poluotoka, razvija se plitka ciklona čiji oblačni sustav, uz pojačano jugo, prelazi preko Italije i dolazi nad Jadran. Vremenska situacija nad Europom se mijenja, a vrijeme poprima osobine kasne jeseni – oblačno, tmurno, s povremenom kišom.
Prema prognostičkim materijalima u narednih 10 dana nije izgledno zahlađenje, ali postoje signali da bi nakon Božića, a pred Novu godinu, moglo zahladiti uz manje količine snijega, uglavnom u planinskim krajevima.
Danas dva tipa vremena: na Jadranu i u planinskim krajevima pretežno sunčano, uz porast naoblake u poslijepodnevnim satima te slabu kišu u Istri i na Kvarneru.
U unutrašnjosti prijepodne magla ili niska naoblaka sa slabom rosuljom. Poslijepodne i predvečer dizanje magle. Puhat će slab južni i jugozapadni vjetar, a na otvorenom moru Jadrana umjereno jugo uz valovito more. Najviše dnevne temperature od 3 do 6 °C, na Jadranu oko 15 °C.
Sutra, u srijedu, pretežno oblačno s kišom, obilnijom na sjevernom i srednjem Jadranu, gdje su lokalno mogući grmljavinski pljuskovi. Puhat će umjereno i jako jugo i oštro.
Jutarnje temperature zraka u unutrašnjosti od -2 do 2 °C, na Jadranu oko 10 °C, a najviše dnevne u unutrašnjosti od 4 do 10 °C, na Jadranu od 12 do 17 °C.
Hrvatska
Donesen je novi Zakon o naplati cestarine: Evo kako će izgledati vožnja autocestom
Hrvatski sabor je u ponedjeljak donio novi Zakon o naplati cestarine, kojim se od 1. ožujka 2027. godine uvodi jedinstveni elektronički sustav naplate cestarina na čitavoj mreži autocesta u Hrvatskoj, a koji bi trebao značajno poboljšati protočnost prometa.
Novi sustav predviđa slobodan protok vozila bez zaustavljanja zbog plaćanja cestarine, omogućava prolazak bez zaustavljanja i pri brzinama do 130 km na sat.
Počiva na dvjema tehnologijama – ENC uređaju u vozilu i automatskom očitavanju registarskih pločica putem kamera.
Elektronički sustav za naplatu cestarine (ESNC) uključivat će prijavu registarske oznake i valjanog sredstva plaćanja – obvezno za laka vozila do 3,5 tona. Teška vozila morat će koristiti ENC i automatsko očitavanje registarskih pločica.
Uključenje u ESNC moći će se obaviti putem jedinstvenog nacionalnog web prodajnog mjesta, mobilne aplikacije, drugih digitalnih servisa te na namjenskim stazama za brzo uključenje. Moći će se provesti i u prodajnim uredima upravitelja autocesta ili na drugim prodajnim mjestima trećih osoba koje imaju ugovor sa subjektima za naplatu cestarine.
Nakon što se novi sustav uvede, neko vrijeme postojat će još naplatne kućice na ulazima na autocestu, iako u njima neće biti ljudi, ni rampe pored njih.
Postavljanje portala i kamera je počelo na autocesti A3, a ukupno je planirano postavljanje 212 portala na mreži kojom upravljaju Hrvatske autoceste (HAC) i ostali koncesionari.
Hrvatska
PROGNOZA / Ciklona donosi promjenu vremena: Nakon magle stižu oblaci i kiša
Donosimo vremensku prognozu meteorologa Bojana Lipovšćaka
Anticiklona sa središtem nad srednjom Europom sporo se premješta prema istoku. U višim slojevima atmosfere nastavlja se pritjecanje toplog zraka sa sjevera Afrike. Ciklonalni poremećaji s Atlantika premještaju se uz zapadnu obalu Europe prema sjeveru, a manja količina nestabilnog oceanskog zraka prodrla je nad zapadno Sredozemlje, gdje se formirala plitka ciklona koja se sporo premješta duž osi Sredozemnog mora prema istoku.
Ciklona donosi promjenu vremena uz naoblačenje, jugo i porast temperature te postupno razilaženje magle, koja prelazi u nisku naoblaku, a jačanjem juga do kraja dana i sutra ujutro magla će se potpuno razići.
Danas poslijepodne i u noći na utorak naoblačenje sa zapada donijet će manje količine kiše, uglavnom na Jadranu, u Lici i Gorskom kotaru te u sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti. Nakon kratkotrajne kišne epizode, od sredine tjedna slijedi stabilizacija vremena uz promjenljivu naoblaku i slab sjeverac, dok će na Jadranu zapuhati slaba do umjerena bura.
Danas će prijepodne vrijeme još imati dva lica – sunčano i toplo na Jadranu i u gorju, a maglovito s rosuljom u većem dijelu unutrašnjosti. Poslijepodne slijedi postupan porast naoblake sa zapada te dizanje magle u nisku naoblaku ili njezino djelomično razilaženje, najprije u zapadnim krajevima unutrašnjosti. Temperature zraka na Jadranu bit će oko 15 °C, u unutrašnjosti u krajevima bez magle oko 8 °C, a u predjelima s maglom oko 4 °C.
Sutra će u unutrašnjosti biti pretežno oblačno, samo mjestimice još s maglom, uglavnom uz riječne tokove i u kotlinama. Na Jadranu promjenljivo oblačno uz slabo do umjereno jugo i mjestimičnu kišu. Puhat će slab do umjeren jugozapadnjak, a na Jadranu umjereno jugo, koje će jačati prema kraju dana, osobito na otvorenom moru srednjeg i južnog Jadrana. Jutarnje temperature zraka u unutrašnjosti bit će od –2 do 3 °C, a na Jadranu oko 8 °C. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti od 5 do 8 °C, a na Jadranu od 15 do 18 °C.







