Connect with us

Hrvatska

Virus nam je ubio 32 milijarde kuna: Samo na samoizolacije i bolovanja otišlo 150 milijuna

Objavljeno

-

Svaki dan izolacije stoji 185 kuna. Trošak testiranja i samoizolacija bio je kao gradnja 20 škola i dvorana. Cjepiva su nas stajala 420 milijuna kuna, a još će poskupjeti

Pandemija nam je do rujna prošle godine iz proračuna izbila 21 milijardu kuna, a od tada još čak 11 milijardi. Najveći dio novca otišao je na očuvanje radnih mjesta, dosad deset milijardi, a zdravstvo je na posljedice korone potrošilo gotovo dvije milijarde.

Samo su ih bolovanja i trošak izolacije, odnosno samoizolacije dosad stajali 150 milijuna kuna, odgovorio nam je HZZO. Testiranja i puno više, više od 800 milijuna. Usporedbe radi, novcem koji je dosad otišao samo na testiranja i bolovanja sagradilo bi se dvadesetak manjih škola s dvoranom. Ili, još slikovitije, iz državnog su proračuna na pandemiju potrošena gotovo dva i pol zagrebačka proračuna, najveća u Hrvatskoj. Rasla je i nezaposlenost, trebat će nam, moguće, i opet gotovo osam godina da se vratimo na staro.

Trideset i dvije milijarde su novac iz državnog proračuna, dodatno zaduživanje, ali je država imala i neke koristi –  financirala je plaće, a time i potrošnju, koja je rasla, nešto se državi tako onda i vratilo. 

Pojašnjava tako ekonomist Damir Novotny, dodajući kako se pad turizma ipak nije dramatično odrazio na pad ukupnog BDP-a. To znači, pojašnjava, da su se drugi sektori – maloprodaja, proizvodnja hrane, logistika – dobro prilagodili. Turistički je sektor bio preinvestiran nekretninama, umjesto da su oni koji od turizma žive akumulirali i neki “keš”. 

– Ljudi su gradili ili obnavljali apartmane, pretjeralo se, nisu imali rezervi, odnosno nisu ulagali u obrtni kapital – ističe Novotny.  
Smatra da broj nezaposlenih nije dramatično porastao, prvenstveno zahvaljujući tome što su neki drugi zapošljavali. Primjerice, internetska je prodaja porasla 30 posto, najviše u EU. Hrvati prije nisu toliko kupovali online, sad su se “probudili”, pa su i u logistici otvorena nova radna mjesta. 

Ipak, oporavak će trajati, a neke će se stvari, kaže Novotny, morati “presložiti”, posebno u turističkom, nekretninama preinvestiranom sektoru. Hrvatsko gospodarstvo oporavit će se od pandemijske recesije ako nam se oporavi turizam, naglašavaju analitičari. Javni dug je na rekordnih 88 posto BDP-a, i država se više ne želi zaduživati, to ne izgleda dobro u Bruxellesu, koji na to budno pazi. No ipak, odriješit će kesu uoči izbora pa umirovljenicima podijeliti Covid dodatak, neovisan o imovinskom cenzusu. 

Najveći trošak su naknade radnicima

Dosad je za očuvanje radnih mjesta potrošeno deset milijardi kuna. Potporu je primilo oko 11 tisuća poslodavaca. U Zagreb je otišlo najviše, oko 2,5 milijardi, u Splitsko-dalmatinsku milijarda…

Nezaposlenost rasla 15 posto

U veljači prošle godine, kad je pandemija krenula, imali smo najnižu nezaposlenost, oko 138 tisuća ljudi bilo je na burzi. Danas ih je 152 tisuće, trebat će godine da se vrati na staro.

Zdravstvo potrošilo 2 milijarde

Bolovanja radi COVID-a i samoizolacije stajala su nas dosad 150 milijuna kuna. Jedan dan izolacije radnika državu stoji 185 kuna. Samo je u ovom trenutku više od 26 tisuća ljudi u samoizolaciji.

Cjepiva 420 milijuna kuna

I to samo do siječnja. Kako stižu nova, tako se i plaća. Utrošeno je, pritom, tek oko 600 tisuća doza, drugu dozu nije primilo ni tri posto stanovništva. Daleko smo od dovoljne procijepljenosti.

Pad proračuna za 13 milijardi

To je ‘samo’ pad proračunskih prihoda, što uključuje mjere otpisa poreza i doprinosa, a čak 19 milijardi kuna su izravni rashodi i izdaci proračuna. Pritom, dvije milijarde u zdravstvu.

Turizam pao za 40-50 posto

Gubici u turizmu su u najvećoj mjeri uzrokovali pad BDP-a viši od osam posto. Zatvorilo se oko tisuću objekata, više od 40 posto je u blokadi.

Javni dug još veći

Zbog pandemijske je potrošnje skočio na rekordnih 88 posto BDP-a u prošloj godini. Nasreću, troškovi kredita niži su nego prije.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva

Objavljeno

-

By

Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.

Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.

Upozorenja za subotu

Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

DHMZ
DHMZ

Upozorenje za nedjelju

Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

DHMZ
DHMZ
Nastavi čitati

Hrvatska

MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka

Objavljeno

-

By

Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.

Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.

Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.

Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.

Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).

Nastavi čitati

Hrvatska

Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost

Objavljeno

-

By

Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.

Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.

Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.

“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.

“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.

Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu