Connect with us

Hrvatska

Virus nam je ubio 32 milijarde kuna: Samo na samoizolacije i bolovanja otišlo 150 milijuna

Objavljeno

-

Svaki dan izolacije stoji 185 kuna. Trošak testiranja i samoizolacija bio je kao gradnja 20 škola i dvorana. Cjepiva su nas stajala 420 milijuna kuna, a još će poskupjeti

Pandemija nam je do rujna prošle godine iz proračuna izbila 21 milijardu kuna, a od tada još čak 11 milijardi. Najveći dio novca otišao je na očuvanje radnih mjesta, dosad deset milijardi, a zdravstvo je na posljedice korone potrošilo gotovo dvije milijarde.

Samo su ih bolovanja i trošak izolacije, odnosno samoizolacije dosad stajali 150 milijuna kuna, odgovorio nam je HZZO. Testiranja i puno više, više od 800 milijuna. Usporedbe radi, novcem koji je dosad otišao samo na testiranja i bolovanja sagradilo bi se dvadesetak manjih škola s dvoranom. Ili, još slikovitije, iz državnog su proračuna na pandemiju potrošena gotovo dva i pol zagrebačka proračuna, najveća u Hrvatskoj. Rasla je i nezaposlenost, trebat će nam, moguće, i opet gotovo osam godina da se vratimo na staro.

Trideset i dvije milijarde su novac iz državnog proračuna, dodatno zaduživanje, ali je država imala i neke koristi –  financirala je plaće, a time i potrošnju, koja je rasla, nešto se državi tako onda i vratilo. 

Pojašnjava tako ekonomist Damir Novotny, dodajući kako se pad turizma ipak nije dramatično odrazio na pad ukupnog BDP-a. To znači, pojašnjava, da su se drugi sektori – maloprodaja, proizvodnja hrane, logistika – dobro prilagodili. Turistički je sektor bio preinvestiran nekretninama, umjesto da su oni koji od turizma žive akumulirali i neki “keš”. 

– Ljudi su gradili ili obnavljali apartmane, pretjeralo se, nisu imali rezervi, odnosno nisu ulagali u obrtni kapital – ističe Novotny.  
Smatra da broj nezaposlenih nije dramatično porastao, prvenstveno zahvaljujući tome što su neki drugi zapošljavali. Primjerice, internetska je prodaja porasla 30 posto, najviše u EU. Hrvati prije nisu toliko kupovali online, sad su se “probudili”, pa su i u logistici otvorena nova radna mjesta. 

Ipak, oporavak će trajati, a neke će se stvari, kaže Novotny, morati “presložiti”, posebno u turističkom, nekretninama preinvestiranom sektoru. Hrvatsko gospodarstvo oporavit će se od pandemijske recesije ako nam se oporavi turizam, naglašavaju analitičari. Javni dug je na rekordnih 88 posto BDP-a, i država se više ne želi zaduživati, to ne izgleda dobro u Bruxellesu, koji na to budno pazi. No ipak, odriješit će kesu uoči izbora pa umirovljenicima podijeliti Covid dodatak, neovisan o imovinskom cenzusu. 

Najveći trošak su naknade radnicima

Dosad je za očuvanje radnih mjesta potrošeno deset milijardi kuna. Potporu je primilo oko 11 tisuća poslodavaca. U Zagreb je otišlo najviše, oko 2,5 milijardi, u Splitsko-dalmatinsku milijarda…

Nezaposlenost rasla 15 posto

U veljači prošle godine, kad je pandemija krenula, imali smo najnižu nezaposlenost, oko 138 tisuća ljudi bilo je na burzi. Danas ih je 152 tisuće, trebat će godine da se vrati na staro.

Zdravstvo potrošilo 2 milijarde

Bolovanja radi COVID-a i samoizolacije stajala su nas dosad 150 milijuna kuna. Jedan dan izolacije radnika državu stoji 185 kuna. Samo je u ovom trenutku više od 26 tisuća ljudi u samoizolaciji.

Cjepiva 420 milijuna kuna

I to samo do siječnja. Kako stižu nova, tako se i plaća. Utrošeno je, pritom, tek oko 600 tisuća doza, drugu dozu nije primilo ni tri posto stanovništva. Daleko smo od dovoljne procijepljenosti.

Pad proračuna za 13 milijardi

To je ‘samo’ pad proračunskih prihoda, što uključuje mjere otpisa poreza i doprinosa, a čak 19 milijardi kuna su izravni rashodi i izdaci proračuna. Pritom, dvije milijarde u zdravstvu.

Turizam pao za 40-50 posto

Gubici u turizmu su u najvećoj mjeri uzrokovali pad BDP-a viši od osam posto. Zatvorilo se oko tisuću objekata, više od 40 posto je u blokadi.

Javni dug još veći

Zbog pandemijske je potrošnje skočio na rekordnih 88 posto BDP-a u prošloj godini. Nasreću, troškovi kredita niži su nego prije.

 

Hrvatska

STIGAO NAM SLOVAČKI RIS EMIL Velebit je dobio novog stanovnika koji pristiže u spas dinarskoj populaciji risa

Objavljeno

-

By

Ris je najveća europska mačka, no opstanak ove vrste u dinarskim planinama je ugrožen zbog parenja u srodstvu. Nakon izumiranja početkom 20. stoljeća, dinarska populacija risa ponovno je uspostavljena 1973. godine naseljavanjem šest životinja iz slovačkih Karpata u Sloveniju. Svi risovi koji su danas prisutni u Sloveniji, Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini potomci su tih šest risova. Gotovo 50 godina razmnožavanja bliskih srodnika bez kontakta s risovima iz drugih populacija, rezultiralo je genetskim poremećajima te je jedino rješenje za opstanak bio ponovni uvoz risova iz Karpata.
Upravo to provodi međunarodni tim stručnjaka okupljen u projekt LIFE Lynx, pod
sufinanciranjem Europske komisije. U posljednje tri godine u Sloveniju i Hrvatsku je naseljeno
ukupno 13 risova iz Slovačke i Rumunjske, a već su zabilježeni i prvi potomci naseljenih
mužjaka i lokalnih ženki čime se zaustavlja parenje u srodstvu.
“Emil je treći ris kojeg ispuštamo na području Velebita. Prošle godine smo u Nacionalnom parku Paklenica ispustili Alojzija, koji je uspostavio teren na području općine Sveti Rok, te risa Pina, čija sudbina nam nažalost nije poznata. Na temelju podataka s fotozamki procjenjujemo da na Velebitu ima oko 40 odraslih risova, pa se nadamo da Emil neće imati problema s pronalaskom partnerice.” – izjavila je ravnateljica Parka prirode Velebit Ana Brkljačić.
Odrasli mužjak risa, nazvan Emil, uhvaćen je u slovačkim Karpatima te je proveo dva mjeseca u karanteni kako bi bili sigurni da u Hrvatsku stiže zdrav i s potrebnim protutijelima na virus bjesnoće. Iz transportne kutije je pušten na Apatišanu, u blizini mjesta Krasno. U skladu s epidemiološkim mjerama ispratio ga je mali broj gledatelja, među kojima su posebno mjesto zauzeli učenici iz Osnovne škole Krasno.

Docentica Magda Sindičić, koordinatorica hrvatskog djela LIFE Lynx projekta s Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu istaknula je “Osim risa Emila kojeg smo upravo ispratili u prostranstva Velebita, ove godine smo ispustili i pet risova u slovenske Alpe. Risovi u Alpama nisu zabilježeni od početka 20. stoljeća, te naseljavanjem tog područja nastojimo povezati našu populaciju s onima u zapadnim Alpama kako bi prekinuli izolacije tih populacija, te osigurali svjetlu budućnost risa u ovom dijelu Europe.”

 
Nastavi čitati

Hrvatska

AccuWeather objavio veliku prognozu za ljeto, evo što čeka Hrvatsku…

Objavljeno

-

Svjetski meteoservis AccuWeather objavio je svoju veliku sezonsku prognozu za ljeto u Europi.

Meteorološko ljeto počinje 1. lipnja, ali ljetni solsticij, koji će označiti početak astronomskog ljeta, događa se 20. lipnja.

AccuWeatherov tim meteorologa upozorava da vrućine koje će se širiti Europom tijekom ljeta te nedostatak duljih kišnih epizoda u dijelovima kontinenta mogu stvoriti ozbiljne probleme za poljoprivrednike. Čak i neke ljetne kulture, koje su obično otporne u uvjetima suše, mogle bi se suočiti s problemima s obzirom na to da se zimsko vrijeme ove godine nad dijelovima kontinenta zadržalo dulje nego što je uobičajeno.

U nastavku prenosimo dugoročnu prognozu meteorologa AccuWeathera.

Vrući Španjolska, Portugal i Italija

Najtoplije će ovog ljeta biti u Portugalu, Španjolskoj, južnoj Francuskoj i većem dijelu Italije jer će se toplina iz sjeverne Afrike širiti prema sjevernoj i južnoj Europi.

Očekuje se da će prosječne temperature na području jugozapadne i jugoistočne Europe tijekom ljetnih mjeseci biti blizu ili iznad normale. U lipnju se očekuju prosječne temperature od 21 do 26 Celzijevih stupnjeva, a u srpnju od 26 do 34 Celzijeva stupnja. 

Osim visokih temperatura, očekuje se da će i količina padalina biti ispod normale. Nedostatak kiše mogao bi dovesti do problema u poljoprivredi i kašnjenja uroda, uključujući stabla maslina.

Vrućina i u srednjoj Europi i na Balkanu

Olujni trag diljem Europe nastavit će se pomicati prema sjeveru kontinenta tijekom cijelog ljeta, a sušniji uvjeti zavladat će nad središnjim i jugoistočnim dijelovima, pišu meteorolozi AccuWeathera.

Vrućina će se širiti i iz Španjolske i Italije pa sve do juga Ujedinjenog Kraljevstva, sjeverne Francuske, Belgije, Njemačke, južne Poljske, Ukrajine i balkanskih zemalja. Međutim, širenje toplijeg vremena neće biti dosljedno na ovim područjima, napominju meteorolozi.

“Na zapadu i na istoku može biti vrućine, ali nikada istovremeno”, rekao je meteorolog AccuWeathera Tyler Roys. “Rijetko se događa da je vrućina ravnomjerno raspoređena na dva dijela kontinenta. Vjerojatnije je da će vrućina dolaziti u valovima”, dodaje.

Širenje toplijeg vremena također će biti postupno, a što je dalje od centra vrućine (Španjolska, Portugal), to će trebati više vremena da određeno područje dosegnu temperature iznad normale. Stoga se dulja razdoblja vrućine u Francuskoj i Njemačkoj očekuju tek krajem srpnja i početkom kolovoza.

Na području srednje Europe i Balkana tijekom lipnja se očekuju prosječne temperature od 19 do 21 Celzijev stupanj, a u srpnju od 21 do 25 Celzijevih stupnjeva. U kolovozu se očekuje da će prosječne temperature opet početi padati prema 19 do 21.

Ovog se ljeta na području srednje Europe i Balkana očekuje da će količina oborina biti niža od prosječne, pogotovo u Francuskoj, Njemačkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu.

Na području Dalmacije očekuje se vrlo vruće ljeto s manje oborina od prosjeka.

Na području srednje Europe i Balkana najviše topline i sušnog vremena očekuje se sredinom i krajem ljeta. Kako kažu meteorolozi, to ne isključuje pojedine epizode olujnih nevremena i grmljavine na tom području. Ali one ne bi trebale biti dugotrajne.

“Ne očekujemo dugotrajne oluje raširene na cijelom području srednje Europe, ali lokalne ekstremnije promjene vremena su moguće”, kaže meteorolog Roys.

Vlažni početak ljeta u Velikoj Britaniji

Dok Ujedinjeno Kraljevstvo i Irska čekaju dolazak tipičnih ljetnih temperatura, runde pljuskovitog vremena zadržavat će se nad regijom barem do početka ljeta. Iako će se vlažno vrijeme zadržati nad Irskom, Škotskom i sjevernom Engleskom barem tijekom lipnja i do srpnja, prognozira se da će oborine biti ispod prosjeka tijekom ostatka sezone.

Očekuje se da će prosječne temperature zraka na ovom području biti blizu ili ispod normale – od 15 do 21 Celzijev stupanj. Temperature tipičnije za ljetne mjesece stići će tek početkom srpnja. Najviše temperature od 30 Celzijevih stupnjeva ili više najvjerojatnije će se dogoditi između 1. srpnja i 15. kolovoza.

Prohladno i mokro u Skandinaviji i na Baltiku

Zbog sporog kretanja vrućina iz južne Europe očekuje se da će se nad najsjevernijim dijelovima kontinenta zadržati ispodprosječne temperature. Nad regijom će se tijekom ljeta zadržati i dulja kišna razdoblja.

Tijekom kolovoza se očekuju vrlo nestabilne vremenske prilike.

Na ovom će se području tijekom ljeta, kako najavljuju meteorolozi AccuWeathera, najviše dnevne temperature kretati od 21 do 26 Celzijevih stupnjeva.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

99. OBLJETNICA TUĐMANOVA ROĐENJA Plenković: “HDZ i dalje na postulatima koje je Tuđman zacrtao”

Objavljeno

-

By

Izaslanstvo Hrvatske demokratske zajednice predvođeno predsjednikom Andrejem Plenkovićem jutros je u povodu 99. obljetnice rođenja prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana položilo vijenac i zapalilo svijeću ispred Tuđmanove rodne kuće u Velikom Trgovišću u Krapinsko-zagorskoj županiji.

Plenković je rekao kako se radi o velikom hrvatskom državniku koji je predvodio put prema samostalnosti i neovisnosti zajedno s hrvatskim narodom i braniteljima.

– HDZ 32 godine nakon osnivanja svoju političku platformu i program i dalje temelji na postulatima koje je on tada zacrtao, a to su i domoljublje, i državotvornost, i narodnjaštvo, i demokršćanstvo, a iznad svega interes hrvatskoga naroda u domovini i diljem svijeta, rekao je Plenković.

Najavio je i veliki skup za iduću godinu u povodu 100. obljetnice Tuđmanova rođenja.

I izaslanstvo Grada Zagreba položilo je vijenac i zapalilo svijeće ispred groba prvoga hrvatskog predsjednika na Mirogoju.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu