Connect with us

Hrvatska

Rekordne brojke, lockdowni, testovi za dućane, policijski satovi… Europa se zatvara

Objavljeno

-

Foto: Pixabay

Treći val pandemije koronavirusa pogađa europske zemlje od kojih većina odlučuje o novim mjerama ili o produljenju onih starih.

Zbog širenja novih sojeva koronavirusa i u nedostatku cjepiva europske zemlje različitim mjerama pokušavaju usporiti rast broja zaraženih i očuvati opterećene zdravstvene sustave od kolapsa.

Zemlje u hrvatskom okruženju bilježe nove rekorde po broju mrtvih i oboljelih. Mađarska je tako došla na prvo mjesto u svijetu po stopi smrtnosti, a BiH ima rekordan broj novozaraženih.

Nova zatvaranja u Europi zbog trećeg vala zaraze covidom-19 i širenje novog soja srušili su čak i cijenu nafte koja je u utorak pala ispod razine od 62 dolara.

Rekordan broj zaraženih u BiH

U Bosni i Hercegovini u četvrtak je registriran rekordan broj novih slučajeva zaraze koronavirusom, njih 1965, a potvrđena je smrt 77 osoba kod kojih je ranije dijagnosticiran covid-19. 

Testirano je više od 5600 osoba, od čega samo 1290 u Republici Srpskoj.

Sarajevo je i dalje najkritičnija točka u državi i Federaciji BiH. U četvrtak je potvrđeno 746 novih slučajeva, a umrla je 21 osoba.

Druga najkritičnija točka je Mostar, gdje je tijekom vikenda potvrđeno 265 novih slučajeva zaraze, a umrlo je 18 zaraženih. 

U Republici Srpskoj je pak najveći broj novozaraženih ponovo u Banjoj Luci, gdje je potvrđeno 167 novih slučaja. 

Ravnatelj Instituta za javno zdravstvo RS-a Branislav Zeljković kazao je početkom tjedna kako bi, nastavi li se sadašnji ritam, svi bolnički kapaciteti u tom entitetu mogli biti popunjeni u manje od deset dana. Upozorio je kako je to rezultat činjenice da vrh ovog trećeg vala zaraze još nije dosegnut.

BiH uvela dodatne mjere 

Vlasti u BiH postupno uvode nove mjere ograničenja kako bi pokušale zaustaviti širenje zaraze koja već više od mjesec dana ima uzlazni trend, a posljednja tri tjedna bilježi se eksponencijalni rast dnevnog broja novozaraženih.

U pet od deset kanotona u Federaciji BiH tijekom noći je na snazi zabrana kretanja koja traje od prvih večernjih sati, a u Sarajevu su do Uskrsa zatvoreni svi ugostiteljski objekti.

I vlasti u Republici Srpskoj od ponedjeljka su uvele dodatne zabrane, naloživši jednotjedno zatvaranje restorana i kafića te trgovinskih, kozmetičkih i fitness-centara, kao i skijališta.

Zbog tih su mjera u Banjoj Luci u ponedjeljak prosvjedovali ugostitelji tražeći od entitetskih vlasti da im financijski pomognu kako bi sačuvali poslove.

“Strah nas je i nezadovoljni smo jer smo prepušteni sami sebi”, kazao je novinarima predsjednik udruge ugostitelja RS-a Vladan Šurlan pojašnjavajući razloge zbog kojih je nekoliko stotina okupljenih prosvjedovalo pred sjedištem predsjednice RS-a.

Protiv prosvjednika intervenirala je i postrojba posebne policije RS-a prisiljavajući ih da se udalje s trga na kojemu su se okupili.

Sličan prosvjed organizirali su ugostitelji i u Istočnom Sarajevu.

U BiH je u četvrtak sigla prva pošiljka cjepiva putem COVAX-a. Primili su 24.300 doza cjepiva Pfizer/BioNTech, od ukupno naručenih 1.2 milijuna doza. Iz Europske unije su naručili 892.000 doza koje još uvijek nisu isporučene.

Srbija prešla psihološku granicu od 5000 mrtvih

Srbija je u ponedjeljak djelomice ublažila uvedena petodnevna ograničenja, ali gotovo cijeli ožujak bilježi više od 4000 zaraza dnevno i sve više pacijenata kojima je nužno bolničko liječenje.

Prema službenim podacima objavljenima u četvrtak, u 24 sata u Srbiji je umrlo 36 osoba kod kojih je ranije potvrđen covid-19 pa je ukupan broj žrtava prešao psihološku granicu od 5000 smrtnih slučajeva od početka epidemije.

Testirano je 17.530 osoba, a potvrđeno je 5226 novih slučajeva zaraze. Porastao je i broj pacijenata na respiratoru, sad ih je 242. Na bolničkom liječenju je ukupno 6577 građana.

Od ponedjeljka su djelomice ublažena ograničenja i od jutros u šest sati na snazi je ostala zabrana rada trgovačkim centrima, kafićima, restoranima, barovima i noćnim klubovima. Sve trgovine za prodaju hrane, kazališta, kina, galerije i biblioteke mogu raditi do 21 sat, a svi ostali objekti i uslužne djelatnosti do 20 sati, uz uvjet da osiguraju minimum devet četvornih metara po osobi ili posjetitelju.

Krizni stožer smatra da je besmisleno i razmišljati o ublažavanju mjera, na čemu inzistiraju ugostitelji i brojne druge djelatnosti pogođene zatvaranjem ili propisanim ograničenjima.

“Sve dok god imamo više primljenih nego otpuštenih pacijenata zaraženih koronavirusom, ne možemo govoriti o popuštanju mjera, bilo bi besmisleno”, poručio je jučer član Kriznog stožera, imunolog Srđa Janković, i podsjetio na zahtjeve medicinskog dijela Stožera da mjere budu još oštrije, uz potpuno dvotjedno zaključavanje.

Janković je za Radio-televiziju Srbije ponovio poziv da se sve postojeće mjere striktno poštuju i upozorio da broj zaraženih nastavlja rasti, što stvara veliki pritisak na zdravstveni sustav pa se na bolničko liječenje primaju samo najteži pacijenti.

Rekao je da ne može “dovoljno snažno naglasiti” koliko je situacija ozbiljna, naglašavajući da su trijažni centri preopterećeni jer su kliničke slike teže i takvih pacijenata je sve više.

Petodnevni lockdown u Srbiji nije pomogao

No podaci pokazuju da petodnevno zatvaranje, blaže nego li je to tražio medicinski dio Kriznog stožera, nije pridonijelo zaustavljanju širenja infekcije.

Ministarstvo zdravstva je, zbog povećanog prijema pacijenata, početkom tjedna ponovno u covid-sustav vratilo beogradski Kliničko-bolnički centar Bežanijska kosa, dok liječnici i dalje upozoravaju da je zdravstveni sustav preopterećen.

U kampanji masovne imunizacije ovaj tjedan je počelo i cijepljenje studenata, nakon što su testiranja pokazala da ih se dnevno zarazi više od 30.

U Beograd je u ponedjeljak stigla i nova isporuka s dodatnih 55.990 doza cjepiva Pfizer-BioNTecha, a sve su učestaliji apeli da se u procjepljivanju populacije na punktove za cijepljenje mogu javljati i građani koji nisu službeno prijavljeni u e-sustavu.

Srbijanske zdravstvene vlasti nastoje dodatno omasoviti kampanju i slanjem mobilnih timova u ruralne sredine kako bi što većem broju stanovnika bilo omogućeno da primi jedno od četiri cjepiva koja Srbija koristi, uz dosadašnji visok postotak cijepljenih i docijepljenih građana.

Crnogorski epidemiolozi traže lockdown, vlada ga ne želi uvesti

U Crnoj Gori u četvrtak je prijavljen 441 novi slučaj zaraze, a šest osoba je preminulo, objavio je Institut za javno zdravlje. U Kliničkom centru Crne Gore hospitalizirano je 146 pacijenata zaraženih koronavirusom, od kojih su 84 životno ugrožena.

Crna Gora je u srijedu objavila nove epidemiološke mjere koje će vrijediti do kraja ožujka, a odnose se na općine Berane i Šavnik. Među mjerama su zabrana ulaska i izlaska iz ovih općina, kretanje od 21 do 5 sati ujutro, okupljanje na otvorenom te rad ugostiteljskih objekata, trgovačkih i fitness-centara.

Epidemiolozi tjednima predlažu uvođenje lockdowna, ali vlada to do sada nije prihvatila.

“Zatvaranje je gubitnička politika, time priznajete da ste društvo koje ne može kontrolirati mjere”, kazao je crnogorski ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović.

U Crnog Gori su popunjene dvije trećine kapaciteta u covid-bolnicama.

U Sloveniji broj novozaraženih i dalje raste

U posljednja dva tjedna u Sloveniji raste broj zaraženih i hospitaliziranih pacijenata pa vlada razmišlja o novom zatvaranju od početka travnja, potvrđeno je u četvrtak na vladinoj konferenciji za novinare.

Jučer su potvrđena su 1164 nova slučaja zaraze koronavirusom.  

Ministar zdravstva Janez Poklukar kazao je da je Slovenija “jako zakoračila” u treći val epidemije koronavirusa, uglavnom zbog “bitno većeg” širenja britanske varijante virusa, tako da u zadnja dva tjedna broj potvrđenih zaraza raste za 25 slučajeva dnevno.

“Na intenzivnim odjelima zapaža se porast broja mlađih pacijenata, a udio britanske inačice virusa među zaraženima je sve veći”, upozorio je.

On je potvrdio da je vlada na sinoćnjoj sjednici donijela odluku po kojoj će se u zemlju od petka moći ulaziti samo s negativnim PCR testom, a ne s brzim testom kao do sada, uz vrlo rijetke izuzetke poput osoba koje preko granice obrađuju svoju zemlju, uz uvjet da se vrate u roku od deset sati.

Negativni PCR test bit će i uvjet za izlazak iz karantene, a ne samo broj dana kao dosad.

Slovenski epidemiolozi traže novi lockdown

Poklukar je kazao da je vladina stručna skupina za covid-19 zbog širenja virusa i jačanja epidemije predložila “zatvaranje dijelova društvenog života”, dodavši da odluka na kraju mora biti politička. Mediji prenose da su epidemiolozi vladi predložili novo zatvaranje u trajanju od dva tjedna.

Do sada je Slovenija dobila oko 350 tisuća doza cjepiva, a za travanj joj je obećano još 347 tisuća doza, među kojima i prve pošiljke cjepiva Johnson&Johnsona.

Prema podacima vlade, u Sloveniji su jučer potvrđena 1164 nova slučaja zaraze koronavirusom, uz udio pozitivnih nalaza od 18.1 posto. Prosjek dnevno zaraženih u zadnjih sedam dana iznosi 887, a umrle su još četiri osobe pa je broj umrlih od posljedica covida-19 od početka epidemije povećan na 3998.

Broj hospitaliziranih i dalje se povećava pa ih je trenutno 501, od čega 107 na intenzivnim odjelima. Sedmodnevna incidencija zaraze trenutno je 545, a 14-dnevna 294.

Mađarska prva u svijetu po stopi smrtnosti

Mađarska, koju je preplavio treći val epidemije covida-19, prošlih je sedam dana imala najvišu stopu smrtnosti u svijetu.

Broj umrlih je skočio za više od 40 posto u usporedbi s prethodnih sedam dana i dosegnuo novi dnevni vrhunac u četvrtak s 272 umrla.

Pogoršanje situacije je dovelo tu zemlju s 9.8 milijuna stanovnika na prvo mjesto u svijetu za to razdoblje, s 15.7 umrlih na 100.000 stanovnika, ispred Češke, BiH, Slovačke i Bugarske.

Zaraze su buknule nakon pojave britanske varijante u veljači. Tijekom posljednja 24 sata u Mađarskoj je bilo nešto manje od 10.000 novooboljelih.

“Bolnice su preplavljene priljevom oboljelih, blizu 12.000 trenutačno, a nedostaje osoblja”, upozorila je ovog tjedna Udruga mađarskih liječnika (MOK). 

“Operacijske dvorane su zatvorene, a njihovi respiratori se koriste za pacijente oboljele od covida”, navodi jedan dužnosnik udruge u priopćenju i uspoređuje situaciju s onom u Bergamu u proljeće 2020.

Ublažavanje mjera u Mađarskoj tek kad se cijepe 2.5 milijuna ljudi

Mađarske vlasti pokušavaju smiriti javnost, a Gergely Gulyas, šef ureda Viktora Orbana, izjavio je da je stanje teško, ali da sustav ima kapaciteta suočiti se s tim velikim brojevima.

Vlada se u zaustavljanju širenja virusa oslanja na kampanju cijepljenja.

Mađarska, jedina članica Europske unije koja primjenjuje kinesko cjepivo Sinopharm i rusko Sputnik V, uz ona koja joj isporučuje Bruxelles (Pfizer-BioNTech, Moderna i AstraZeneca), nakon Malte je cijepila najviše u Europskoj uniji.

Do danas je više od 1.7 milijuna ljudi ili 18 posto stanovništva primilo najmanje jednu dozu. “Čim budu cijepljena 2.5 milijuna ljudi, mjere ograničenja će moći biti ublažene, a škole će održavati nastavu, najranije 12. ili 19. travnja”, naglasio je Gulyas.

U Italiji raste broj zaraženih, dnevno umire više od 400 osoba

U Italiji se danima bilježi kontinuirani porast broja oboljelih od koronavirusne bolesti, dok zemlja uvodi sve snažnije mjere ograničenja kako bi zaustavila širenje zaraze, prenose svjetske agencije.

U srijedu je evidentirano 21.267 novozaraženih koronavirusom, u utorak 18.765, u ponedjeljak 13.846 novozaraženih, pa je ukupni broj osoba koje su od početka epidemije zaražene tim virusom premašio 3.3 milijuna.

U zemlji svakodnevno umre više od 400 osoba, u utorak čak 551, što je najveći broj od kraja siječnja, dok se zemlja bori da ograniči treći val epidemije, potaknut novim zaraznijim varijantama virusa, i ubrza sporu kampanju cijepljenja.

Prema podacima ministarstva zdravlja, od koronavirusne bolesti ukupno je od početka epidemije u veljači 2020. umrlo 106.339 osoba.

Do sada je dano oko 8.1 milijun doza cjepiva, a obje doze primilo je tek nešto više od 2.5 milijuna ljudi, odnosno oko četiri posto stanovništva.

Premijer Mario Draghi, koji je prošlog mjeseca stupio na dužnost, obećao je veliko ubrzanje cijepljenja upozoravajući na kaos u pojedinim regijama.

Draghijeva vlada namjerava utrostručiti tempo cijepljenja na 500.000 doza dnevno do sredine travnja s nadom da će postići kolektivni imunitet do kraja ljeta.

Austrija zatvara sve što nije nužno, za odlazak frizeru potreban negativan test

U Austriji je danas potvrđeno 3289 novih slučajeva zaraze. Ovaj brojka je daleko manja od rekordnih gotovo 10 tisuća koje su imali sredinom studenog, ali Austrijance zabrinjava rast broja zaraženih koji traje od početka veljače. U četvrtak je preminulo 30 osoba kod kojih je ranije potvrđena infekcija. 

U Austriji je koronavirus do sada preboljelo gotovo pola milijuna ljudi, a živote je izgubila 9151 osoba.

Ministar zdravstva Rudolf Anschober upozorio je na “prijeteći kolaps” na odjelima intenzivne njege u istočnoj Austriji.

Sve trgovine osim prehrambenih se u istočnoj Austriji zatvaraju od 1. do 6. travnja. Trgovine su i inače zatvorene na Uskrs i Uskrsni ponedjeljak.

Uskrsni praznici za đake će se u trima provincijama produljiti s jednog na dva tjedna ili će se drugi tjedan nastava odvijati na daljinu. Učenici prije povratka u školu moraju imati negativan test.

Zaposlenici koji ne mogu raditi od kuće moraju se testirati jednom tjedno, a negativan PCR test moraju imati i svi koji se vrate na posao nakon 7. travnja. 

7. travnja se otvaraju i frizerski saloni, ali i za odlazak frizeru Austrijancima će trebati negativan test.

Maske za lice, obavezne u javnom prijevozu i trgovinama, morat će se nositi i u ostalim zatvorenim prostorima, kao i na otvorenom u slučaju da se radi o većim okupljanjima.

U Poljskoj više od 30.000 novih slučajeva

U četvrtak je Poljska zabilježila 34.151 novi slučaj koronavirusa, najvišu razinu od početka pandemije, pokazali su podaci Ministarstva zdravstva.

Još 579 ljudi umrlo je od covida-19, čime je ukupni broj umrlih narastao na 50.340.

“Stanje u Poljskoj gore je nego za vrijeme jesenskih vrhunaca pandemije jer više ljudi mora biti hospitalizirano, unatoč usporedivom broju slučajeva”, rekao je ministar zdravstva Adam Niedzielski. Jedini gori dan je bio 24. studenog, kada je potvrđeni broj novih slučajeva iznosio rekordna 32.733.

Britanska varijanta koronavirusa, mnogo zaraznija od originalnog široko rasprostranjenog virusa, sada je dominantna u Poljskoj.

Otprilike tri četvrtine svih bolničkih kreveta i respiratora su zauzete, iako mediji izvještavaju o bolnicama koje više nemaju slobodne krevete za pacijente s koronavirusom.

“U sljedećim danima Poljska može očekivati ​​još veći broj infekcija i onih kojima je potrebna bolnička skrb”, rekao je Niedzielski tijekom konferencije za novinare.

Ako se to ostvari, uvest će se izvanredno stanje, rekao je premijer Mateusz Morawiecki.

Poljska postrožila mjere

Od subote će Poljska zatvoriti dječje vrtiće i kozmetičke salone, a na vjerskim događanjima morat će se ograničiti broj sudionika. U prodavaonicama većim od 100 četvornih metara broj kupaca ograničit će se na jednog na 20 kvadrata, dok će velike trgovine namještajem biti zatvorene.

Nove mjere trajat će sve do 9. travnja. Hoteli, bazeni, teretane i vanjski sportski sadržaji već su zatvoreni za javnost, a škole će raditi isključivo na daljinu. 

Premijer Mateusz Morawiecki i ministar zdravstva Adam Niedzielski u četvrtak su apelirali na Poljake da ne sudjeluju u velikim obiteljskim okupljanjima tijekom predstojećih uskrsnih blagdana.

Merkel povukla odluku o strogom lockdownu za Uskrs, ne zna se što slijedi

Njemačka kancelarka Angela Merkel povukla je u srijedu odluku o dodatnim ograničenjima koja su trebala biti uvedena za Uskrs nakon oštrih kritika te odluke.

Merkel je sudionicima izvanredno zakazanog sastanka kazala da se neće primijeniti sporazum koji su ona i premijeri postigli u utorak rano ujutro o mjerama koje bi trebale vrijediti za Uskrs, po kojem je većina trgovina trebala biti zatvorena, a broj ljudi na obiteljskim susretima dodatno ograničen.   

Kritike kojima je dočekan taj dogovor od prije dva dana odnosile su se ponajprije na to da su, unatoč maratonskim razgovorima kancelarke i pokrajinskih premijera, ključni elementi sporazuma zapravo ostali nejasni. 

Za sada se ne zna je li postojao alternativni plan za obuzdavanje snažnog trećeg vala infekcija koronavirusom.

Njemačka savezna i pokrajinske vlade dogovorile su produljenje zatvaranja do 18. travnja te su pozvale građane da tijekom uskrsnih blagdana pet dana ostanu kod kuće kako bi slomili treći val pandemije koronavirusa, objavila je rano u utorak kancelarka.

Merkel je u pregovorima koji su potrajali duboko u noć potaknula čelnike 16 njemačkih država na oštrije stajalište u borbi protiv pandemije, preokrenuvši planove za postupno otvaranje gospodarstva, dogovoreno ranije ovog mjeseca.

S druge strane, sve je veće nezadovoljstvo njemačkih građana strogim mjerama, a vladajuća Merkelina Kršćansko-demokratska unija (CDU) bilježi snažan pad popularnosti uoči izbora predviđenih za rujan.

Francuska zabranila okupljanja više od 6 osoba na otvorenom

U cijeloj Francuskoj zabranjeno je okupljanje više od šest osoba na otvorenom kako bi se pokušalo zaustaviti širenje epidemije covida-19, navelo je u srijedu navečer ministarstvo unutarnjih poslova. 

Ministar unutarnjih poslova Gérald Darmanin tražio je od državnih predstavnika u regiji strogu primjenu tog pravila u 16 departmana u kojima virus jako cirkulira, uključujući parišku regiju, sjever zemlje i područje Nice, precizira njegov ured.

“Pandemija covida-19 ponovno jača u gotovo svim dijelovima Francuske”, rekao je jučer ministar zdravstva Olivier Veran, dodajući da će se zatvoriti još tri departmana, među kojima i onaj u kojemu je grad Lyon.

Pariška regija i dobar dio sjeverne Francuske već su u trećem lockdownu. Ondje uglavnom rade samo dućani s nužnom robom, a kretanje je ograničeno na najviše 10 kilometara od kuće.

“Pandemija covida-19 ubrzava se gotovo svugdje u Francuskoj”, rekao je Veran, dodajući da će pritisak na bolnički sustav nastaviti rasti u sljedećim danima.

Francuska je u četvrtak objavila da ima 225 novih smrtnih slučajeva, ukupno 93.378, kao i 45.641 novi slučaj zaraze.

“Pokazala se potreba za proširenjem zaštitnih mjera u trima departmanima: Rhoneu (na istoku), Aubeu (na sjeveroistoku) i Nievreu (u sredini)”, rekao je ministar na tiskovnoj konferenciji.

Nove restrikcije stupaju na snagu u petak u ponoć.

Među tim mjerama su i zabrana putovanja između regija i smanjivanje broja učenika u razredima u srednjim školama na pola.

U četvrtak je na intenzivnoj skrbi bilo više od 4700 bolesnika, a prošlog tjedna je premašen broj od 200.000 novozaraženih, prvi put od početka studenog.

Premda je istaknuo da “trend nije dobar”, ministar zdravstva je ponovo opravdao odluku da se ne uvodi stroga karantena i ne zatvaraju škole na nacionalnoj razini.

Belgija ide u novi lockdown

Belgija će u subotu na četiri tjedna zatvoriti škole, trgovine, osim prehrambenih, i frizerske salone, u oštroj karanteni koja se uvodi zbog trećeg vala zaraza koronavirusom.

Varijanta virusa prvi put otkrivena u Britaniji postala je dominantna u zemlji te se udvostručio broj pacijenata oboljelih od covida-19 u bolnicama.

Belgija je jedna od 19 država EU s porastom zaraze.

“Suočavamo se s trećim valom. Slomit ćemo ga, kao i prijašnji”, rekao je premijer Alexander De Croo. “Odlučili smo se za kratkotrajnu bol. Tešku smo odluku donijeli, ali da nismo, posljedice bi bile ozbiljnije.”

Škole će se zatvoriti od ponedjeljka, tjedan dana ranije nego što je planirano prije uskrsnih blagdana, a ponovo će se otvoriti 19. travnja. 

Belgijci će u trgovine samo uz dogovor

U trgovine koje nisu nužne, poput onih s odjećom, Belgijci će moći ići samo uz dogovor, a večernji policijski sat ostat će na snazi ​​od 22 sata u Bruxellesu i drugdje od ponoći. Ubuduće će se vani smjeti okupiti samo četiri osobe, a dosad ih se smjelo okupiti 10.

Frizerski i kozmetički saloni zatvorit će se samo nekoliko tjedana nakon što im je omogućeno ponovno otvaranje.

U Belgiji je od covida-19 umrlo više od 22.000 ljudi, što je među najvećim stopama smrtnosti po glavi stanovnika na svijetu. Broj zaraženih, kojih je tri mjeseca dnevno u prosjeku bilo 2000, sada je više nego dvostruko veći.

Finska predlaže zatvaranje Helsinkija

Finska vlada je u srijedu predložila zatvaranje u njihove domove stanovnika pet gradova, uključujući prijestolnicu Helsinki, kako bi se suzbio porast zaraza koronavirusom i hospitalizacija. 

Prvo zatvaranje Finaca u njihove domove u pandemiji covida-19 podložno je glasanju u parlamentu i ocjeni ustavnopravnog odbora.

Vlada je ranije u ožujku zatvorila restorane i srednje škole diljem zemlje. Nordijska nacija s 5.5 milijuna stanovnika zabilježila je ukupno 73.516 zaraza i 811 umrlih. Jedna je od najmanje pogođenih zemalja u Europi. 

“Ovo su sad gradovi s najtežom epidemiološkom situacijom, ali popis se može ažurirati ako se situacija promijeni”, rekao je za Reuters Paivi Anttikoski, šef komunikacija u premijerovom uredu. 

Stanovnici tih gradova moći će napuštati svoje domove samo iz nužnih razloga poput nabavke hrane ili putovanja u drugi dom. Nepoštivanje mjera novčano će se kažnjavati.

Švedska zatvorila kafiće, restorane i vojnu školu

Pandemija je vrlo raširena u Švicarskoj te je savezna vlada za nekoliko tjedana produljila određena ograničenja kao što su zatvaranje barova i restorana, uključujući terase.

Britanska varijanta covida-19 toliko je zarazna da je, po svemu sudeći, primorala švicarsku vojsku na zatvaranje obrazovnog centra specijaliziranog za borbu protiv – bakterioloških (bioloških), kemijskih i nuklearnih prijetnji. 

Pedeset devet vojnika bilo je pozitivno na covid-19 u vojnoj školi NBC 77 u mjestu Spiez, u središnjem dijelu Švicarske, a još 87 osoba moralo je u izolaciju, objavilo je ministarstvo obrane. 

Škola pruža osnovna znanja vojnicima i časnicima u području nuklearnih, bioloških i kemijskih prijetnji (NBC), stoji na njezinoj mrežnoj stranici, no sada ima samo 200 vojnika i nastava je “privremeno morala biti prekinuta”.

Analizom su za sada utvrđene zaraze britanskom varijantom B.1.1.7 virusa SARS-Cov-2, koja je zaraznija od prvog virusa koji se pojavio u Švicarskoj.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Stiže novi kišni val, pratit će ga grmljavina, jugo će biti olujno

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević.

Umjereno do pretežno oblačno je u većem dijelu zemlje, ima i slabe kiše duž Jadrana i uz Jadran. U nastavku srijede kiša će isto tako biti uporna duž Jadrana i uz Jadran, no bit će je i na istoku unutrašnjosti, gdje može i zagrmjeti, osobito poslijepodne. I dalje će puhati pretežno jugo i jugozapadnjak, lokalno i olujnom snagom na udare, osobito u višem gorju.

Četvrtak donosi novo jače pogoršanje sa zapada, stići će novi val izraženije kiše, pri čemu može biti i grmljavine, osobito na Jadranu. Puhat će umjeren do jak jugozapadnjak i južnjak, mjestimice na udare i olujan, na moru i jugo.

U petak će ipak biti rjeđa oborina, i bit će je pretežno duž Jadrana i uz Jadran, gdje može biti grmljavine, s tim da poslijepodne pljuskova može biti i u dijelu unutrašnjosti, češće prema istoku. Ipak, bit će i sunčanih razdoblja.

Nestabilno će biti i za vikend, s tim da će biti i sunčanih razdoblja. U nedjelju poslijepodne je izgledno novo pogoršanje. Bit će hladnije, i to značajnije.

Nastavi čitati

Hrvatska

KUPCI POZVANI NA OPREZ / Lidl povlači proizvod zbog opasne bakterije: Provjerite jeste li ga kupili:

Objavljeno

-

By

Državni inspektorat obavijestio je potrošače o opozivu Dalmatinske pancete od 100 grama marke Okusi zavičaja, koja se prodaje u Lidlu, nakon što je u proizvodu utvrđena prisutnost bakterije Listeria monocytogenes.

Kako je objavila Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH), opoziv je pokrenuo proizvođač MIJUKIĆ-PROM.

Riječ je o proizvodu Dalmatinska panceta, narezak, pakiranju od 100 grama, s rokom trajanja do 15. prosinca 2026. godine i oznakom serije LOT L918M0H.

panceta lidl
HAPIH

Proizvod nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 2073/2005 od 15. studenoga 2005. o mikrobiološkim kriterijima za hranu.

Proizvođač je MIJUKIĆ-PROM iz Runovića, dok proizvod na hrvatsko tržište stavlja Lidl Hrvatska.

Iz HAPIH-a naglašavaju da se obavijest odnosi isključivo na proizvod s navedenim podacima.

Nastavi čitati

Hrvatska

Dugoročna prognoza: Kakva nas jesen, zima i početak proljeća očekuju?

Objavljeno

-

By

Nakon toplijih razdoblja posljednjih godina, pred nama je još jedna meteorološki zanimljiva zima. Najnoviji sezonski prognostički izračuni upućuju na prevladavanje temperatura zraka iznad višegodišnjeg prosjeka, dok bi količina oborina tijekom zime i ranog proljeća uglavnom mogla biti blizu klimatoloških vrijednosti. Ipak, takva sezonska slika ne znači da ćemo proći bez hladnih prodora, snijega i povremenih zimskih epizoda.

Posebnu pozornost ove zime privlači El Niño, koji se tijekom jeseni 2026. intenzivno razvija u tropskom dijelu Tihog oceana. Njegov očekivani maksimum krajem godine mogao bi utjecati na globalnu atmosfersku cirkulaciju i posredno na vremenske prilike u Europi.

Što nam, dakle, donose kasna jesen, zima i početak proljeća?

Što pokazuju sezonski prognostički modeli?

Prognostički materijali ECMWF-a (Europskog centra za srednjoročnu prognozu vremena), dobiveni izračunima ansambla prognoza od 51 člana, upućuju na ujednačen temperaturni signal. Tijekom promatranog razdoblja prevladavaju pozitivne anomalije. Najizraženije odstupanje od prosjeka očekuje se tijekom siječnja i veljače, dok bi prema proljeću pozitivne temperaturne anomalije postupno slabjele.

Kod oborina je situacija manje jednoznačna. Količine su uglavnom u okviru višegodišnjeg prosjeka, uz manje pozitivne ili negativne anomalije, ovisno o mjesecu. Rasap rezultata ansambla pokazuje da je pouzdanost prognoze količine oborina manja od pouzdanosti prognoze temperature zraka.

Jednostavnije rečeno, rezultati modela upućuju na topliju sezonu, ali još ne daju dovoljno čvrstu osnovu za zaključak da će zima biti izrazito kišna ili sušna. Važno je naglasiti da je riječ o sezonskim izgledima i raspodjeli rezultata prognostičkog ansambla, a ne o prognozi pojedinačnih dnevnih vremenskih situacija.

Kasna jesen – postupni ulazak u zimu

Tijekom studenoga očekuje se temperatura zraka uglavnom oko prosjeka ili nešto iznad njega. To ne znači da će izostati prodori hladnijeg zraka, ali bi oni mogli biti kratkotrajni unutar duljih toplijih razdoblja.

Karakter vremena u unutrašnjosti Hrvatske obilježit će razdoblja magle, niske naoblake i temperaturnih inverzija, uz prolazak frontalnih sustava koji će se brzo izmjenjivati. Zbog temperaturne inverzije u nizinama može biti hladnije nego u višim predjelima, osobito kada se uspostavi stabilna anticiklonalna situacija.

Na Jadranu će vremenske prilike i dalje biti pod snažnijim utjecajem ciklonalnih poremećaja i prolazaka frontalnih sustava. Kiša će biti češća u razdobljima izraženijeg jugozapadnog strujanja, dok su uz prodore hladnijeg zraka mogući bura i tramontana.

Oborinski signal za studeni ne upućuje na izrazito odstupanje od prosjeka, ali ne isključuje mogućnost kratkotrajnih razdoblja s obilnim oborinama, osobito na Jadranu i u gorskim predjelima.

Zima – toplija od prosjeka, ali ne bez hladnih prodora

Najzanimljiviji dio sezonske prognoze odnosi se na razdoblje od prosinca do veljače.

Temperaturni ansambl pokazuje pozitivan signal tijekom sva tri mjeseca, s najizraženijom anomalijom u veljači. To znači da bi srednja zimska temperatura mogla biti viša od klimatološkog prosjeka.

Potrebno je razlikovati srednju sezonsku temperaturu od vremenskih prilika u pojedinim danima. Zima s pozitivnom temperaturnom anomalijom može sadržavati nekoliko izrazito hladnih razdoblja, odnosno kratkotrajnih prodora hladnog zraka iz polarnih širina, takozvanih „ugriza zime“. Sezonska prognoza ne isključuje ni snijeg u nizinskoj Hrvatskoj.

Za nastanak hladnih prodora važan je raspored baričkih sustava nad sjevernim Atlantikom, Europom i Arktikom. Promjene položaja i intenziteta Azorske i Islandske ciklone, kao i razvoj blokirajućih anticiklona, mogu omogućiti prodor polarne ili kontinentalne hladne zračne mase prema srednjoj i jugoistočnoj Europi.

U takvim situacijama Hrvatska može nakratko ući u područje sjevernog ili sjeveroistočnog strujanja. Posljedice mogu biti nagli pad temperature, snijeg u unutrašnjosti, a na Jadranu jaka bura, ponegdje i s orkanskim udarima.

Takve kratkotrajne hladne epizode nisu u suprotnosti s prognozom toplije zime. Naprotiv, mogu biti sastavni dio zime čija je ukupna srednja temperatura iznad prosjeka.

Veljača se prema rezultatima izračuna prognostičkih modela izdvaja kao mjesec s najizraženijom pozitivnom temperaturnom anomalijom. To ipak ne znači da će svaki dan biti blag niti da je snijeg u veljači isključen.

El Niño – koliko će utjecati na europsku zimu?

Jedan od najvažnijih klimatskih čimbenika koji će obilježiti zimu 2026./2027. svakako je El Niño. Riječ je o prirodnom klimatskom fenomenu povezanom s anomalnim zagrijavanjem površinskih voda središnjeg i istočnog ekvatorijalnog Tihog oceana. Promjene temperature oceana mijenjaju raspored tropske konvekcije, a time i atmosfersku cirkulaciju na velikim udaljenostima.

Prema analizi američkog Nacionalnog centra za klimatska predviđanja (NOAA/CPC) od 8. listopada 2026., El Niño se nastavlja intenzivirati. Temperaturna anomalija površine mora u području Niño 3.4 dosegnula je približno +2,1 °C, a prognoze upućuju na veliku vjerojatnost njegova zadržavanja u snažnoj do vrlo snažnoj kategoriji tijekom zime, najmanje do razdoblja od siječnja do ožujka 2027.

Svjetska meteorološka organizacija (WMO) u svojim izgledima od 21. listopada također predviđa daljnje intenziviranje El Niña, s mogućim maksimumom krajem 2026. godine. Višemodelski ansambl za razdoblje od studenoga 2026. do siječnja 2027. daje srednju anomaliju temperature površine mora u području Niño 3.4 od približno +3,8 °C.

Takav intenzitet El Niña rijetka je pojava, ali važno je razumjeti da El Niño ne djeluje na sve dijelove svijeta jednako. Njegov utjecaj na Europu nije izravan niti jednoznačan kao, primjerice, u pojedinim dijelovima Sjeverne ili Južne Amerike. Na njega istodobno utječu Sjevernoatlantska oscilacija (NAO), Arktička oscilacija (AO), stanje polarnog vrtloga, temperatura Sjevernog Atlantika i Sredozemnog mora.

Zato nije znanstveno opravdano tvrditi da će snažan El Niño automatski donijeti toplu ili hladnu zimu Hrvatskoj. Budući da se maksimum El Niña očekuje oko prosinca 2026., njegov atmosferski utjecaj mogao bi se nastaviti i tijekom siječnja i veljače 2027. Pritom treba računati na vremenski pomak između razvoja oceanskog poremećaja i odgovora atmosfere.

U kombinaciji s ostalim čimbenicima El Niño bi mogao pridonijeti promjeni položaja atlantske ciklonalne aktivnosti, a time i promjeni putanja atmosferskih poremećaja. Za Hrvatsku je posebno važno hoće li prevladavati zapadno i jugozapadno strujanje ili će se povremeno uspostaviti blokirajuće situacije koje omogućuju prodor hladnog zraka iz sjeveroistočne Europe.

Ne treba zanemariti ni stanje polarnog vrtloga. Njegovo slabljenje i eventualno zagrijavanje stratosfere mogu promijeniti cirkulaciju u višim slojevima atmosfere te povećati mogućnost prodora hladnog zraka prema srednjim geografskim širinama. Takav razvoj, uz sadašnji stupanj razvoja meteorologije, nije moguće pouzdano predvidjeti nekoliko mjeseci unaprijed.

Stoga je najrazumnije očekivati da će srednja zimska temperatura biti viša od prosjeka, uz mogućnost povremenih kraćih, ali izraženih hladnih prodora. Upravo je takva kombinacija toplijih razdoblja i kratkotrajnih zimskih epizoda meteorološki moguća i u sezoni pod snažnim utjecajem El Niña.

Oborine – bez jasnog signala za izrazito kišnu ili suhu zimu

Tijekom promatranog razdoblja središnje vrijednosti prognoze količine oborina uglavnom se zadržavaju blizu klimatološkog prosjeka. Manja pozitivna odstupanja pojavljuju se u pojedinim mjesecima, ali se ne može izdvojiti kontinuirano razdoblje s izrazito povećanom količinom oborina.

To znači da zasad nema dovoljno čvrstog argumenta za najavu izrazito kišne zime u Hrvatskoj, ali ni za prognozu dugotrajnog manjka oborina.

Treba imati na umu da sezonski prosjek može prikriti velike razlike u rasporedu oborina. Nekoliko intenzivnih ciklonalnih epizoda može donijeti velik dio ukupne mjesečne količine oborina, dok između njih mogu nastupiti dulja suha razdoblja.

Za Jadran i Dinaride važna je učestalost ciklona nad Sredozemljem i Jadranom te položaj njihovih putanja. Kod izraženog jugozapadnog strujanja i vlažnog zraka s mora moguće su obilne oborine na zapadnim padinama Dinarida. S druge strane, promjena strujanja i prodor hladnog kontinentalnog zraka mogu donijeti snijeg u gorskim predjelima i unutrašnjosti.

Za poljoprivredu će zato biti važnije pratiti raspored oborina i stanje zaliha vode u tlu nego samo sezonsku ukupnu količinu. Jednaka sezonska količina oborina može imati sasvim različite posljedice, ovisno o tome je li ravnomjerno raspoređena ili koncentrirana u nekoliko intenzivnih epizoda.

Rano proljeće – nastavak toplijeg temperaturnog režima

Tijekom ožujka, travnja i svibnja 2027. temperaturni signal ostaje pozitivan, ali se anomalije postupno smanjuju, što upućuje na mogućnost ranijeg početka proljetnog temperaturnog režima, uz brže zagrijavanje tla i vegetacije tijekom stabilnih anticiklonalnih razdoblja.

Ipak, proljeće je klimatološki vrlo promjenjivo godišnje doba. Prodori hladnog zraka iz sjeverne i sjeveroistočne Europe mogu se nastaviti i tijekom ožujka, a u pojedinim situacijama i početkom travnja.

Posebno treba upozoriti na opasnost od kasnih proljetnih mrazova. Raniji početak vegetacije, potaknut toplijim razdobljima tijekom zime i ranog proljeća, može povećati osjetljivost voćaka i drugih poljoprivrednih kultura na naknadne prodore hladnog zraka.

Oborinski signal za proljeće ostaje relativno slab. Nema izražene višemjesečne tendencije povećanja ili smanjenja količine oborina.

Sezonski prognostički materijal za razdoblje od studenoga 2026. do svibnja 2027. daje prilično dosljedan temperaturni signal: očekuju se temperature iznad višegodišnjeg prosjeka, s najizraženijim pozitivnim anomalijama tijekom središnjeg dijela zime.

Kod oborina je prognoza znatno neizvjesnija. Prevladava signal blizak klimatološkom prosjeku, bez pouzdane naznake izrazito kišne ili sušne zime.

Snažan El Niño, koji bi svoj maksimum trebao dosegnuti krajem 2026., važan je čimbenik globalne atmosferske cirkulacije. Njegov utjecaj na Europu i Hrvatsku bit će posredan i ovisit će o istodobnom djelovanju drugih klimatskih i atmosferskih čimbenika.

Toplija sezonska prognoza ne znači da možemo odložiti zimsku odjeću niti da snijeg više nije moguć u nizinskoj Hrvatskoj. Kratkotrajni ugrizi zime, nagli padovi temperature, snijeg i jaka bura ostaju realne mogućnosti.

Meteorološki gledano, pred nama je sezona u kojoj bi toplija razdoblja mogla prevladavati, ali će njezin stvarni karakter određivati izmjena atmosferskih cirkulacijskih režima.

Napomena o pouzdanosti prognoze

Europski Copernicusov sezonski pregled od 10. listopada 2026. također upućuje na mogućnost iznadprosječnih temperatura i oborina u većem dijelu Europe, ali naglašava slabiji oborinski signal nad južnim dijelovima kontinenta. To je važno za Hrvatsku jer se nalazi u prijelaznom području između srednjoeuropskih i sredozemnih klimatskih utjecaja.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu