Connect with us

Hrvatska

Rekordne brojke, lockdowni, testovi za dućane, policijski satovi… Europa se zatvara

Objavljeno

-

Foto: Pixabay

Treći val pandemije koronavirusa pogađa europske zemlje od kojih većina odlučuje o novim mjerama ili o produljenju onih starih.

Zbog širenja novih sojeva koronavirusa i u nedostatku cjepiva europske zemlje različitim mjerama pokušavaju usporiti rast broja zaraženih i očuvati opterećene zdravstvene sustave od kolapsa.

Zemlje u hrvatskom okruženju bilježe nove rekorde po broju mrtvih i oboljelih. Mađarska je tako došla na prvo mjesto u svijetu po stopi smrtnosti, a BiH ima rekordan broj novozaraženih.

Nova zatvaranja u Europi zbog trećeg vala zaraze covidom-19 i širenje novog soja srušili su čak i cijenu nafte koja je u utorak pala ispod razine od 62 dolara.

Rekordan broj zaraženih u BiH

U Bosni i Hercegovini u četvrtak je registriran rekordan broj novih slučajeva zaraze koronavirusom, njih 1965, a potvrđena je smrt 77 osoba kod kojih je ranije dijagnosticiran covid-19. 

Testirano je više od 5600 osoba, od čega samo 1290 u Republici Srpskoj.

Sarajevo je i dalje najkritičnija točka u državi i Federaciji BiH. U četvrtak je potvrđeno 746 novih slučajeva, a umrla je 21 osoba.

Druga najkritičnija točka je Mostar, gdje je tijekom vikenda potvrđeno 265 novih slučajeva zaraze, a umrlo je 18 zaraženih. 

U Republici Srpskoj je pak najveći broj novozaraženih ponovo u Banjoj Luci, gdje je potvrđeno 167 novih slučaja. 

Ravnatelj Instituta za javno zdravstvo RS-a Branislav Zeljković kazao je početkom tjedna kako bi, nastavi li se sadašnji ritam, svi bolnički kapaciteti u tom entitetu mogli biti popunjeni u manje od deset dana. Upozorio je kako je to rezultat činjenice da vrh ovog trećeg vala zaraze još nije dosegnut.

BiH uvela dodatne mjere 

Vlasti u BiH postupno uvode nove mjere ograničenja kako bi pokušale zaustaviti širenje zaraze koja već više od mjesec dana ima uzlazni trend, a posljednja tri tjedna bilježi se eksponencijalni rast dnevnog broja novozaraženih.

U pet od deset kanotona u Federaciji BiH tijekom noći je na snazi zabrana kretanja koja traje od prvih večernjih sati, a u Sarajevu su do Uskrsa zatvoreni svi ugostiteljski objekti.

I vlasti u Republici Srpskoj od ponedjeljka su uvele dodatne zabrane, naloživši jednotjedno zatvaranje restorana i kafića te trgovinskih, kozmetičkih i fitness-centara, kao i skijališta.

Zbog tih su mjera u Banjoj Luci u ponedjeljak prosvjedovali ugostitelji tražeći od entitetskih vlasti da im financijski pomognu kako bi sačuvali poslove.

“Strah nas je i nezadovoljni smo jer smo prepušteni sami sebi”, kazao je novinarima predsjednik udruge ugostitelja RS-a Vladan Šurlan pojašnjavajući razloge zbog kojih je nekoliko stotina okupljenih prosvjedovalo pred sjedištem predsjednice RS-a.

Protiv prosvjednika intervenirala je i postrojba posebne policije RS-a prisiljavajući ih da se udalje s trga na kojemu su se okupili.

Sličan prosvjed organizirali su ugostitelji i u Istočnom Sarajevu.

U BiH je u četvrtak sigla prva pošiljka cjepiva putem COVAX-a. Primili su 24.300 doza cjepiva Pfizer/BioNTech, od ukupno naručenih 1.2 milijuna doza. Iz Europske unije su naručili 892.000 doza koje još uvijek nisu isporučene.

Srbija prešla psihološku granicu od 5000 mrtvih

Srbija je u ponedjeljak djelomice ublažila uvedena petodnevna ograničenja, ali gotovo cijeli ožujak bilježi više od 4000 zaraza dnevno i sve više pacijenata kojima je nužno bolničko liječenje.

Prema službenim podacima objavljenima u četvrtak, u 24 sata u Srbiji je umrlo 36 osoba kod kojih je ranije potvrđen covid-19 pa je ukupan broj žrtava prešao psihološku granicu od 5000 smrtnih slučajeva od početka epidemije.

Testirano je 17.530 osoba, a potvrđeno je 5226 novih slučajeva zaraze. Porastao je i broj pacijenata na respiratoru, sad ih je 242. Na bolničkom liječenju je ukupno 6577 građana.

Od ponedjeljka su djelomice ublažena ograničenja i od jutros u šest sati na snazi je ostala zabrana rada trgovačkim centrima, kafićima, restoranima, barovima i noćnim klubovima. Sve trgovine za prodaju hrane, kazališta, kina, galerije i biblioteke mogu raditi do 21 sat, a svi ostali objekti i uslužne djelatnosti do 20 sati, uz uvjet da osiguraju minimum devet četvornih metara po osobi ili posjetitelju.

Krizni stožer smatra da je besmisleno i razmišljati o ublažavanju mjera, na čemu inzistiraju ugostitelji i brojne druge djelatnosti pogođene zatvaranjem ili propisanim ograničenjima.

“Sve dok god imamo više primljenih nego otpuštenih pacijenata zaraženih koronavirusom, ne možemo govoriti o popuštanju mjera, bilo bi besmisleno”, poručio je jučer član Kriznog stožera, imunolog Srđa Janković, i podsjetio na zahtjeve medicinskog dijela Stožera da mjere budu još oštrije, uz potpuno dvotjedno zaključavanje.

Janković je za Radio-televiziju Srbije ponovio poziv da se sve postojeće mjere striktno poštuju i upozorio da broj zaraženih nastavlja rasti, što stvara veliki pritisak na zdravstveni sustav pa se na bolničko liječenje primaju samo najteži pacijenti.

Rekao je da ne može “dovoljno snažno naglasiti” koliko je situacija ozbiljna, naglašavajući da su trijažni centri preopterećeni jer su kliničke slike teže i takvih pacijenata je sve više.

Petodnevni lockdown u Srbiji nije pomogao

No podaci pokazuju da petodnevno zatvaranje, blaže nego li je to tražio medicinski dio Kriznog stožera, nije pridonijelo zaustavljanju širenja infekcije.

Ministarstvo zdravstva je, zbog povećanog prijema pacijenata, početkom tjedna ponovno u covid-sustav vratilo beogradski Kliničko-bolnički centar Bežanijska kosa, dok liječnici i dalje upozoravaju da je zdravstveni sustav preopterećen.

U kampanji masovne imunizacije ovaj tjedan je počelo i cijepljenje studenata, nakon što su testiranja pokazala da ih se dnevno zarazi više od 30.

U Beograd je u ponedjeljak stigla i nova isporuka s dodatnih 55.990 doza cjepiva Pfizer-BioNTecha, a sve su učestaliji apeli da se u procjepljivanju populacije na punktove za cijepljenje mogu javljati i građani koji nisu službeno prijavljeni u e-sustavu.

Srbijanske zdravstvene vlasti nastoje dodatno omasoviti kampanju i slanjem mobilnih timova u ruralne sredine kako bi što većem broju stanovnika bilo omogućeno da primi jedno od četiri cjepiva koja Srbija koristi, uz dosadašnji visok postotak cijepljenih i docijepljenih građana.

Crnogorski epidemiolozi traže lockdown, vlada ga ne želi uvesti

U Crnoj Gori u četvrtak je prijavljen 441 novi slučaj zaraze, a šest osoba je preminulo, objavio je Institut za javno zdravlje. U Kliničkom centru Crne Gore hospitalizirano je 146 pacijenata zaraženih koronavirusom, od kojih su 84 životno ugrožena.

Crna Gora je u srijedu objavila nove epidemiološke mjere koje će vrijediti do kraja ožujka, a odnose se na općine Berane i Šavnik. Među mjerama su zabrana ulaska i izlaska iz ovih općina, kretanje od 21 do 5 sati ujutro, okupljanje na otvorenom te rad ugostiteljskih objekata, trgovačkih i fitness-centara.

Epidemiolozi tjednima predlažu uvođenje lockdowna, ali vlada to do sada nije prihvatila.

“Zatvaranje je gubitnička politika, time priznajete da ste društvo koje ne može kontrolirati mjere”, kazao je crnogorski ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović.

U Crnog Gori su popunjene dvije trećine kapaciteta u covid-bolnicama.

U Sloveniji broj novozaraženih i dalje raste

U posljednja dva tjedna u Sloveniji raste broj zaraženih i hospitaliziranih pacijenata pa vlada razmišlja o novom zatvaranju od početka travnja, potvrđeno je u četvrtak na vladinoj konferenciji za novinare.

Jučer su potvrđena su 1164 nova slučaja zaraze koronavirusom.  

Ministar zdravstva Janez Poklukar kazao je da je Slovenija “jako zakoračila” u treći val epidemije koronavirusa, uglavnom zbog “bitno većeg” širenja britanske varijante virusa, tako da u zadnja dva tjedna broj potvrđenih zaraza raste za 25 slučajeva dnevno.

“Na intenzivnim odjelima zapaža se porast broja mlađih pacijenata, a udio britanske inačice virusa među zaraženima je sve veći”, upozorio je.

On je potvrdio da je vlada na sinoćnjoj sjednici donijela odluku po kojoj će se u zemlju od petka moći ulaziti samo s negativnim PCR testom, a ne s brzim testom kao do sada, uz vrlo rijetke izuzetke poput osoba koje preko granice obrađuju svoju zemlju, uz uvjet da se vrate u roku od deset sati.

Negativni PCR test bit će i uvjet za izlazak iz karantene, a ne samo broj dana kao dosad.

Slovenski epidemiolozi traže novi lockdown

Poklukar je kazao da je vladina stručna skupina za covid-19 zbog širenja virusa i jačanja epidemije predložila “zatvaranje dijelova društvenog života”, dodavši da odluka na kraju mora biti politička. Mediji prenose da su epidemiolozi vladi predložili novo zatvaranje u trajanju od dva tjedna.

Do sada je Slovenija dobila oko 350 tisuća doza cjepiva, a za travanj joj je obećano još 347 tisuća doza, među kojima i prve pošiljke cjepiva Johnson&Johnsona.

Prema podacima vlade, u Sloveniji su jučer potvrđena 1164 nova slučaja zaraze koronavirusom, uz udio pozitivnih nalaza od 18.1 posto. Prosjek dnevno zaraženih u zadnjih sedam dana iznosi 887, a umrle su još četiri osobe pa je broj umrlih od posljedica covida-19 od početka epidemije povećan na 3998.

Broj hospitaliziranih i dalje se povećava pa ih je trenutno 501, od čega 107 na intenzivnim odjelima. Sedmodnevna incidencija zaraze trenutno je 545, a 14-dnevna 294.

Mađarska prva u svijetu po stopi smrtnosti

Mađarska, koju je preplavio treći val epidemije covida-19, prošlih je sedam dana imala najvišu stopu smrtnosti u svijetu.

Broj umrlih je skočio za više od 40 posto u usporedbi s prethodnih sedam dana i dosegnuo novi dnevni vrhunac u četvrtak s 272 umrla.

Pogoršanje situacije je dovelo tu zemlju s 9.8 milijuna stanovnika na prvo mjesto u svijetu za to razdoblje, s 15.7 umrlih na 100.000 stanovnika, ispred Češke, BiH, Slovačke i Bugarske.

Zaraze su buknule nakon pojave britanske varijante u veljači. Tijekom posljednja 24 sata u Mađarskoj je bilo nešto manje od 10.000 novooboljelih.

“Bolnice su preplavljene priljevom oboljelih, blizu 12.000 trenutačno, a nedostaje osoblja”, upozorila je ovog tjedna Udruga mađarskih liječnika (MOK). 

“Operacijske dvorane su zatvorene, a njihovi respiratori se koriste za pacijente oboljele od covida”, navodi jedan dužnosnik udruge u priopćenju i uspoređuje situaciju s onom u Bergamu u proljeće 2020.

Ublažavanje mjera u Mađarskoj tek kad se cijepe 2.5 milijuna ljudi

Mađarske vlasti pokušavaju smiriti javnost, a Gergely Gulyas, šef ureda Viktora Orbana, izjavio je da je stanje teško, ali da sustav ima kapaciteta suočiti se s tim velikim brojevima.

Vlada se u zaustavljanju širenja virusa oslanja na kampanju cijepljenja.

Mađarska, jedina članica Europske unije koja primjenjuje kinesko cjepivo Sinopharm i rusko Sputnik V, uz ona koja joj isporučuje Bruxelles (Pfizer-BioNTech, Moderna i AstraZeneca), nakon Malte je cijepila najviše u Europskoj uniji.

Do danas je više od 1.7 milijuna ljudi ili 18 posto stanovništva primilo najmanje jednu dozu. “Čim budu cijepljena 2.5 milijuna ljudi, mjere ograničenja će moći biti ublažene, a škole će održavati nastavu, najranije 12. ili 19. travnja”, naglasio je Gulyas.

U Italiji raste broj zaraženih, dnevno umire više od 400 osoba

U Italiji se danima bilježi kontinuirani porast broja oboljelih od koronavirusne bolesti, dok zemlja uvodi sve snažnije mjere ograničenja kako bi zaustavila širenje zaraze, prenose svjetske agencije.

U srijedu je evidentirano 21.267 novozaraženih koronavirusom, u utorak 18.765, u ponedjeljak 13.846 novozaraženih, pa je ukupni broj osoba koje su od početka epidemije zaražene tim virusom premašio 3.3 milijuna.

U zemlji svakodnevno umre više od 400 osoba, u utorak čak 551, što je najveći broj od kraja siječnja, dok se zemlja bori da ograniči treći val epidemije, potaknut novim zaraznijim varijantama virusa, i ubrza sporu kampanju cijepljenja.

Prema podacima ministarstva zdravlja, od koronavirusne bolesti ukupno je od početka epidemije u veljači 2020. umrlo 106.339 osoba.

Do sada je dano oko 8.1 milijun doza cjepiva, a obje doze primilo je tek nešto više od 2.5 milijuna ljudi, odnosno oko četiri posto stanovništva.

Premijer Mario Draghi, koji je prošlog mjeseca stupio na dužnost, obećao je veliko ubrzanje cijepljenja upozoravajući na kaos u pojedinim regijama.

Draghijeva vlada namjerava utrostručiti tempo cijepljenja na 500.000 doza dnevno do sredine travnja s nadom da će postići kolektivni imunitet do kraja ljeta.

Austrija zatvara sve što nije nužno, za odlazak frizeru potreban negativan test

U Austriji je danas potvrđeno 3289 novih slučajeva zaraze. Ovaj brojka je daleko manja od rekordnih gotovo 10 tisuća koje su imali sredinom studenog, ali Austrijance zabrinjava rast broja zaraženih koji traje od početka veljače. U četvrtak je preminulo 30 osoba kod kojih je ranije potvrđena infekcija. 

U Austriji je koronavirus do sada preboljelo gotovo pola milijuna ljudi, a živote je izgubila 9151 osoba.

Ministar zdravstva Rudolf Anschober upozorio je na “prijeteći kolaps” na odjelima intenzivne njege u istočnoj Austriji.

Sve trgovine osim prehrambenih se u istočnoj Austriji zatvaraju od 1. do 6. travnja. Trgovine su i inače zatvorene na Uskrs i Uskrsni ponedjeljak.

Uskrsni praznici za đake će se u trima provincijama produljiti s jednog na dva tjedna ili će se drugi tjedan nastava odvijati na daljinu. Učenici prije povratka u školu moraju imati negativan test.

Zaposlenici koji ne mogu raditi od kuće moraju se testirati jednom tjedno, a negativan PCR test moraju imati i svi koji se vrate na posao nakon 7. travnja. 

7. travnja se otvaraju i frizerski saloni, ali i za odlazak frizeru Austrijancima će trebati negativan test.

Maske za lice, obavezne u javnom prijevozu i trgovinama, morat će se nositi i u ostalim zatvorenim prostorima, kao i na otvorenom u slučaju da se radi o većim okupljanjima.

U Poljskoj više od 30.000 novih slučajeva

U četvrtak je Poljska zabilježila 34.151 novi slučaj koronavirusa, najvišu razinu od početka pandemije, pokazali su podaci Ministarstva zdravstva.

Još 579 ljudi umrlo je od covida-19, čime je ukupni broj umrlih narastao na 50.340.

“Stanje u Poljskoj gore je nego za vrijeme jesenskih vrhunaca pandemije jer više ljudi mora biti hospitalizirano, unatoč usporedivom broju slučajeva”, rekao je ministar zdravstva Adam Niedzielski. Jedini gori dan je bio 24. studenog, kada je potvrđeni broj novih slučajeva iznosio rekordna 32.733.

Britanska varijanta koronavirusa, mnogo zaraznija od originalnog široko rasprostranjenog virusa, sada je dominantna u Poljskoj.

Otprilike tri četvrtine svih bolničkih kreveta i respiratora su zauzete, iako mediji izvještavaju o bolnicama koje više nemaju slobodne krevete za pacijente s koronavirusom.

“U sljedećim danima Poljska može očekivati ​​još veći broj infekcija i onih kojima je potrebna bolnička skrb”, rekao je Niedzielski tijekom konferencije za novinare.

Ako se to ostvari, uvest će se izvanredno stanje, rekao je premijer Mateusz Morawiecki.

Poljska postrožila mjere

Od subote će Poljska zatvoriti dječje vrtiće i kozmetičke salone, a na vjerskim događanjima morat će se ograničiti broj sudionika. U prodavaonicama većim od 100 četvornih metara broj kupaca ograničit će se na jednog na 20 kvadrata, dok će velike trgovine namještajem biti zatvorene.

Nove mjere trajat će sve do 9. travnja. Hoteli, bazeni, teretane i vanjski sportski sadržaji već su zatvoreni za javnost, a škole će raditi isključivo na daljinu. 

Premijer Mateusz Morawiecki i ministar zdravstva Adam Niedzielski u četvrtak su apelirali na Poljake da ne sudjeluju u velikim obiteljskim okupljanjima tijekom predstojećih uskrsnih blagdana.

Merkel povukla odluku o strogom lockdownu za Uskrs, ne zna se što slijedi

Njemačka kancelarka Angela Merkel povukla je u srijedu odluku o dodatnim ograničenjima koja su trebala biti uvedena za Uskrs nakon oštrih kritika te odluke.

Merkel je sudionicima izvanredno zakazanog sastanka kazala da se neće primijeniti sporazum koji su ona i premijeri postigli u utorak rano ujutro o mjerama koje bi trebale vrijediti za Uskrs, po kojem je većina trgovina trebala biti zatvorena, a broj ljudi na obiteljskim susretima dodatno ograničen.   

Kritike kojima je dočekan taj dogovor od prije dva dana odnosile su se ponajprije na to da su, unatoč maratonskim razgovorima kancelarke i pokrajinskih premijera, ključni elementi sporazuma zapravo ostali nejasni. 

Za sada se ne zna je li postojao alternativni plan za obuzdavanje snažnog trećeg vala infekcija koronavirusom.

Njemačka savezna i pokrajinske vlade dogovorile su produljenje zatvaranja do 18. travnja te su pozvale građane da tijekom uskrsnih blagdana pet dana ostanu kod kuće kako bi slomili treći val pandemije koronavirusa, objavila je rano u utorak kancelarka.

Merkel je u pregovorima koji su potrajali duboko u noć potaknula čelnike 16 njemačkih država na oštrije stajalište u borbi protiv pandemije, preokrenuvši planove za postupno otvaranje gospodarstva, dogovoreno ranije ovog mjeseca.

S druge strane, sve je veće nezadovoljstvo njemačkih građana strogim mjerama, a vladajuća Merkelina Kršćansko-demokratska unija (CDU) bilježi snažan pad popularnosti uoči izbora predviđenih za rujan.

Francuska zabranila okupljanja više od 6 osoba na otvorenom

U cijeloj Francuskoj zabranjeno je okupljanje više od šest osoba na otvorenom kako bi se pokušalo zaustaviti širenje epidemije covida-19, navelo je u srijedu navečer ministarstvo unutarnjih poslova. 

Ministar unutarnjih poslova Gérald Darmanin tražio je od državnih predstavnika u regiji strogu primjenu tog pravila u 16 departmana u kojima virus jako cirkulira, uključujući parišku regiju, sjever zemlje i područje Nice, precizira njegov ured.

“Pandemija covida-19 ponovno jača u gotovo svim dijelovima Francuske”, rekao je jučer ministar zdravstva Olivier Veran, dodajući da će se zatvoriti još tri departmana, među kojima i onaj u kojemu je grad Lyon.

Pariška regija i dobar dio sjeverne Francuske već su u trećem lockdownu. Ondje uglavnom rade samo dućani s nužnom robom, a kretanje je ograničeno na najviše 10 kilometara od kuće.

“Pandemija covida-19 ubrzava se gotovo svugdje u Francuskoj”, rekao je Veran, dodajući da će pritisak na bolnički sustav nastaviti rasti u sljedećim danima.

Francuska je u četvrtak objavila da ima 225 novih smrtnih slučajeva, ukupno 93.378, kao i 45.641 novi slučaj zaraze.

“Pokazala se potreba za proširenjem zaštitnih mjera u trima departmanima: Rhoneu (na istoku), Aubeu (na sjeveroistoku) i Nievreu (u sredini)”, rekao je ministar na tiskovnoj konferenciji.

Nove restrikcije stupaju na snagu u petak u ponoć.

Među tim mjerama su i zabrana putovanja između regija i smanjivanje broja učenika u razredima u srednjim školama na pola.

U četvrtak je na intenzivnoj skrbi bilo više od 4700 bolesnika, a prošlog tjedna je premašen broj od 200.000 novozaraženih, prvi put od početka studenog.

Premda je istaknuo da “trend nije dobar”, ministar zdravstva je ponovo opravdao odluku da se ne uvodi stroga karantena i ne zatvaraju škole na nacionalnoj razini.

Belgija ide u novi lockdown

Belgija će u subotu na četiri tjedna zatvoriti škole, trgovine, osim prehrambenih, i frizerske salone, u oštroj karanteni koja se uvodi zbog trećeg vala zaraza koronavirusom.

Varijanta virusa prvi put otkrivena u Britaniji postala je dominantna u zemlji te se udvostručio broj pacijenata oboljelih od covida-19 u bolnicama.

Belgija je jedna od 19 država EU s porastom zaraze.

“Suočavamo se s trećim valom. Slomit ćemo ga, kao i prijašnji”, rekao je premijer Alexander De Croo. “Odlučili smo se za kratkotrajnu bol. Tešku smo odluku donijeli, ali da nismo, posljedice bi bile ozbiljnije.”

Škole će se zatvoriti od ponedjeljka, tjedan dana ranije nego što je planirano prije uskrsnih blagdana, a ponovo će se otvoriti 19. travnja. 

Belgijci će u trgovine samo uz dogovor

U trgovine koje nisu nužne, poput onih s odjećom, Belgijci će moći ići samo uz dogovor, a večernji policijski sat ostat će na snazi ​​od 22 sata u Bruxellesu i drugdje od ponoći. Ubuduće će se vani smjeti okupiti samo četiri osobe, a dosad ih se smjelo okupiti 10.

Frizerski i kozmetički saloni zatvorit će se samo nekoliko tjedana nakon što im je omogućeno ponovno otvaranje.

U Belgiji je od covida-19 umrlo više od 22.000 ljudi, što je među najvećim stopama smrtnosti po glavi stanovnika na svijetu. Broj zaraženih, kojih je tri mjeseca dnevno u prosjeku bilo 2000, sada je više nego dvostruko veći.

Finska predlaže zatvaranje Helsinkija

Finska vlada je u srijedu predložila zatvaranje u njihove domove stanovnika pet gradova, uključujući prijestolnicu Helsinki, kako bi se suzbio porast zaraza koronavirusom i hospitalizacija. 

Prvo zatvaranje Finaca u njihove domove u pandemiji covida-19 podložno je glasanju u parlamentu i ocjeni ustavnopravnog odbora.

Vlada je ranije u ožujku zatvorila restorane i srednje škole diljem zemlje. Nordijska nacija s 5.5 milijuna stanovnika zabilježila je ukupno 73.516 zaraza i 811 umrlih. Jedna je od najmanje pogođenih zemalja u Europi. 

“Ovo su sad gradovi s najtežom epidemiološkom situacijom, ali popis se može ažurirati ako se situacija promijeni”, rekao je za Reuters Paivi Anttikoski, šef komunikacija u premijerovom uredu. 

Stanovnici tih gradova moći će napuštati svoje domove samo iz nužnih razloga poput nabavke hrane ili putovanja u drugi dom. Nepoštivanje mjera novčano će se kažnjavati.

Švedska zatvorila kafiće, restorane i vojnu školu

Pandemija je vrlo raširena u Švicarskoj te je savezna vlada za nekoliko tjedana produljila određena ograničenja kao što su zatvaranje barova i restorana, uključujući terase.

Britanska varijanta covida-19 toliko je zarazna da je, po svemu sudeći, primorala švicarsku vojsku na zatvaranje obrazovnog centra specijaliziranog za borbu protiv – bakterioloških (bioloških), kemijskih i nuklearnih prijetnji. 

Pedeset devet vojnika bilo je pozitivno na covid-19 u vojnoj školi NBC 77 u mjestu Spiez, u središnjem dijelu Švicarske, a još 87 osoba moralo je u izolaciju, objavilo je ministarstvo obrane. 

Škola pruža osnovna znanja vojnicima i časnicima u području nuklearnih, bioloških i kemijskih prijetnji (NBC), stoji na njezinoj mrežnoj stranici, no sada ima samo 200 vojnika i nastava je “privremeno morala biti prekinuta”.

Analizom su za sada utvrđene zaraze britanskom varijantom B.1.1.7 virusa SARS-Cov-2, koja je zaraznija od prvog virusa koji se pojavio u Švicarskoj.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Nitko se devet dana nije kandidirao za europarlamentarne izbore

Objavljeno

-

By

Iako su to mogli učiniti unatrag devet dana, do petka još ni jedna politička stranka ili birači nisu Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) dostavili kandidacijsku listu za europske izbore, krajnji rok za dostavu im je u utorak, 23. travnja u ponoć.

Za sada su predaju listi najavili SDP s partnerima (u ponedjeljak, u 11 sati) i Ladislav Ilčić (u utorak, u 12, 30 sati) koji predaje kandidacijsku listu grupe birača.

Kandidacijske liste mogu predložiti političke stranke registrirane u Hrvatskoj na dan kad je objavljena odluka predsjednika Republike o raspisivanju izbora u „Narodnim novinama“ (15. ožujka) te birači, koji za pravovaljanost liste trebaju prikupiti najmanje 5.000 potpisa birača.

Ti se potpisi prikupljaju na obrascu koji je propisao DIP za ove izbore, a dostupni su na njegovoj mrežnoj stranici.

Kandidacijske liste mogu predložiti i koalicije stranaka.

DIP će liste do 20. travnja (subota), zaprimati u svojoj zgradi u Visokoj 15, a od 21.(nedjelja) do 23. travnja u ponoć, u zgradi Hrvatskog sabora na Trgu svetog Marka.

Od 19. do 20. travnja zaprimat će ih od 10 do 14 sati, a isto vrijedi i za 21. travnja.

U ponedjeljak, 22. travnja liste će zaprimati od 10 do 18 sati, a posljednjeg dana, u utorak, 23. travnja od 9 sati do ponoći.

Predaju liste treba najaviti, obrazac najave, koji je dostupan na mrežnoj stranici DIP-a www.izbori.hr, popunjen se dostavlja DIP-u na adresu elektroničke pošte: dip@izbori.hr.

Najkasnije do 25. travnja u ponoć, DIP će prihvatiti i objaviti zbirnu listu, a time će početi službena izborna promidžba koja će trajati do petka, 7. lipnja u ponoć. Od tada, pa do izborne nedjelje, 9. lipnja u 19 sati i zatvaranja birališta, na snazi će biti izborna šutnja.

Na izborima za Europski parlament prije pet godina natjecale su se 33 liste, osam više nego 2014. godine.

Kršenje izborne šutnje novčano se kažnjava

Za razliku od parlamentarnih izbora, gdje za to nema kazne, na izborima za Europski parlament kršenje izborne šutnje nosi ozbiljne novčane kazne koje izriče prekršajni sud.

Fizička osoba, dakle i građanin, koji prekrši šutnju, mogao bi ostati bez 398 eura, izborni kandidat od 1.327 do 3.981 eura, a pravna osoba, npr. politička stranka, od 13.272 do čak 66.361 eura.

Iako liste tek trebaju stići, SDP-ova koalicija već je objavila imena koja će se naći na njenoj listi, među njima su i imena Biljane BorzanTonina PiculeRomane Jerković i Predraga Freda Matića, dosadašnjih europarlamentaraca, zastupnika Bojana Glavaševića i Dalije OreškovićMarka Vešligaja, gradonačelnika Pregrade itd.

Na izborima svi vrsta u Hrvatskoj pravilo je da glavina kandidatura stiže posljednjih dana roka, no na činjenicu da DIP u devet dana nije zaprimio ni jednu za europske izbore, sasvim sigurno je utjecalo održavanje parlamentarnih izbora u srijedu na koje su stranke bile fokusirane.

Izbori za Europski parlament u Hrvatskoj će se održati u nedjelju, 9. lipnja i na njima će birači, na mandat od pet godina, izabrati 12 zastupnika u novi, 10. saziv Europskog parlamenta u kojemu će ih biti ukupno 720.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Za vikend stiže novo pogoršanje vremena, a evo što nas očekuje sljedeći tjedan…

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Azorska anticiklona zapadno od obale Europe i ciklonalna aktivnost nad sjevernom Europom uzrokuju jako sjeveroistočno strujanje od prizemnih do viših slojeva atmosfere kojim se hladan zrak polarnih širina spušta prema jugu.

U našim krajevima tlak zraka raste zbog pritjecanje hladnog zraka sa sjevera koji se gomila nad Panonskom nizinom istočno od Dinarida i preljeva preko planinskih prijevoja na Jadran kao jaka a u podvelebitskom primorju olujna bura. Nad Tirenskim morem plitka ciklona premješta se preko Grčke prema Egejskom moru i uzrokuje povećanu naoblaku na jugu Dalmacije.

Hladna fronta sa sjeverozapada nalazi se sjeverno od Alpa sporo se premješta prema jugoistoku a nad naše krajeve će prodrijeti noćas i sutra prijepodne. Danas će biti sunčano i vjetrovito s temperaturama primjerenim proljeću. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti od 8 do 12, na Jadranu od 12 do 16. Na Jadranu će puhati jaka, a u podvelebitskom primorju olujna bura koja će navečer oslabiti.

U noći na subotu u sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti naoblačenje uz kišu, a u višem gorju susnježicom i snijegom. Pogoršanje će se tijekom subote brzo širiti na cijelu zemlju s izuzetkom juga Dalmacije i otoka. Jutarnje temperature u unutrašnjosti od 1 do 5, na Jadranu i otocima oko 11 . Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti oko 9, na Jadranu do 15C. Na Jadranu jaka a u podvelebitskom primorju olujna bura širit će se tijekom dana sa sjevernom prema južnom Jadranu.

nedjelju oblačno i vjetrovito. Kiša će padati u Slavoniji i Baranji te na srednjem i južnom Jadranu a u zaobalnim planinama i planinama Bosne i Hercegovine moguća je susnježica i snijeg. Najviše dnevne temperature oko 10 na Jadranu oko 13.

Od ponedjeljka hladnije uz promjenljivu naoblaku. i sjeverni vjetar. Do kraja tjedna nastavak nestabilnog proljetnog vremena s povremenim mjestimičnim pljuskovima uz postupan porast temperature zraka.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

VEĆI NEGO PRIJE PET GODINA / Eurobarometar: Raste interes Hrvata za europske izbore

Objavljeno

-

By

Interes Hrvata za predstojeće europske izbore značajno je veći nego prije pet godina, pokazuju u srijedu rezultati posljednjeg Eurobarometra prije izbora novog saziva Europskog parlamenta. 

Najnoviji Eurobarometar pokazao je da u Hrvatskoj raste interes za europske izbore na kojima će Hrvati birati 12 zastupnika u Europski parlament.

Njih 61 posto reklo je da ih zanimaju europski izbori, što je četiri postotna boda više u odnosu na jesensko istraživanje te čak 24 postotna boda više u odnosu na istraživanje uoči europskih izbora 2019. godine.

Interes za europske izbore rastao je u gotovo svim članicama Unije, a najviše u Hrvatskoj. Slijede je Češka, Litva, Finska i Španjolska.

– Hrvatska bilježi najveći porast interesa građana za europske izbore u odnosu na 2019. godinu te smo, sa 61 posto zainteresiranih, iznad EU prosjeka. Četiri od pet hrvatskih građana smatra da naša zemlja ima koristi od EU članstva te dvije trećine građana osjeti da EU utječe na njihovu svakodnevicu, rekla je Hini v.d. voditeljice Ureda EP-a u Hrvatskoj Maja Ljubić Kutnjak.

Njih 57 posto istaknulo je kako bi vjerojatno dali svoj glas da se izbori održavaju idući tjedan, što je porast od četiri postotna boda u odnosu na prošlo istraživanje te 15 postotnih bodova više nego u istom razdoblju prije pet godina. 

Na razini EU-a je 60 posto građana zainteresirano za izbore koji će se održati od 6. do 9. lipnja i na kojima će se birati ukupno 720 zastupnika, dok je 71 posto ispitanika navelo da će vjerojatno izaći na izbore, također više u odnosu na ranija istraživanja.

Osam od 10 Europljana, 81 posto, smatra da je izlazak na europske izbore još važniji u aktualnim međunarodnim okolnostima, a u Hrvatskoj se s time slaže 79 posto ispitanika.

– Uz ove ohrabrujuće uzlazne trendove, velika većina hrvatskih građana slaže se da je izlazak na birališta još važniji u aktualnom međunarodnom kontekstu. Uzastopne krize posljednjih godina te europski odgovor na njih ojačali su ulogu EU-a u očima građana. Stoga vjerujem da će i odaziv birača 9. lipnja biti veći nego 2019., kada je izlaznost u Hrvatskoj bila 29,85 posto, dodala je Ljubić Kutnjak.

No stvarni odaziv obično je manji od iskazivanja namjere u anketama.

Hrvatska je na zadnjim izborima 2019. imala jedan od najslabijih odaziva, a slabiji je bio samo u Češkoj, Slovačkoj i Sloveniji. Istodobno, na razini EU-a 2019. dogodio se preokret trenda u pogledu odaziva na izbore.

Na izbore je izašlo 50,82 posto birača, dok je na prethodnim izborima 2014. izlaznost bila samo 42 posto.

Jačanje gospodarstva u fokusu Hrvata

Zakonski rok za predaju lista za Europski parlament je u utorak, 23. travnja u ponoć. Ubrzo nakon toga krenut će službena izborna kampanja i trajat će do petka, 7. lipnja u ponoć.

Hrvatski građani očekuju da će u kampanji za europske izbore dominirati rasprave o jačanju gospodarstva i stvaranju novih radnih mjesta (46 posto) te borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti (45 posto).

Malo preko polovice, 52 posto, anketiranih u Hrvatskoj kaže da im se životni standard u proteklih pet godina nije promijenio, 41 posto kaže da se smanjio, a sedam posto da je porastao.

Prosječno u EU-u, 45 posto kaže da im je životni standard smanjen, 49 posto da je ostao isti, a šest posto da je porastao.

Za sljedećih pet godina, 30 posto ispitanih u Hrvatskoj smatra da će im se životni standard smanjiti, 52 posto da će ostati isti, a da će se povećati 16 posto.

U EU su nešto pesimističniji, 32 posto ih misli da će se smanjiti, 49 posto da će ostati isti i 15 posto da će rasti.

U posljednjih 12 mjeseci, više od polovice Hrvata, 54 posto, što je sedam posto više u odnosu na zadnje istraživanje iz rujna i listopada prošle godine, nije imalo skoro nikad problema s plaćanjem računa, u EU-u je takvih prosječno 63 posto. Povremeno je imalo s tim problema 39 posto anketiranih u Hrvatskoj, pet posto manje nego u jesen prošle godine, a u EU-u 29 posto, jedan posto više.

Nešto manje od trećine, 30 posto Hrvata smatra da stvari u zemlji idu u dobrom smjeru, dok je prosjek u EU 27 posto. Da stvari idu u krivom smjeru u njihovoj zemlji smatra 60 posto anketiranih u Hrvatskoj, a isti postotak je i na razini prosjeka u EU-u.

Više Hrvata misli da stvari u Europskoj uniji idu u dobrom smjeru (46 posto), nego u krivom smjeru (41 posto).

Većina Hrvata, 83 posto, smatra da je Hrvatska imala koristi od članstva u EU-u, a 14 posto da nije. U Europskoj uniji prosječno 71 posto njih smatra da je njihova zemlja imala koristi, a 23 posto da nije.

Hrvati su optimističniji u pogledu budućnosti EU-a od europskog prosjeka, 71 posto u odnosu na 61 posto.

Potpuno pozitivnu sliku o EU-u ima 53 posto Hrvata, dva posto više nego u jesen prošle godine, a 13 posto negativnu. U EU-u 47 posto ima pozitivnu, a 17 posto negativnu sliku.

Za jačanje uloge EU-a u svijetu, Hrvati, njih 38 posto, na prvo mjesto stavljaju pitanje energije, energetske neovisnosti, izvora i infrastrukture, a na drugom mjestu, s 33 posto, hranu, poljoprivredu, konkurentnost i gospodarstvo. Na razini EU-a, na prvom su mjestu, s 37 posto, sigurnost i obrana.

Pitanje zajedničke obrane i sigurnosti aktualiziralo se zbog ruske agresije na Ukrajinu. To bi moglo biti jedno od prioritetnih pitanja u kampanji u čak devet država članica, a najviše u Danskoj (56 posto), Finskoj (55 posto) te Litvi (53 posto).

Funkcioniranjem demokracije u zemlji potpuno je zadovoljno 39 posto Hrvata, a potpuno nezadovoljnih je 60 posto.

I u Hrvatskoj i EU-u 60 posto anketiranih kaže da prati zbivanja u Uniji bez obzira na izbore.

Negativan stav prema Rusiji

U pogledu odnosa prema velikim, trećim zemljama, najpozitivnije je stajalište prema Sjedinjenim Državama, u Hrvatskoj 50 posto potpuno pozitivno i 45 potpuno negativno. U EU-u 48 pozitivno, a 47 negativno.

Najslabije stoji Rusija, samo 16 posto u Hrvatskoj i 12 posto u EU ima pozitivno mišljenje, a negativno 78 posto u Hrvatskoj i 83 posto u EU-u.

Kina stoji nešto bolje, 38 posto u Hrvatskoj je pozitivno, a 54 negativno. Na razini EU-a 24 posto ih ima pozitivno stajalište, a 68 posto negativno.

U pogledu Turske, pozitivno stajalište u Hrvatskoj ima njih 45 posto (u EU-u 26 posto), a negativno 48 posto (u EU 63 posto).

Pozitivna ocjena EP-u na kraju saziva

Eurozastupnici će se idući tjedan okupiti u Strasbourgu na posljednjoj plenarnoj sjednici u ovom sazivu, a svoj rad privode kraju uz uglavnom pozitivnu ocjenu građana EU-a.

U Hrvatskoj čak 64 posto ispitanika smatra da Europski parlament treba imati važniju ulogu, 27 posto manje važnu, a sedam posto ne želi nikakve promjene.

Na razini 27 članica, njih 56 posto smatra da bi EP trebao imati važniju ulogu. S tim se ne slaže 28 posto, a njih 10 posto zadržalo bi postojeće ovlasti.

Proljetno istraživanje Eurobarometra Europskog parlamenta provela je agencija Verian između 7. veljače i 3. ožujka 2024. u svih 27 članica EU-a.

 Istraživanje je provedeno uživo, a intervjui na daljinu (CAVI) dodatno su korišteni u Češkoj, Danskoj, Finskoj i Malti.

Obavljeno je ukupno 26.411 intervjua. Rezultati EU-a ponderirani su prema broju stanovnika u svakoj zemlji.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu