Svijet
Veliko istraživanje: Lockdown se mogao izbjeći da su druge mjere ranije uvedene
Dugoočekivano neovisno izvješće o pandemiji koronavirusa u Velikoj Britaniji i tome koliko dobro ili loše je vlada upravljala njome, objavljeno je i izaziva veliku pažnju. Izvješće razmatra jesu li lockdowni bili pravovremeni i razumni te kakav je utjecaj kršenje pravila u samom vrhu vlade imalo na povjerenje javnosti. BBC je na jednom mjestu prikupio neka od glavnih otkrića.
I, treba naglasiti, riječ je isključivo o podacima i situacijama koje se tiču Ujedinjenog Kraljevstva.
Lockdown se mogao izbjeći?
Ono što izaziva najviše pažnje jest dio koji kaže kako se lockdown mogao izbjeći da su mjere poput socijalnog distanciranja i izolacije osoba sa simptomima, zajedno s članovima njihovih kućanstava, bile uvedene ranije od sredine ožujka 2020.
“Kada su ministri konačno reagirali, već je bilo prekasno i lockdown je bio neizbježan”, stoji u izvješću.
Do kraja siječnja 2020. “trebalo je biti jasno da virus predstavlja ozbiljnu i neposrednu prijetnju”, dok je veljača 2020. bila “izgubljeni mjesec”, a opći nedostatak hitnosti u britanskoj vladi bio je “neoprostiv”, zaključuje istraga.
Dobrovoljne mjere u UK-ju uvedene su 16. ožujka 2020., a sedam dana kasnije uslijedio je potpuni lockdown s ostankom kod kuće. Uvođenje lockdowna tjedan dana ranije, 16. ožujka, značilo bi 23.000 manje smrtnih slučajeva u Engleskoj tijekom prvog vala, prema modeliranju. To bi predstavljalo 48 posto manje smrti u prvom valu.
No izvješće ne sugerira da bi se ukupni broj smrtnih slučajeva u cijeloj pandemiji – 227.000 u Ujedinjenom Kraljevstvu do 2023., kada je proglašena završenom – smanjio ranijim lockdownom.
To je vrlo teško utvrditi jer ovisi o nizu drugih faktora koji su mogli smanjiti ili povećati broj smrti kako je pandemija odmicala.
Izvješće opisuje “toksičnu i kaotičnu” kulturu u središtu britanske vlade tijekom odgovora na pandemiju, što je, kako stoji, utjecalo na kvalitetu savjeta i donošenja odluka.
“Kultura straha”
Iako navodi da su brojni visoki dužnosnici i savjetnici pokazivali loše ponašanje, glavni savjetnik Borisa Johnsona, Dominic Cummings, opisan je kao “destabilizirajući utjecaj”.
Navodi se da su njegove radnje “značajno pridonijele kulturi straha, međusobne sumnje i nepovjerenja koja je otrovala atmosferu u Downing Streetu 10”.
Tadašnji premijer Boris Johnson također je kritiziran zbog pretjeranog optimizma pred nadolazeću pandemiju i “kolebanja” oko ključnih odluka o lockdownu. Izvješće navodi da je Johnson “trebao ranije shvatiti da se radi o izvanrednoj situaciji koja zahtijeva odlučno vodstvo”. Umjesto toga, on nije uočio hitnost situacije “zbog optimizma da će sve biti u redu”, navodi se.
U međuvremenu, njegovog ministra zdravstva Matta Hancocka, Hallett optužuje da nije bio dovoljno “iskren” o sposobnosti Ujedinjenog Kraljevstva da se nosi s virusom.
“Trajni ožiljak”
Iako su lockdowni iz 2020. i 2021. nedvojbeno spasili živote, oni su također “ostavili trajne ožiljke na društvu i gospodarstvu, zaustavili uobičajeno djetinjstvo, odgodili dijagnozu i liječenje drugih zdravstvenih problema te produbili društvene nejednakosti”, stoji u izvješću.
Djeca nisu bila dovoljno prioritetizirana, a vladajući nisu ozbiljno razmotrili posljedice zatvaranja škola, tvrdi se u izvješću koje prenosi BBC.
Navodi se i da velika većina djece nije bila u riziku od ozbiljne izravne štete od Covida, “ali je jako patila zbog zatvaranja škola i obveze ostanka kod kuće”.
Podrivanje povjerenja javnosti
Izvješće kaže da je kršenje pravila od strane političara i njihovih savjetnika podrivalo povjerenje javnosti u donošenje odluka i značajno povećalo rizik da ljudi neće poštovati uvedene mjere.
Navodi događaje poput Cummingsovog putovanja u Durham i Barnard Castle u ožujku 2020.; dva odlaska glavne liječnice Škotske, dr. Catherine Calderwood, u drugu kuću tijekom lockdowna; te posjete znanstvenog savjetnika prof. Neila Fergusona ženi s kojom je bio u vezi, tijekom lockdowna.
Kada su u studenom 2021. izašli detalji o zabavama i društvenim događanjima u Downing Streetu, došlo je do “javnog ogorčenja”, navodi izvješće.
Johnson i Rishi Sunak kasnije su kažnjeni novčanim kaznama zbog svojih postupaka.
Svijet
ZBOGOM UMORU / Stižu novi sustavi za sigurnost na cestama, evo što će se sve pratiti
Na europske prometnice idućeg mjeseca stižu novi sigurnosni sustavi koji će pratiti ponašanje vozača i upozoravati na opasne situacije.
Najavljeno je uvođenje nekoliko sustava kojima je cilj povećati sigurnost u prometu. Vozači naprednu tehnologiju pozdravljaju, a struka ističe kako bi sustave trebalo zaključati, kako ih se ni u postavkama ne bi moglo isključiti.
Uvest će se signal za hitno kočenje. “Sustav će se aktivirati na način da će kočiona svjetla, štop svjetla početi treperiti u slučaju još većeg intenziteta i potrebe kritičnog vremena. Upalit će se svi pokazivači smjera kao znak upozorenja na opasnost što će dati vremena vozačima koji voze iza da mogu pravovremeno reagirati”, objasnio je za Dnevnik Nove TV Sinan Alispahić iz HAK-a.
Drugi sustav je kamera za praćenje lica vozača. Dekan Fakulteta prometnih znanosti Marko Šoštarić izjavio je da puno nesreća, posebno na autocestama, bude uzrokovano umorom vozača.
“Mi smo na fakultetu prije nekoliko godina radili na razvoju jednog takvog uređaja za rano otkrivanje umora vozača, tako da to svakako može biti pozitivan učinak na sigurnost cestovnog prometa”, istaknuo je.
Novi sustav koji bi na europskim prometnicama trebao smanjiti broj smrtno stradalih i do 30 posto pratit će same vozače unutar automobila, ukoliko uoči bilo kakvu distrakciju ako ste maknuli pogled s prometnice ili na svoj telefon, zvučno će vas upozoriti.
Alispahić je naglasio da će ti sustavi pridonijeti smanjenju broja poginulih, a lani je na prometnicama Europske unije poginulo čak 19.400 osoba.
Svijet
EUROSTAT / Objavljena karta Europe koja pokazuje koji narodi najbrže stare
Europa ubrzano stari, a Hrvatska se nalazi među zemljama s najstarijim stanovništvom na kontinentu. Najnoviji podaci Eurostata za 2025. godinu pokazuju da je medijalna starost stanovništva u Hrvatskoj dosegnula 45,5 godina, što je više od prosjeka Europske unije, koji iznosi 44,9 godina.
Medijalna starost predstavlja dob koja dijeli populaciju na dva jednaka dijela. Polovica stanovništva mlađa je od tog broja godina, dok je druga polovica starija. Demografi ovaj pokazatelj smatraju jednim od najvažnijih za razumijevanje procesa starenja stanovništva, prenosi Nova.rs.
Karta Eurostata pokazuje da Hrvatska pripada skupini europskih zemalja s izrazito starom populacijom. Starije od Hrvatske trenutačno su Italija s medijalnom starošću od 49,1 godine, Portugal i Bugarska s po 47,3 godine, kao i Grčka s 47,2 godine.
S druge strane, među najmlađim zemljama u Europi izdvajaju se Turska s 34,4 godine, Island s 37,2 godine i Irska s 39,6 godina. Razlika između najmlađih i najstarijih europskih država danas iznosi gotovo 15 godina, što pokazuje koliko su demografske promjene postale izražene diljem kontinenta.
Eurostat navodi da je medijalna starost u Europskoj uniji u posljednjem desetljeću porasla za više od dvije godine, uglavnom zbog manjeg broja rođenih i sve većeg udjela starijeg stanovništva.

Demografsko starenje već sada utječe na tržište rada, mirovinski sustav i zdravstvenu zaštitu u velikom dijelu Europe. Zemlje Balkana posebno su pogođene zbog masovnog iseljavanja mlađeg stanovništva.
Uz Hrvatsku, vrlo visoku medijalnu starost imaju i Srbija s 45,4 godine, Slovenija s 45,5 i Mađarska s 44,8 godina.
Iako je Europa općenito među najstarijim regijama svijeta, razlike između država su goleme. Dok neke zemlje pokušavaju nadoknaditi manjak stanovništva imigracijom, druge se suočavaju s ubrzanim pražnjenjem manjih gradova i sela.
Prema procjenama Eurostata, proces starenja stanovništva tek će se ubrzavati u narednim desetljećima, pa bi medijalna starost u Europskoj uniji do kraja stoljeća mogla prijeći 50 godina.
Svijet
American Airlines uvodi Starlink internet u više od 500 aviona
AMERICAN Airlines opremit će više od 500 svojih zrakoplova Starlinkom, internetskom uslugom tvrtke SpaceX Elona Muska.
Ovo je još jedna velika pobjeda za Starlink, koji se već nametnuo kao pružatelj Wi-Fi usluga za nekoliko velikih avioprijevoznika, piše CNBC.
Starlink na Airbusovim zrakoplovima
Iz American Airlinesa su u utorak objavili da će početkom sljedeće godine započeti s ugradnjom Starlinka na oko 500 svojih uskotrupnih Airbusovih zrakoplova, poput modela A321neo.
Glasnogovornik tvrtke izjavio je kako prijevoznik zasad ne planira mijenjati pružatelje usluga na svojoj floti Boeingovih zrakoplova, koja trenutno koristi kombinaciju Viasata i Panasonica. Odluka je donesena nakon što je American još u ožujku razmatrao ponude Starlinka i konkurentske usluge Leo tvrtke Amazon.
Borba za putnike i brži internet
Avioprijevoznici se natječu za putnike koji su spremni potrošiti više, nudeći im bržu i pouzdaniju internetsku vezu kao zamjenu za dosadašnje usluge koje su često bile spore, skupe i nepouzdane.
Osim poboljšanja usluge, zrakoplovne tvrtke razmatraju i nove izvore prihoda, poput personaliziranih oglasa za putnike. American je u siječnju, po uzoru na konkurente poput United Airlinesa i Delte, uveo besplatan Wi-Fi za članove svog programa vjernosti.
I dok su se United, Southwest Airlines i Alaska Airlines, koji se 2024. spojio s Hawaiian Airlinesom, odlučili za Starlink, Delta je u ožujku objavila da će za stotine svojih zrakoplova od 2028. godine koristiti uslugu Leo tvrtke Amazon.
SpaceX pred izlaskom na burzu
U međuvremenu, SpaceX se priprema za izlazak na burzu sljedećeg mjeseca, u inicijalnoj javnoj ponudi (IPO) koja bi mogla srušiti rekorde. Prema podacima objavljenim ranije ovog mjeseca u sklopu prijave za IPO, odjel za povezivost, koji uključuje i Starlink, prošle je godine ostvario prihod od 11.39 milijardi dolara, što čini 61% ukupne prodaje tvrtke.





