Znanstvenici su nakon najnovijih izračuna ustanovili kako postoji vjerojatnost da bi Zemlju 2068. mogao pogoditi golemi asteroid Aphophis.

Ovo nije prvi put da je asteroid nazvan 99942 Apophis zabrinuo astronome. U prosincu 2004. prvotna su mjerenja pokazala kako postoji vjerojatnost da će 2029. pogoditi naš planet. Na svu sreću, naknadne analize njegove putanje ustanovile su da će te godine u travnju za petak 13. (da, petak 13.) proletjeti vrlo blizu Zemlje, ali da neće doći do sudara.

Astronomska zajednica je nakon toga na neko vrijeme odahnula. Istina, svemirske agencije su znale objaviti da je uočen asteroid koji je kategoriziran kao potencijalno opasan objekt (eng. potentially hazardous object, PHO) ili kao objekt koji prolazi blizu Zemlje (eng. near-Earth object, NEO), no to nije automatski značilo da takvo tijelo predstavlja prijetnju za naš planet. To bi bio slučaj jedino ako se istovremeno nalazi i na popisu objekata koji bi mogli udariti u Zemlju – kao što je to slučaj s Aphophisom.

Kada je nešto NEO i PHO?

Asteroidi, odnosno objekti NEO, često projure relativno blizu Zemlje, a mediji su skloni pretjerati s izjavama o njihovoj opasnosti samo na temelju toga što su svrstani u kategorije PHO i NEO, koje su zvučnog imena. No što te kategorije uopće znače?

NEO je svaki objekt koji u blizini Sunca prođe na udaljenosti manjoj od 1,3 AJ (AU, astronomska jedinica). AJ označava okvirnu udaljenost Zemlje od naše zvijezde i iznosi 150 milijuna kilometara. To znači da se radi o tijelima koja će proći blizu našeg planeta u relativnom smislu. Primjerice, neki asteroid kategorije NEO može proći unutar udaljenosti od 6,3 milijuna kilometara od našeg planeta, što je zapravo dosta daleko. Za usporedbu, Mjesec je od nas u prosjeku udaljen 384.400 kilometara.

Aphophis će, s druge strane, 2029. proći kroz područje kojim prolaze sateliti – što će biti podosta blizak susret s objektom kategorije NEO.

Potencijalno opasan objekt (PHO) je ono svemirsko tijelo čiji je promjer veći od 140 metara i koje od Zemlje prolazi na udaljenosti 0,05 AJ (7.500.000 km) ili manjoj.

Promijenio je putanju

Znanstvenici s Instituta za astronomiju Sveučilišta Havaji objavili su prije nekoliko dana kako su ustanovili da je Apophis pod utjecajem efekta Yarkovski, što znači da se neki njegovi dijelovi zagrijavaju brže od ostalih, i da ubrzava na putu prema Zemlji. Zbog tog ubrzanja došlo je do blage promjene putanje i pojavila se mala mogućnost udara u Zemlju 2068.

Zapravo nezgodno je reći da je Aphophis promijenio putanju jer on ima permanento laganu promjenu putanje. A stalna promjena putanje je upravo zato što stalno postoji jedna sičušna promjena brzine. Promjena brzine uvjetuje promjenu putanje. Dakle, njegova putanja se stalno pomalo mijenja, jedino što se sada promijenila malo više u smjeru sudara s našim planetom.

Aphophis snimljen 2004. godine (NASA/UH/IA)

“Astronomi su prije otkrića ovog ubrzanja smatrali kako je udar Apophisa 2068. nemoguć. No nakon otkrića efekta Yarkovski, taj je scenarij opet postao moguć”, navodi Sveučilište.

Kako bismo doznali kolika je stvarna prijetnja od udara Aphophisa, napravili smo kratak intervju s našim poznatim popularizatorom planetarnih znanosti i stručnjakom za svemirske letove Antom Radonićem.

Koliku štetu može napraviti asteroid Apophis, promjera oko 300 metara, ako udari u Zemlju, i o kakvoj se vjerojatnosti udara radi?

Općenito vjerojatnost udara u Zemlju za ovakvu veličinu asteroida je jedan u 80 tisuća godina. Iznenađen sam da su uspjeli izmjeriti Yarkovski-efekt. Pogotovo zato što ovo nije neki mali asteroidić. Mislio sam da je taj efekt mjerljiv za jako male asteroide.

Udar u Zemlju bi napravio regionalnu katastrofu i uništio te spalio područje široko na stotine kilometara, a štetnih posljedica bilo bi i globalno, s utjecajem na klimu. Ovaj asteroid spada u stjenovite asteroide, a mogao bi sadržavati oko 20 posto željeza. Ne znamo njegovu unutrašnju strukturu, a procjenjuje se da mu je srednja gustoća malo ispod 3 tone po kubičnom metru.

Tek nakon prolaska 2029. i 2036. godine moći će se izračunati vjerojatnost udara. Ipak mislim da je vjerojatnost udara jako mala, manja od 1:10.000.

Do 2029. moći će se preciznije izmjeriti Yarkovski-efekt pa će se moći bolje izračunati vjerojatnost sudara.

Prijete li nam neki drugi asteroidi? Kako se možemo zaštititi, što države i svemirske agencije rade po tom pitanju?

Od otkrivenih asteroida nijedan nam ne prijeti u bližoj budućnosti. Veliki je propust što svemirske agencije nisu dosad poslale neki svemirski teleskop namijenjen posebno za lov na asteroide koji bi kružio oko Sunca, bliže orbiti Venere, kako nam ne bi zaprijetio neki asteroid koji dolazi s dnevne, osunčane strane neba.

NR Kina će za dvije godine poslati letjelicu koja treba proći blizu Apophisa i izbliza ga istražiti te snimati. Tada će se, prema gravitacijskom utjecaju istog na letjelicu, moći izračunati njegova masa i srednja gustoća.

Za sada nema spremnog sustava za djelovanje na asteroide. Ako se barem nekoliko godina prije susreta otkrije potencijalno opasan asteroid, onda ima šanse da se nešto poduzme.

Za nekoliko godina bit će svojevrsna demonstracija jednog malog djelovanja na jedan asteroid, koji je dio binarnog sustava, pa će se vidjeti efekt udara letjelice. NASA će gađati asteroid, a europska letjelica će kasnije mjeriti efekt. Dakle, radi se još o učenju za eventualni razvoj stvarne obrane od asteroida.

Zašto je teško uočiti asteroide na vrijeme, zar sada nemamo vrlo razvijenu tehnologiju?

Danas i amateri mogu snimiti galaksije udaljene milijarde godina svjetlosti jer su izuzetno snažni izvori svjetla. Međutim, asteroidi samo reflektiraju sunčevu svjetlost i obično im je vrlo mala refleksivnost.

Ako dolazi asteroid s dnevne strane, onda se ne može otkriti jer je potrebno tamno nebo da bi bio snimljen. Tako nas je iznenadio asteroid iznad Čeljabinska prije sedam godina, koji je imao oko 18 metara u promjeru i masu od možda preko 10 tisuća tona.

Da je bio poznat, moglo se upozoriti ljude da se sklone. Ozlijeđeno ih je preko tisuću od posjekotina staklom.

Na tamnom nebu teško je otkriti asteroid koji ima promjer od recimo 100 metara, a daleko je stotine milijuna km.

Aphophis (Apop) – egipatski bog kaosa

Kada divovska stijena nazvana po egipatskom bogu kaosa Apopu prođe pored nas 2029., moći ćemo je vidjeti i golim okom, piše 7News.

“Bliski prolazak Apophisa 2029. godine će biti nevjerojatna prilika za znanost”, rekla je fizičarka Marina Brozović iz NASA-inog instituta Jet Propulsion Laboratory.

“Asteroid ćemo moći promatrati i optičkim i radijskim teleskopima. Putem radioteleskopa mogli bismo vidjeti detalje na površini koji su veliki samo nekoliko metara”, kazala je Brozović.

Ante Radonić je kazao kako će Aphophis 2029. projuriti pored Zemlje na udaljenosti manjoj od udaljenosti geostacionarnih satelita i da će biti vidljiv golim okom kao zvjezdica treće prividne zvjezdane veličine. Tada će u tijeku jednog sata projuriti preko četvrtine nebeskog svoda.

Asteroid prati i poznata hrvatska znanstvenica

Kao što je već spomenuto, znanstvenici će tek nakon prolaska Aphophisa 2029. i 2036. godine moći izračunati vjerojatnost udara Aphophisa, a njihovim naporima će pridonijeti i naša znanstvenica Marina Brozović.

“Poznata i izuzetna znanstvenica dr. Marina Brozović, koja je odrasla u Splitu i studirala fiziku u Zagrebu, već 13 godina radi u NASA-inom JPL-u i posebno se istaknula kod radarskog istraživanja asteroida pa tako radi i u ekipi koja koristi divovski radioteleskop u Arecibu”, rekao je Radonić.

Nadamo se da će buduće kalkulacije opet pokazati da nema razloga za strah i da je naš planet, u smislu svemirskih katastrofa, i dalje donekle siguran; barem za narednih 100 godina.