Connect with us

Hrvatska

Svi "za", dožupan Bunja "protiv" ulaska Hrvatske u EU

Objavljeno

-


Danas se obilježava dan Europe. Jedan od strateških, jako bitnih ciljeva hrvatske politike i hrvatskih političara ulazak je Hrvatske u zajednicu ravnopravnih europskih naroda i država iz čega bi Hrvatska, navodno, mogla izvući mnoge koristi i otvoriti sebi i svojim građanima mnoge mogućnosti. Postoji, međutim, i ona druga strana koja misli da bi ulaskom u Europsku uniju Hrvatska više izgubila nego dobila.
Upitali smo stoga neke zadarske političare što misle o ulasku Hrvatske u Europsku uniju i dobili vrlo konkretne i zanimljive odgovore u kojima svi brane svoje stavove – i one afirmativne i one negativne.
Zvonimir Vrančić (Foto: Ivan Katalinić)
– Jesam za ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Moje je osobno mišljenje da će ulazak u zajednicu ravnopravnih naroda i država biti dobitak za Hrvatsku, a na nama je da vodimo računa o svojim nacionalnim interesima. Tako ćemo lakše ćemo ostvariti gospodarski oporavak i podignuti standard građana i zaštititi svoje nacionalne interese. Na nama je i našoj politici da u toj zajednici ravnopravnih naroda i država štitimo svoje nacionalne interese, kako gospodarske, tako i kulturne, rekao nam je svoje mišljenje o ulasku Hrvatske u Europsku uniju zadarski gradonačelnik Zvonimir Vrančić.

Jednako kako gradonačelnik, što je kažu ljepota demokracije, ne misli zadarski dožupan Đani Bunja predsjednik zadarskog HSP-a.
– Osobno nisam za ulazak Hrvatske u Europsku uniju, a to je stav i HSP-a. Mi smo se oko toga očitovali i pozvali građane da se na referendumu izjasne protiv ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Upitna je isplativost našeg pristupanja EU, u financijskom smislu koji se često naglašava kao najveća korist. Hrvatska će morati uplaćivati znatna financijska sredstva u proračun Europske unije. U toj zajednici država i naroda ima više i manje ravnopravnih. Mi, s obzirom na dosadašnji podvornički odnos Hrvatske prema Europskoj uniji i obzirom na odnos Europske unije prema Hrvatskoj dokazuje da uopće ne bismo bili ravnopravni.

Irena Devčić Buzov, predsjednica Županijske skupštine Zadar iz zadarskog HSS u razgovoru o ulasku u Europsku uniju nam je rekla:
– Jesam za ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Mislim da nikako Hrvatska ne može ostati izvan zajednice zemalja koje čine Europu čiji smo i mi dio. Ovisi o nama način na koji ćemo izboriti svoje mjesto odnosno način na koji ćemo se zalagati kako bi sačuvali svoj identitet. Što se tiče ravnopravnosti zemalja u Europskoj uniji, tko je veći taj određuje politiku Europske unije. Potpuno je jasno da Hrvatska ne može određivati politiku Europske unije kao Njemačka, Francuska ili Engleska.
Vesna Sabolić (Foto: Ivan Katalinić)
Zadarska HNS-ovka Vesna Sabolić također je, ističe, za ulazak Hrvatske u Europsku uniju.
– Mislim da Hrvatska mora vratiti svoje povijesno mjesto koje joj pripada u zajednici europskih država. Apsolutno moramo ući u Europsku uniju i radi blagostanja naših građana.
Željko Predovan (Foto: Žeminea Čotrić)
Željko Predovan, vijećnik HSLS-a u Gradskom vijeću grada Zadra na temu ulaska Hrvatske u europsku uniju nam je rekao:
– Hrvatska treba pristupiti Europskoj uniji i postati njezin član. I to što prije. Ali ne pod svaku cijenu. Hrvatska će biti ravnopravna jer ulaskom u EU dobivamo i svoje predstavnike u europskom parlamentu i oni će moći glasovati i imati ista prava kao i ostali europski predstavnici. Ali kako u svemu postoji kvantiteta tako postoji i tu, nećemo moći donositi klučne odluke jer nemamo ekonomsku ni gospodarsku snagu, niti će broj naših predstavnika biti jednak broju predstavnika većih zemalja, ali to je demokracija.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Novo jače pogoršanje: Naglo će zatopliti, prijete obilna kiša i poplave

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Umjereno do pretežno je oblačno u većini krajeva Hrvatske, oborine ima na otocima i prema otvorenom moru te na krajnjem istoku.

U nastavku petka slično, kiše će uglavnom biti u Dalmaciji i moguće još malo u istočnoj Hrvatskoj. Na planinama može biti malo susnježice ili snijega.

Za vikend hladnije. U unutrašnjosti će se zadržavati većinom tmurno, dok će na moru ipak biti sunčanih razdoblja. No, uz promjenjivu naoblaku može pasti malo kiše pretežno na otocima, izglednije u Dalmaciji, tijekom subote. U nedjelju će biti većinom sunčano duž Jadrana, dok na kopnu lokalno može biti slabe oborine, pri čemu u Gorskoj Hrvatskoj može biti malo susnježice ili snijega.

Na samom početku novog radnog tjedna, u ponedjeljak, kratki predah od oborine, no već utorak donosi osjetnije zatopljenje i novo jače pogoršanje. Glavnina oborine očekuje se tijekom srijede i to osobito u noći na četvrtak kad je lokalno obilnija oborina izgledna na području Dalmacije te bi moglo biti bujičnih i urbanih poplava, tako u ovim trenucima sugeriraju prognostički materijali.

Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / U dijelu zemlje moguć snijeg, a stiže i jače pogoršanje

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Pretežno je oblačno diljem Hrvatske, lokalno ima i magle. Kiša pada mjestimice u Dalmaciji, na krajnjem sjeveru zemlje i na istoku.

U većem dijelu zemlje kolnici su mokri ili samo vlažni i skliski, vozače stoga pozivaju na oprez iz Hrvatskog autokluba. Promet otežava jako do olujno jugo koje puše u priobalju.

U nastavku četvrtka jugo će zamijeniti bura i sjeverozapadnjak. Oborine će biti uglavnom duž Jadrana i uz Jadran. U najvišem gorju može pasti malo snijega.

Petak također donosi oborinu većinom duž Jadrana i uz Jadran. U gorju pritom može biti malo snijega. U noći i ujutro će bura biti jaka pod Velebitom, na udare i olujna. Temperature će se sniziti u odnosu na one u četvrtak.

Subota će biti suha u većini krajeva. Tek bi rijetko gdje u unutrašnjosti moglo pasti malo kiše ili rosulje, oborina je moguća i na obali i otocima, češće prema otvorenom moru.

Nedjelja će duž Jadrana biti uglavnom sunčana, no na kopnu će se zadržavati tmurno, valja računati mjestimice na malo kiše ili čak malo susnježice ili snijega.

Novi tjedan ne donosi stabilizaciju, štoviše, u utorak stiže novo jače pogoršanje vremena.

Nastavi čitati

Hrvatska

Nova pravila: Trgovci će provjeravati identitet kupca ako plaćaju gotovinom od ovog iznosa

Objavljeno

-

By

Od 2027. godine u EU se uvodi ograničenje prema kojem se u poslovnim transakcijama gotovinom smije plaćati najviše 10.000 eura, dok se iznosi iznad toga moraju podmiriti bezgotovinski. Uz to, već od 3.000 eura trgovci će morati provjeriti i evidentirati identitet kupca, dok privatne gotovinske transakcije između građana uglavnom ostaju dopuštene.

Od 2027. godine u Europskoj uniji stupaju na snagu nova pravila o plaćanju gotovinom. Dva iznosa pritom postaju ključna jer određuju kada se gotovinske transakcije moraju dodatno provjeravati i koje obveze imaju kupci i trgovci.

Do sada su potrošači u Njemačkoj, ali i u mnogim drugim državama članicama, mogli gotovo neograničeno plaćati gotovinom. To će se promijeniti sredinom 2027., kada počinje primjena nove EU uredbe kojom se strože regulira uporaba gotovine u poslovnom prometu. Cilj mjere jest povećati transparentnost velikih gotovinskih transakcija te suzbiti ilegalne financijske tokove, prenosi Fenix Magazin.

Iako privatnim osobama i dalje ostaje širok prostor za korištenje gotovine, u poslovnim transakcijama uvode se jasna i jedinstvena pravila na razini cijele Europske unije. Uz gornju granicu od 10.000 eura, posebnu važnost dobiva i niži prag od 3.000 eura, koji sa sobom nosi dodatne obveze za trgovce.

Gornja granica od 10.000 eura za poslovne transakcije

Od 10. srpnja 2027. poduzeća i samostalni poduzetnici u cijelom EU unutarnjem tržištu smjet će primati ili isplaćivati najviše 10.000 eura u gotovini. Iznosi iznad toga morat će se podmirivati bezgotovinskim putem – bankovnom uplatom, karticom ili drugim digitalnim sredstvima plaćanja. Ova se odredba odnosi isključivo na poslovne transakcije i ima za cilj spriječiti nekontrolirano kretanje velikih količina gotovine.

Europska unija državama članicama ostavlja mogućnost uvođenja strožih nacionalnih ograničenja. Njemačka zasad ne planira dodatne restrikcije. Ondje već sada vrijede obveze identifikacije i dokumentiranja pri gotovinskim plaćanjima od 10.000 eura naviše, a ta će pravila ostati na snazi paralelno s novom uredbom. Posebna područja poput trgovine plemenitim metalima ili kupnje nekretnina i dalje podliježu posebnim, ranije uvedenim ograničenjima.

Zašto prag od 3.000 eura postaje važan u svakodnevici

Novost koju donosi EU uredba jest obvezna provjera identiteta već od iznosa od 3.000 eura. Od tog praga nadalje, trgovci će morati utvrditi identitet kupca te zabilježiti njegove podatke. Za većinu građana to će rijetko imati izravan učinak, osim pri većim kupnjama poput skuplje elektronike ili namještaja. Za trgovce, međutim, to znači znatno veći administrativni teret.

Za privatne osobe promjene su ograničene. One i dalje smiju posjedovati, podizati i međusobno koristiti gotovinu u bilo kojem iznosu. Također, privatna kupnja automobila za više od 10.000 eura i dalje je dopuštena ako se radi o transakciji između dvije fizičke osobe. Ipak, određena posebna pravila ostaju na snazi: kupnja plemenitih metala anonimno je moguća samo do iznosa od 1.999,99 eura, dok se nekretnine od 2023. godine više ne smiju plaćati gotovinom. Ta ograničenja vrijede neovisno o novoj EU uredbi.

Nova pravila tako označavaju važan korak prema ujednačavanju gotovinskog poslovanja u Europskoj uniji, uz naglasak na veću transparentnost, ali bez potpunog ukidanja gotovine u svakodnevnom životu.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu