Hrvatska
Kad je Kosor napokon došla, od Milanovića ni glasa

Nakon što se oglušila na opetovane pozive oporbe da dođe u Sabor, Jadranka Kosor morala se u srijedu pojaviti na aktualnom prijepodnevu, gdje je krenuo je četverosatni ‘obračun’ oporbe i vladajućih. SDP-ovci se trude, ali tu ipak nešto nedostaje…
Naime, šef oporbe Zoran Milanović nije niti pratio cijelu raspravu, pa kada su HDZ-ovci primijetili da je došao u sabornicu, SDP-ovcima poput Marina Jurjevića preostalo je tek da prigovore HDZ-u što ga primjećuju.
“Vidim da tu ima detektiva amatera koji prate Zorana”, kazao je Jurjević. No, da bi stvar bila još bizarnija, nakon mjeseci pozivanja premijerke u Sabor, predsjednik SDP-a se uopće nije niti prijavio za raspravu! Stoički je otrpio i pitanje Krunoslava Markovinovića (HDZ) o povoljnom kreditu koji je dobio od Erste i Steiermaerkische banke za stan, predviđenom za osobe s 35 i manje godina, što on nije. Sjedio je kraj Markovinovića i nije ga niti pogledao.
Milanka Opačić (SDP) poželjela je dobrodošlicu premijerki Kosor, a onda joj je netko isključio mikrofon. Zanimalo ju je zašto je glasnogovornik Mladen Pavić širio glasine da oporba financira prosvjede i ustvrdila da se Kosor nije ogradila od njegovih izjava.
“To znači da je vaš glasnogovornik govorio ono što vi mislite. Stojite li iza onoga što on govori?”, pitala je.
“On je na upit novinara o dojavama u Vladu rekao to što je rekao. Nikoga osobno nije spomenuo, niti dotaknuo nijednu stranku”, kazala je Kosor, a onda ustvrdila da su se indicije o kojima je govorio Pavić pokazale istinite, “što se vidi iz napisa u Slobodnoj Dalmaciji”, prema kojima je član Foruma mladih SDP-a naručio plakate za prosvjed.
Opačićka je uzvratila da nije zadovoljna odgovorom i ustvrdila da su taština i bahatost bile osobine i Kosoričinog prethodnika Sanadera.
Prvo pitanje postavio je Mile Horvat(SDSS), kojeg je zanimalo što Ministarstvo pravosuđa namjerava učiniti po pitanju vlasničkih prava povratnika tamo gdje se RH uknjižila kao vlasnik.
Dražen Bošnjaković je odgovorio da se tom problemu pokušava pristupiti preciznim registrima zemljišnih knjiga i uz pomoć zajedničkog informacijskog sustava, koji objedinjava katastar i zemljišne knjige, no ukoliko ni to ne bude dovoljno, Bošnjaković napućuje oštećene da se jave državnom odvjetništvu i ondje analiziraju razloge zašto je došlo do takvog problema.
Damira Kajina (IDS) je zanimalo je li se premijerka ikada usprotivila premijeru koji je nedavno optužen čak i za prijetnje ubojstvom, a ona kao njegova nasljednica i dalje tvrdi da ništa nije znala. Upitao ju je i je li ikada Sanaderu rekla “prijatelju, druže, kamaradu, ekscelencijo, pretjerali ste”.
Kosor mu je odgovorila da pretpostavlja “da si ne umišlja da je USKOK i DORH, budući da oporba sve više spominje Goli otok”. Sve institucije funkcioniraju kako je Ustav propisao, nastavila je te zaključila da Kajin pokušava diskreditirati nju i njene kolege u Vladi.
“Činjenice se dokazuju kroz istrage i na sudu, a svatko je u ovoj državi nevin dok mu se ne dokaže suprotno”, kazala je.
Ministri su znali u 90 posto slučajeva što se zbiva u Vladi, a Sanader je radio svega 10 posto u skladu sa zakonom, odvratio joj je Kajin i pozvao je da raspiše izbore.
Šprem: Nije dosta što ste opljačkali zemlju, pa želite lažirati izbore
“Nije kriv samo Sanader nego svi koji su vodili državu, stoga dajte ljudima izbore da se spasi koliko se može”, kazao je.
Borisa Šprema (SDP) zanimalo je smatra li Vlada da treba podnijeti ostavku budući da je prošlo čak 18 mjeseci od upita oporbe o sređivanju biračkih popisa i obećanja Vlade da će to učiniti, a oni do dan-danas nisu izmijenjeni.
“Ne, ne smatram, napravljeno je iznimno puno posla. Ministarstvo uprave je uradilo puno posla vezano za gospodarski oporavak”, kazala je.
“Što se tiče posla oko biračkih popisa – vi znate da se ljudi prijavljuju i odjavljuju. Postoji i nešto što se zove fluktuacija i to je normalno”, kazala je Kosor, zaključujući kako je ipak ne čudi to što postavlja to pitanje, jer se “SDP protivi usklađivanju broja birača koje od nas traži Ustavni sud” pokušavajući zadržati “obrambene pozicije za sačuvanje sadašnjeg stanja, a ono nije dobro”.
“Usklađivanje će omogućiti da se pravedno glasa za zastupnike u Saboru, ali vama se to ne dopada”, kazala je Kosor.
Šprem joj je odgovorio da se izmjene po pitanju izbornog zakonodavstva rade zato da HDZ “može lažirati izbore, prevariti građane, ukrasti glasove”. “Nije vam dosta što ste opljačkali Hrvatsku!”
Nenada Stazića (SDP) je zanimalo koliki je dug središnje države, na što mu je Kosor odgovorila da je ukupni vanjski dug ispod prosjeka zemalja Europske unije, gdje je on oko 200 posto BDP-a. Podbola ga je i izjavom kako ga čudi što to njega zanima budući da javnost i dalje očekuje odgovor na pitanje kako on može za sedam kuna provesti tjedan dana na Brijunima. Stazić joj je odgovorio da ga čudi njen odgovor jer je “postavio pitanje na hrvatskom, a ne na engleskom”.
“Pitao sam o dugu središnje države, ne o vanjskom ukupnom dugu ili katastrofi u Japanu”, ustvrdio je Stazić dodajući da je on sada 136,3 milijarde kuna, što znači da je porastao za 35 milijardi kuna u odnosu na prethodnu Vladu. Kao uštedu je, navodi Stazić, premijerka navodila ukidanje aromatiziranih voda, pa joj je izračunao i koliko bi boca obične vode trebali ministri popiti da bi se taj nedostatak nadoknadio.
“Kao što građani nisu čobani, ni ministri nisu deve da piju toliku vodu”, kazao je Stazić.
Luka Bebić mu je uzvratio: “Iznenadili biste se koliko ljudski organizam sadrži vode”, dodajući da se Stazić time ismijava.
Nema preciznih podataka o ljudima koji ne primaju plaću
Arsena Bauka (SDP) zanimalo je zna li koliko radnika u Hrvatskoj radi a ne prima plaću.
Za rješavanje tog problema potrebna je suradnja poslodavaca, Vlade i sindikata, te je ustvrdila da su “podaci različiti kada govorimo o onima koji rade, no mi ćemo doći do preciznih rezultata”. No, istaknula je, postoji oko 20 tisuća poslovnih subjekata koji nemaju ni jednog zaposlenika te se pohvalila:
“Broj nezaposlenih je smanjen za 6.280 ljudi, broj zaposlenih je 43,3 posto veći od broja zaposlenih u veljači, a za 28,7 posto nego u ožujku 2010. godine”, navela je dodajući da su novi podaci Zavoda za zapošljavanje rezultat rada Vlade.
Bauk je kazao kako nije zadovoljan odgovorom i pozvao je na ostavku. Ustvrdio je da 70.000 zaposlenih ne prima plaću.
Kakvo je kretanje kupovne moći građana otkad je ona premijerka, zanimalo je Ingrid Antičević Marinović.
Premijerka joj je uskratila odgovor. Umjesto toga, nabrojala je kako su se racionalizacijom uštedjele 3,5 milijarde kuna u državnom proračunu te da je ukinut krizni porez, koji je, inače, uvela njena Vlada.
“Potrošnja građana raste, što znači da se ide prema cilju koji je Vlada postavila pred sebe”, kazala je Kosor i najavila kako veliki investicijski projekti trebaju učiniti isto, a ponajprije smanjiti broj nezaposlenih. Naglasila je kako u smanjeni broj nezaposlenih, koji je navela ranije, nisu ubrojeni popisivači stanovništva.
SDP-ovka joj je odgovorila u Hrvatskoj “propada sve osim vašeg daljnjeg propadanja” i da je HDZ-ov ostanak na vlasti izraz kukavičluka. Budući da uskoro dolazi papa, poručila je Kosorici na talijanskom da treba odmah raspisati izbore: “Elezioni subito!”
Biljanu Borzan (SDP) zanimalo je do kada će Vlada pogodovati pojedinim privatnicima u zdravstvu, kao što je to učinila u slučaju Poliklinike Medikol. U hrvatskim bolnicama nikada nije nabavljen PET/CT uređaj iako su to ravnatelji tražili, navela je, a umjesto toga Vlada je odlučila pomoći jednom privatniku i u zadnje tri godine čak 231 milijun kuna isplaćen je Poliklinici Medikol.
“Za ove novce se može kupiti čak 13 ovakvih uređaja”, ustvrdila je Borzan, dodajući da je poznato i da se članovi Vlade okupljaju u restoranu koji je bio u vlasništvu Ivana Rajkovića, šefa Medikola. “Ovo je do sada bila pljačka, a sada ste i morbidni”, dometnula je, optužujući Vladu da pljačka bolesne.
“Moji članovi Vlade i ja ne pogodujemo nikome, ovo je čista laž. Pogodovanje privatnicima počelo je s Vladom SDP-a. Što se tiče PET/CT uređaja nijedna bolnica nije tražila nabavu. Što se tiče restorana, ja nemam vremena za restorane ni odlaske na ručkove, očito da ste bili tamo kad imate takve informacije. Parlament nije istražno tijelo i ako imate nešto obratite se USKOK-u ili DORH-u”, kazala je Kosor.
“Ne samo radiolozi, nego i drugi specijalisti kažu da pogodovanje privatnicima uništava javno zdravstvo koje služi tome da se svakome, bez obzira na imovinsko stanje, pruži zdravstvenu zaštitu”, odvratila je Borzan zaključujući kako je “jedini lijek ostavka Vlade”.
Kakve veze Čačinci imaju s tvrtkama u blokadi?
Gordan Maras pitao je koliko ima tvrtki s blokiranim računima, koliko ih je nelikvidno i koliko ih ne uspijeva plaćati radnike, budući da je ova Vlada u najkraćem razdoblju do sada uspjela zadužiti središnju vlast za 40 milijardi kuna te da je 150 tisuća ljudi je ostalo bez posla.
Premijerka je najprije neobjašnjeno uzvratila podacima o rejtingu HDZ-a i SDP-a u mjesnim odborima u Vrbovcu, Čačincima, Jesenicama, Novskoj i Županji kazavši da “istraživanje izlaska na bilo koje izbore, pa i za mjesne odbore jest istraživanje, jer govori o tome je li netko za ili protiv, i to je neko istraživanje!” A onda se vratila na “konkretno pitanje” i ustvrdila kako 31. prosinca 2010. godine bilo blokirano 5.238 poduzeća te 1,19 milijardi kuna neplaćenih obveza. Krajem ožujka taj je broj pao na 2.252 blokirana poslovna subjekta.
“Niti jednom riječju nisam spomenuo ankete pa pretpostavljam da ste vjerojatno opterećeni najnižim rejtingom HDZ-a”, kazao joj je Maras. Ustvrdio je kako je 24.000 poslovnih subjekata pred blokadom ili blokirano, da postoji 36 milijardi kuna nenaplaćenih potraživanja, te da je ova Vlada uništavala svojim neradom 40 poduzeća dnevno, bahato odbijajući prijedloge SDP-a. “Hrvatska se vraća u robovlasničko društvo”, zaključio je.
Željko Jovanović (SDP) pitao je premijerku kako se u Hrvatskoj može preživjeti s 2.000 kuna plaće ili mirovine. Još jedno pitanje na koje Kosor nije dala odgovor.
Kosor je kazala kako je Jovanović nastoji uvrijediti nazivajući je “nasljednicom Ive Sanadera”, jer “ovo nije monarhija, ovo je zemlja u kojoj vlada parlamentarna demokracija”.
“Odgovorite vi meni kako se može ljetovati za 7 kuna i je li se time platio PDV ili nije”, kazala je Kosor.
Ranko Ostojić (SDP) ju je upitao koliko košta litra benzina, na što je ona odgovorila čitanjem maloprodajnih cijena benzina s papira. Ostojić je nakon toga zaključio da su porasle za 33 posto.
Ista pitanja, isti odgovor – eliminacija Čačića
I Đurđica Sumrak i Sunčana Glavak (HDZ) upitale su ministra gospodarstva Đuru Popijača kako će sankcionirati poslodavce poput Radimira Čačića. Naime, u tvrtkama za koje je on interesno vezan, radnicima kasne plaće po nekoliko mjeseci.
Objema je poručio da će biti “eliminiran iz gospodarskog života”, jer je nedopustivo da svoje bogaćenje temelji na neisplati plaća.
Nedugo zatim, Ante Kulušić se upisao kao treći zastupnik HDZ-a koji je Popijača upitao za neisplatu plaća u Coningu.
Davora Bernardića (SDP) zanimalo je koliko je novih radnih mjesta otvoreno mimo državnih poduzeća otkad je ona predsjednica Vlade, na što je Kosor odgovorila konstatacijom da je za novog direktora gradske plinare imenovan član SDP-a, za članove Nadzornog odbora SDP-a i HNS-a, razriješeni su HDZ-ovci.
“Otvorila su se izmišljena radna mjesta za neke ljude, u pripremi je, čujem, osnivanje call centra u Holdingu kako bi se mogli zaposliti pogodni, njih 50-tak”, kazala je Kosor.
Ponašanje u Saboru
Presedan zbog ponašanja saborskih zastupnika napravio je HNS-ov Miljenko Dorić, koji je odustao od svog pitanja za ministra vanjskih poslova Gordana Jandrokovića zbog atmosfere na aktualcu!
No, zanimljivo je i da je zbog ponašanja u Saboru sankcioniran Dinko Burić (HDSSB) kojemu HDZ-ovci nisu dopustili da završi rečenicu i to neprestanim isključivanjem mikrofona. On je premijerku upitao zašto je samo 2,8 posto od 13,8 milijardi vrijednih investicija usmjereno u Slavoniju i Baranju, koje po svojom površini i broju stanovnika čine 20 posto Hrvatske.
Zaključio je kako činjenici da su tri slavonske županije na samom gospodarskom dnu u Hrvatskoj, nije posljedica svjetske ekonomske krize već korupcije. Šteta koju je HDZ napravio može se usporediti s onom “koju je središnjim dijelovima SAD-a nanijela pošast najezde skakavaca”, zaključio je Burić.
Mirelu Holy (SDP) zanimalo je koliko je porastao inozemni dug otkad Kosor upravlja Vladom.
“Budući da sam vrlo iscrpno odgovorila o svim elementima duga preporučam zastupnici da uzme te podatke kao relevantne za njen odgovor”, kazala je Kosor, dodajući “bila bih zadovoljna da je ovdje cijelo vrijeme bio predsjednik Vaše stranke”.
“Žao mi je što nije izdržao ni aktualno prijepodne da sazna što imam za reći, ali on ima problema s tim da sjedi dulje vrijeme na jednom mjestu, na što se i javno žalio”, kazala je Kosor.
Holy je kazala kako nije zadovoljna i da ju čudi što s takvom hladnoćom govori o tom dugu, jer se povećao za 6,6 milijardi eura u 626 dana njene vladavine.
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




