Connect with us

Hrvatska

Kad je Kosor napokon došla, od Milanovića ni glasa

Objavljeno

-


Nakon što se oglušila na opetovane pozive oporbe da dođe u Sabor, Jadranka Kosor morala se u srijedu pojaviti na aktualnom prijepodnevu, gdje je krenuo je četverosatni ‘obračun’ oporbe i vladajućih. SDP-ovci se trude, ali tu ipak nešto nedostaje…
Naime, šef oporbe Zoran Milanović nije niti pratio cijelu raspravu, pa kada su HDZ-ovci primijetili da je došao u sabornicu, SDP-ovcima poput Marina Jurjevića preostalo je tek da prigovore HDZ-u što ga primjećuju.
“Vidim da tu ima detektiva amatera koji prate Zorana”, kazao je Jurjević. No, da bi stvar bila još bizarnija, nakon mjeseci pozivanja premijerke u Sabor, predsjednik SDP-a se uopće nije niti prijavio za raspravu! Stoički je otrpio i pitanje Krunoslava Markovinovića (HDZ) o povoljnom kreditu koji je dobio od Erste i Steiermaerkische banke za stan, predviđenom za osobe s 35 i manje godina, što on nije. Sjedio je kraj Markovinovića i nije ga niti pogledao.
Milanka Opačić (SDP) poželjela je dobrodošlicu premijerki Kosor, a onda joj je netko isključio mikrofon. Zanimalo ju je zašto je glasnogovornik Mladen Pavić širio glasine da oporba financira prosvjede i ustvrdila da se Kosor nije ogradila od njegovih izjava.
“To znači da je vaš glasnogovornik govorio ono što vi mislite. Stojite li iza onoga što on govori?”, pitala je.
“On je na upit novinara o dojavama u Vladu rekao to što je rekao. Nikoga osobno nije spomenuo, niti dotaknuo nijednu stranku”, kazala je Kosor, a onda ustvrdila da su se indicije o kojima je govorio Pavić pokazale istinite, “što se vidi iz napisa u Slobodnoj Dalmaciji”, prema kojima je član Foruma mladih SDP-a naručio plakate za prosvjed.
Opačićka je uzvratila da nije zadovoljna odgovorom i ustvrdila da su taština i bahatost bile osobine i Kosoričinog prethodnika Sanadera.
Prvo pitanje postavio je Mile Horvat(SDSS), kojeg je zanimalo što Ministarstvo pravosuđa namjerava učiniti po pitanju vlasničkih prava povratnika tamo gdje se RH uknjižila kao vlasnik.
Dražen Bošnjaković je odgovorio da se tom problemu pokušava pristupiti preciznim registrima zemljišnih knjiga i uz pomoć zajedničkog informacijskog sustava, koji objedinjava katastar i zemljišne knjige, no ukoliko ni to ne bude dovoljno, Bošnjaković napućuje oštećene da se jave državnom odvjetništvu i ondje analiziraju razloge zašto je došlo do takvog problema.
Damira Kajina (IDS) je zanimalo je li se premijerka ikada usprotivila premijeru koji je nedavno optužen čak i za prijetnje ubojstvom, a ona kao njegova nasljednica i dalje tvrdi da ništa nije znala. Upitao ju je i je li ikada Sanaderu rekla “prijatelju, druže, kamaradu, ekscelencijo, pretjerali ste”.
Kosor mu je odgovorila da pretpostavlja “da si ne umišlja da je USKOK i DORH, budući da oporba sve više spominje Goli otok”. Sve institucije funkcioniraju kako je Ustav propisao, nastavila je te zaključila da Kajin pokušava diskreditirati nju i njene kolege u Vladi.
“Činjenice se dokazuju kroz istrage i na sudu, a svatko je u ovoj državi nevin dok mu se ne dokaže suprotno”, kazala je.
Ministri su znali u 90 posto slučajeva što se zbiva u Vladi, a Sanader je radio svega 10 posto u skladu sa zakonom, odvratio joj je Kajin i pozvao je da raspiše izbore.
Šprem: Nije dosta što ste opljačkali zemlju, pa želite lažirati izbore
“Nije kriv samo Sanader nego svi koji su vodili državu, stoga dajte ljudima izbore da se spasi koliko se može”, kazao je.
Borisa Šprema (SDP) zanimalo je smatra li Vlada da treba podnijeti ostavku budući da je prošlo čak 18 mjeseci od upita oporbe o sređivanju biračkih popisa i obećanja Vlade da će to učiniti, a oni do dan-danas nisu izmijenjeni.
“Ne, ne smatram, napravljeno je iznimno puno posla. Ministarstvo uprave je uradilo puno posla vezano za gospodarski oporavak”, kazala je.
“Što se tiče posla oko biračkih popisa – vi znate da se ljudi prijavljuju i odjavljuju. Postoji i nešto što se zove fluktuacija i to je normalno”, kazala je Kosor, zaključujući kako je ipak ne čudi to što postavlja to pitanje, jer se “SDP protivi usklađivanju broja birača koje od nas traži Ustavni sud” pokušavajući zadržati “obrambene pozicije za sačuvanje sadašnjeg stanja, a ono nije dobro”.
“Usklađivanje će omogućiti da se pravedno glasa za zastupnike u Saboru, ali vama se to ne dopada”, kazala je Kosor.
Šprem joj je odgovorio da se izmjene po pitanju izbornog zakonodavstva rade zato da HDZ “može lažirati izbore, prevariti građane, ukrasti glasove”. “Nije vam dosta što ste opljačkali Hrvatsku!”
Nenada Stazića (SDP) je zanimalo koliki je dug središnje države, na što mu je Kosor odgovorila da je ukupni vanjski dug ispod prosjeka zemalja Europske unije, gdje je on oko 200 posto BDP-a. Podbola ga je i izjavom kako ga čudi što to njega zanima budući da javnost i dalje očekuje odgovor na pitanje kako on može za sedam kuna provesti tjedan dana na Brijunima. Stazić joj je odgovorio da ga čudi njen odgovor jer je “postavio pitanje na hrvatskom, a ne na engleskom”.
“Pitao sam o dugu središnje države, ne o vanjskom ukupnom dugu ili katastrofi u Japanu”, ustvrdio je Stazić dodajući da je on sada 136,3 milijarde kuna, što znači da je porastao za 35 milijardi kuna u odnosu na prethodnu Vladu. Kao uštedu je, navodi Stazić, premijerka navodila ukidanje aromatiziranih voda, pa joj je izračunao i koliko bi boca obične vode trebali ministri popiti da bi se taj nedostatak nadoknadio.
“Kao što građani nisu čobani, ni ministri nisu deve da piju toliku vodu”, kazao je Stazić.
Luka Bebić mu je uzvratio: “Iznenadili biste se koliko ljudski organizam sadrži vode”, dodajući da se Stazić time ismijava.
Nema preciznih podataka o ljudima koji ne primaju plaću
Arsena Bauka (SDP) zanimalo je zna li koliko radnika u Hrvatskoj radi a ne prima plaću.
Za rješavanje tog problema potrebna je suradnja poslodavaca, Vlade i sindikata, te je ustvrdila da su “podaci različiti kada govorimo o onima koji rade, no mi ćemo doći do preciznih rezultata”. No, istaknula je, postoji oko 20 tisuća poslovnih subjekata koji nemaju ni jednog zaposlenika te se pohvalila:
“Broj nezaposlenih je smanjen za 6.280 ljudi, broj zaposlenih je 43,3 posto veći od broja zaposlenih u veljači, a za 28,7 posto nego u ožujku 2010. godine”, navela je dodajući da su novi podaci Zavoda za zapošljavanje rezultat rada Vlade.
Bauk je kazao kako nije zadovoljan odgovorom i pozvao je na ostavku. Ustvrdio je da 70.000 zaposlenih ne prima plaću.
Kakvo je kretanje kupovne moći građana otkad je ona premijerka, zanimalo je Ingrid Antičević Marinović.
Premijerka joj je uskratila odgovor. Umjesto toga, nabrojala je kako su se racionalizacijom uštedjele 3,5 milijarde kuna u državnom proračunu te da je ukinut krizni porez, koji je, inače, uvela njena Vlada.
“Potrošnja građana raste, što znači da se ide prema cilju koji je Vlada postavila pred sebe”, kazala je Kosor i najavila kako veliki investicijski projekti trebaju učiniti isto, a ponajprije smanjiti broj nezaposlenih. Naglasila je kako u smanjeni broj nezaposlenih, koji je navela ranije, nisu ubrojeni popisivači stanovništva.
SDP-ovka joj je odgovorila u Hrvatskoj “propada sve osim vašeg daljnjeg propadanja” i da je HDZ-ov ostanak na vlasti izraz kukavičluka. Budući da uskoro dolazi papa, poručila je Kosorici na talijanskom da treba odmah raspisati izbore: “Elezioni subito!”
Biljanu Borzan (SDP) zanimalo je do kada će Vlada pogodovati pojedinim privatnicima u zdravstvu, kao što je to učinila u slučaju Poliklinike Medikol. U hrvatskim bolnicama nikada nije nabavljen PET/CT uređaj iako su to ravnatelji tražili, navela je, a umjesto toga Vlada je odlučila pomoći jednom privatniku i u zadnje tri godine čak 231 milijun kuna isplaćen je Poliklinici Medikol.
“Za ove novce se može kupiti čak 13 ovakvih uređaja”, ustvrdila je Borzan, dodajući da je poznato i da se članovi Vlade okupljaju u restoranu koji je bio u vlasništvu Ivana Rajkovića, šefa Medikola. “Ovo je do sada bila pljačka, a sada ste i morbidni”, dometnula je, optužujući Vladu da pljačka bolesne.
“Moji članovi Vlade i ja ne pogodujemo nikome, ovo je čista laž. Pogodovanje privatnicima počelo je s Vladom SDP-a. Što se tiče PET/CT uređaja nijedna bolnica nije tražila nabavu. Što se tiče restorana, ja nemam vremena za restorane ni odlaske na ručkove, očito da ste bili tamo kad imate takve informacije. Parlament nije istražno tijelo i ako imate nešto obratite se USKOK-u ili DORH-u”, kazala je Kosor.
“Ne samo radiolozi, nego i drugi specijalisti kažu da pogodovanje privatnicima uništava javno zdravstvo koje služi tome da se svakome, bez obzira na imovinsko stanje, pruži zdravstvenu zaštitu”, odvratila je Borzan zaključujući kako je “jedini lijek ostavka Vlade”.
Kakve veze Čačinci imaju s tvrtkama u blokadi?
Gordan Maras pitao je koliko ima tvrtki s blokiranim računima, koliko ih je nelikvidno i koliko ih ne uspijeva plaćati radnike, budući da je ova Vlada u najkraćem razdoblju do sada uspjela zadužiti središnju vlast za 40 milijardi kuna te da je 150 tisuća ljudi je ostalo bez posla.
Premijerka je najprije neobjašnjeno uzvratila podacima o rejtingu HDZ-a i SDP-a u mjesnim odborima u Vrbovcu, Čačincima, Jesenicama, Novskoj i Županji kazavši da “istraživanje izlaska na bilo koje izbore, pa i za mjesne odbore jest istraživanje, jer govori o tome je li netko za ili protiv, i to je neko istraživanje!” A onda se vratila na “konkretno pitanje” i ustvrdila kako 31. prosinca 2010. godine bilo blokirano 5.238 poduzeća te 1,19 milijardi kuna neplaćenih obveza. Krajem ožujka taj je broj pao na 2.252 blokirana poslovna subjekta.
“Niti jednom riječju nisam spomenuo ankete pa pretpostavljam da ste vjerojatno opterećeni najnižim rejtingom HDZ-a”, kazao joj je Maras. Ustvrdio je kako je 24.000 poslovnih subjekata pred blokadom ili blokirano, da postoji 36 milijardi kuna nenaplaćenih potraživanja, te da je ova Vlada uništavala svojim neradom 40 poduzeća dnevno, bahato odbijajući prijedloge SDP-a. “Hrvatska se vraća u robovlasničko društvo”, zaključio je.
Željko Jovanović (SDP) pitao je premijerku kako se u Hrvatskoj može preživjeti s 2.000 kuna plaće ili mirovine. Još jedno pitanje na koje Kosor nije dala odgovor.
Kosor je kazala kako je Jovanović nastoji uvrijediti nazivajući je “nasljednicom Ive Sanadera”, jer “ovo nije monarhija, ovo je zemlja u kojoj vlada parlamentarna demokracija”.
“Odgovorite vi meni kako se može ljetovati za 7 kuna i je li se time platio PDV ili nije”, kazala je Kosor.
Ranko Ostojić (SDP) ju je upitao koliko košta litra benzina, na što je ona odgovorila čitanjem maloprodajnih cijena benzina s papira. Ostojić je nakon toga zaključio da su porasle za 33 posto.
Ista pitanja, isti odgovor – eliminacija Čačića
I Đurđica Sumrak i Sunčana Glavak (HDZ) upitale su ministra gospodarstva Đuru Popijača kako će sankcionirati poslodavce poput Radimira Čačića. Naime, u tvrtkama za koje je on interesno vezan, radnicima kasne plaće po nekoliko mjeseci.
Objema je poručio da će biti “eliminiran iz gospodarskog života”, jer je nedopustivo da svoje bogaćenje temelji na neisplati plaća.
Nedugo zatim, Ante Kulušić se upisao kao treći zastupnik HDZ-a koji je Popijača upitao za neisplatu plaća u Coningu.
Davora Bernardića (SDP) zanimalo je koliko je novih radnih mjesta otvoreno mimo državnih poduzeća otkad je ona predsjednica Vlade, na što je Kosor odgovorila konstatacijom da je za novog direktora gradske plinare imenovan član SDP-a, za članove Nadzornog odbora SDP-a i HNS-a, razriješeni su HDZ-ovci.
“Otvorila su se izmišljena radna mjesta za neke ljude, u pripremi je, čujem, osnivanje call centra u Holdingu kako bi se mogli zaposliti pogodni, njih 50-tak”, kazala je Kosor.
Ponašanje u Saboru
Presedan zbog ponašanja saborskih zastupnika napravio je HNS-ov Miljenko Dorić, koji je odustao od svog pitanja za ministra vanjskih poslova Gordana Jandrokovića zbog atmosfere na aktualcu!
No, zanimljivo je i da je zbog ponašanja u Saboru sankcioniran Dinko Burić (HDSSB) kojemu HDZ-ovci nisu dopustili da završi rečenicu i to neprestanim isključivanjem mikrofona. On je premijerku upitao zašto je samo 2,8 posto od 13,8 milijardi vrijednih investicija usmjereno u Slavoniju i Baranju, koje po svojom površini i broju stanovnika čine 20 posto Hrvatske.
Zaključio je kako činjenici da su tri slavonske županije na samom gospodarskom dnu u Hrvatskoj, nije posljedica svjetske ekonomske krize već korupcije. Šteta koju je HDZ napravio može se usporediti s onom “koju je središnjim dijelovima SAD-a nanijela pošast najezde skakavaca”, zaključio je Burić.
Mirelu Holy (SDP) zanimalo je koliko je porastao inozemni dug otkad Kosor upravlja Vladom.
“Budući da sam vrlo iscrpno odgovorila o svim elementima duga preporučam zastupnici da uzme te podatke kao relevantne za njen odgovor”, kazala je Kosor, dodajući “bila bih zadovoljna da je ovdje cijelo vrijeme bio predsjednik Vaše stranke”.
“Žao mi je što nije izdržao ni aktualno prijepodne da sazna što imam za reći, ali on ima problema s tim da sjedi dulje vrijeme na jednom mjestu, na što se i javno žalio”, kazala je Kosor.
Holy je kazala kako nije zadovoljna i da ju čudi što s takvom hladnoćom govori o tom dugu, jer se povećao za 6,6 milijardi eura u 626 dana njene vladavine.
 
 

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

NAJVIŠE UGRIZA U ZADARSKOJ I SPLITSKOJ ŽUPANIJI / Stiže ljeto, sve je više zmija u prirodi. Kod nas obitava 15 vrsta, evo koje su otrovne…

Objavljeno

-

By

Bliži se ljeto, vrijeme kad u prirodi ima najviše ljudi, ali i zmija. Doduše, zbog klimatskih promjena – sve blažih zima i sve toplijih proljeća – i zmije se u okolišu pojavljuju ranije nego inače.

Prije nekoliko dana, splitski dogradonačelnik Bojan Ivošević objavio je na Facebooku snimku zmije negdje na području grada te napisao: “Kako je zatoplilo ne treba se čuditi većoj prisutnosti zmija u Dalmaciji koja obiluje kršem.”

Još je dodao da je u gradskom kotaru Blatine-Škrape uočena šara poljarica, a da su radnici kod škole u Žrnovnici naišli na crnokrpicu, jednu od dvije poluotrovnice koje obitavaju u Hrvatskoj.

Zakonom zaštićeno 12 vrsta zmija

Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) na svojim stranicama ističe da na području Hrvatske obitava 15 vrsta zmija, od kojih su samo tri otrovnice – poskok, riđovka i planinski žutokrug. Sve tri pripadaju rodu ljutica koje su prepoznatljive po cik-cak šari na leđima, glavi koja je širinom jasno odvojena od vrata, kratkom zdepastom tijelu i očnim zjenicama u obliku vertikalnog proreza. Od neotrovnica takve zjenice ima jedino spomenuta crnokrpica.

U HZJZ-u napominju da je 12 vrsta, uključujući sve spomenute otrovnice, strogo zaštićeno Zakonom o zaštiti prirode zbog čega je zabranjeno ozljeđivati ih, ubijati, uznemiravati i hvatati ili ih držati u zatočeništvu.

Ovo su tri zmije otrovnice u Hrvatskoj…

Poskok

Poskok je najotrovnija i naopasnija zmija ne samo kod nas nego u cijeloj Europi. Obično je pepeljasto-sive pa do smećkaste ili crvenkasto-smećkaste boje, a naraste do 65 centimetara, rijetko do 90 centimetara. Na glavi ima karakterističan roščić na vrhu njuške. Uzduž hrpta se gotovo uvijek nalazi tamna vijugava linija koja može biti u obliku romba ili cik-cak, a ide od glave do vrha repa. Dolazi na cijelom području Hrvatske na pogodnim staništima te na nekim otocima.

HZJZ

Riđovka

Riđovka obitava uglavnom u kontinentalnim krajevima Hrvatske, od najnižih do viših nadmorskih visina. Duga je do 65 centimetara, a iznimno do 90 centimetara i također ima “cik-cak” liniju uzduž tijela koja je ponekad izlomljena, blijeda ili čak nedostaje. Po obojenosti odstupa riđovka, koja može biti i potpuno crna ili imati niz isprekidanih poprečnih pruga. Svijetlosive do smećkaste ili crvenkaste su obojenosti, ali često se mogu naći i potpuno crni primjerci.

HZJZ

Planinski žutokrug

Planinski žutokrug nastanjuje planinske travnjake Dinarida i Šarskog sustava. Jedinstveno je prilagođen životu na planinama i obično živi na staništima iznad 1000 metara nadmorske visine, a samo iznimno, u sjeverozapadnom dijelu areala (Lika i Poštak) dolazi već na 900 metara nad morem. Izgledom nalikuje riđovki, ali je manji – naraste do 50 centimetara. U Hrvatskoj su poznate izolirane populacije, počevši od južnog Velebita, Lisac i Visibaba u Lici, Poštak, Dinara, Troglav i Kamešnica.

HZJZ

Otrovi poskoka i riđovke izravno razaraju tkiva i izazivaju poremećaje u krvnom optoku. Prvi simptomi nakon ugriza su bol i oticanje koje se širi od mjesta ugriza. Mogu se javiti i nesvjestica, mučnina, povraćanje i znojenje jer u njihovom otrovu u manjoj mjeri ima i neurotoksina.

Ne pokušavajte izbliza ni fotografirati zmiju

Što se prevencije tiče, HZJZ preprouča da bi dvorišta u kojima se pojave zmije trebalo ukloniti njihove moguće zaklone poput nakupina kamenja ili različitih predmeta, suhoga granja, drva i sličnog te zatvoriti pukotine i rupe kroz koje zmije mogu ući u stambene objekte, garaže ili podrume. Pokušaj hvatanja ili fotografiranja zmije iz blizine opasna je radnja koja može uzrokovati njen napad i ugriz.

U prirodi se preporuča nošenje odgovarajuće obuće koja štiti nogu od ugriza, nošenje dugih hlača, čarapa i majica dugih rukava. Pri branju šparoga ili drugih plodova uputno je nositi rukavice. Valja izbjegavajti područja izvan staza i paziti da se ne staje na nepregledna mjesta. Dođe li do susreta sa zmijom, ne treba ih dirati i uznemiravati niti ih se smije ubijati. Najbolje ih je zaobići.

Oprezno i s dvjema poluotrovnicama

Na stranicama HZJZ-a stoji da u Hrvatskoj obitavaju i dvije slabo otrovne zmije poluotrovnice – zmajur i crnokrpica. Zmajur je sive crvenkastosmeđe, maslinaste ili crnkaste boje s velikim očima i istaknutim nadočnim pločicama. Ta zmija naraste i do dva metra. Crnokrpica je dosta manja, najčešće je sivkasta ili smećkasta s tamnim mrljama. Poluotrovnice, imaju žlijezde koje proizvode otrov i stražnje zube kojima ga ubrizgavaju, no ne mogu dovoljno ugristi čovjeka da bi mu ubrizgale otrov.

Ipak, HZJZ preporuča da se i u slučaju njihova ugriza ode liječniku radi čišćenja rane i eventualne dopunske doza cjepiva protiv tetanusa.

U 20 godina troje umrlih od ugriza zmije

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, godišnje se u svijetu dogodi oko 5,4 milijuna ugriza zmija, od čega polovica slučajeva rezultira otrovanjem. Oko stotinu tisuća ljudi u svijetu godišnje umre od posljedica ugriza zmija. Većina tih pojava događa u Africi, Aziji i Latinskoj Americi, a vrlo rijetko u Europi.

U Hrvatskoj se najviše ugriza dogodi od travnja do kolovoza, s vrhuncem u lipnju, a najveći broj ugriza zmija otrovnica zabilježen je 2018. godine – čak 40.

Od 2005. naovamo u Hrvatskoj su zabilježena tri smrtna slučaja od ugriza zmije, posljednji 2013. godine. U dva slučaja radilo se o starijim osobama od 69 i 80 godina, dok je treća žrtva bio jednomjesečni dječačić. Njega je 2007. godine ugrizao poskok na padinama Kozjaka kod Splita gdje je s roditeljima bio na izletu. Ugrizi otrovnica najčešće su bili zabilježeni na područjima Zadarske, Splitsko-dalmatinske i Ličko-senjske županije.

Mali broj ugriza godišnje

Dobra je vijest što je Vlada ovih dana dala suglasnost Imunološkom zavodu da odabere najpovoljnijeg izvođača za izgradnju tvornice za proizvodnju zmijskog protuotrova u poslovnoj zoni u Rugvici. Time bi se obnovila proizvodnja tog seruma po kojemu je Imunološki zavod bio poznat.

Prošle godine je ravnatelj Imunološkog zavoda Vedran Čardžićgostujući na N1 televiziji, upozorio je na male zalihe zmijskog protuotrova kazavši da je Imunološki zavod zadnji put proizveo protuotrov još 2013. godine.

Na zalihama je prije dvije godine bilo stotinjak ampula protuotrova, a Čardžić je kazao da u Hrvatskoj godišnje u prosjeku bude dvadesetak ugriza zmija otrovnica.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Objavljen novi Crobarometar: Mnoga poznata lica ne prelaze izborni prag na europskim izborima

Objavljeno

-

By

Dnevnik Nove TV objavio je istraživanje o ozračju među hrvatskim građanima uoči izbora za Europski parlament. Rezultati pokazuju da je interes građana za izlazak na ove izbore niži nego za izbore za Sabor, što je u skladu s dosadašnjom izlaznošću na Europske izbore.

Prema istraživanju koje je za Novu TV provela agencija Ipsos, na izbore za Europski parlament 9. lipnja izaći će nešto više od 33 posto građana. Vjerojatno će glasovati njih 37,5 posto, vjerojatno neće glasovati 12,4 posto, sigurno neće glasovati 12,1 posto, a ne zna ili nije sigurno gotovo 5 posto ispitanih.

Dnevnik Nove TV

Zasad izborni prag od 5 posto prelaze sljedeće liste: HDZ s 28,5 posto podrške, SDP i partneri sa 17,8 posto, politička platforma Možemo! s gotovo 10 posto, Domovinski pokret sa 7,4 te Most s partnerima s 5,4 posto glasova.

Dnevnik Nove TV

Blizu izbornog praga su IDS i partneri s 3,8 posto, lista predvođena influencericom Ninom Skočak je na 1,9 posto, a Pravo i pravda, stranka trenutačnih europarlamentarca Mislava Kolakušića i Ivana Vilibora Sinčića ima potporu svega 1,8 posto birača.

Potporu ispod 1 posto ima Odlučnost i pravednost Karoline Vidović-Krišto, kao i Javno dobro, politička platforma koja okuplja volontere i ljubitelje životinja.

Među strankama s manje od pola posto podrške je lista predvođena još jednim hrvatskim europarlamentarcem Ladislavom Ilčićem, kojega podržava svega 0,2 posto ispitanih. Neodlučno je gotovo 15 posto ispitanika.

Dnevnik Nove TV

Dnevnik Nove TV

Dnevnik Nove TV

Dnevnik Nove TV

Dnevnik Nove TV

Dnevnik Nove TV

Dnevnik Nove TV

Treba napomenuti i kako je istraživanje provedeno u prvim tjednima svibnja pa rejtinzi pokazuju snagu stranaka iz tog razdoblja.

Istraživanje o europskim izborima za Novu TV provela je agencija Ipsos u okviru svibanjskog Crobarometra, na reprezentativnom uzorku od 990 punoljetnih građana Hrvatske. Maksimalna pogreška uzorka iznosi +/- 3,6 posto.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

CROBAROMETAR: HDZ je i dalje vodeći – ima najveću podršku u posljednjih godinu dana

Objavljeno

-

By

Dnevnik Nove TV objavio je rezultate istraživanja Crobarometar za svibanj.

Istraživanje je provedeno u prvoj polovici svibnja, a to su razdoblje prvenstveno obilježili pregovori stranaka nakon izbora s ciljem formiranja parlamentarne većine i dogovora oko sastava buduće Vlade. Tijekom provedbe istraživanja potvrđen je dogovor HDZ-a i partnera s DP-om te je konstituiran 11. saziv Hrvatskog sabora, navodi Dnevnik Nove TV.

HDZ je i dalje vodeći te ima podršku 30,5 posto zainteresiranih birača, što im je istovremeno i najveća podrška u posljednjih godinu dana. SDP je i dalje drugi s podrškom od 20,2 posto, točno dva posto manje nego mjesec ranije, Možemo! podržava 11,1 posto ispitanih i u blagom je padu, a Most ovaj mjesec može računati na podršku 8,6 posto ispitanih. Što se tiče rejtinga Domovinskog pokreta, od ulaska u vladajuću koaliciju, mogu se uočiti zanimljive promjene – u odnosu na prethodni mjesec su u padu i to za gotovo tri postotna poena. Sada ih podržava 7,4 posto ispitanih, što pokazuje kako je dio glasača razočaran smjerom pregovora i dogovora.

S druge strane, raste broj neodlučnih, sada je na 10,6 posto, dok je za jedan posto (11,6) više onih koji su za neke druge opcije, ali od njih sve stranke imaju manje od dva posto potpore, piše Dnevnik.hr.

Najpozitivniji i najnegativniji političari

Zoran Milanović, kojem popularnost posljednjih mjeseci blago pada, pa i ovaj mjesec, od svih promatranih političara ima najbolji dojam. Za 47 posto ispitanih on je pozitivac. Slijedi ga Božo Petrov o kojem pozitivno mišljenje ima 41 posto ispitanih. Premijer Andrej Plenković na trećem je mjestu. 39 posto ispitanih o njemu ima pozitivan dojam. Sa samo jedan posto manje, na četvrtom mjestu je Tomislav Tomašević, a top 5 zatvara Dalija Orešković. Ovaj put spomenut ćemo i šesto mjesto jer tu se smjestio čelnik Domovinskog pokreta Ivan Penava, koji je još prošli mjesec bio na drugom mjestu. Bilježi velik pad. Tada je o njemu pozitivan dojam imao svaki drugi, a sad tek svaki treći ispitanik, objavio je Dnevnik Nove TV.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu