Connect with us

Nekategorizirano

Ja, ja, on i Irena!

Objavljeno

-


Kad sam počela živjeti sa svojim dečkom ozbiljno sam oboljela od virusa urednosti. Vidjela bi prašinu prije nego padne, odjeću u ormaru slagala po bojama, vješalice stavljala sve u istu ravninu. Imam averziju prema kaosu. Potajna sam premještačica namještaja, a dečko kada bi nakon mog napadaja sindroma kraljice čišćenja ušao u kuću, trebalo mu je pet minuta da shvati kako je ušao u pravi stan.
Vrtno cvijeće ili ono sobno nikada me nije voljelo i uvijek je venulo. No, ja sam uporno kupovala zemlju, oblačila kombinezon i ustrajno zalijevala, presađivala. Obožavala sam nove posude i sve kućne trendove. Biti dečko pomahnitale kućanice značilo je otkriti krevet u drugoj sobi. TV je lutao po sobi, a sva sreća pa kamin nije bio na kotače, pa se cijeli namještaj svako malo premještao oko njega. Za sve je krivo proljeće.
Dolaskom novih susjeda, koji su se preselili stan ispod našeg, nastojala sam upozoriti ih na proljetno čiščenje zbog naglih udaraca, bubanja i škripanja pokućstvom. Bili su vrlo simpatičan par. On profesor u srednjoj školi, a ona tajnica. To su vam one koje uvijek imaju neke tajne sa šefom. Ova je bila tiha, nenametljiva i voljela sam što je tako malo pričala. Jer svaka izgovorena rečenica zvučala je kao ona narkomanska kada se ušlagiran brani pred sudom, pa ne razmišljajući kaže i ono što ne treba. Njega nikad nisam razumijela, jer je uvijek imao nešto „fino“ za reći. Čovjek je strašno volio mudre izreke i poslovice. Često smo se družili, večerali zajedno, odlazili vikendom u provod. Moj sad već, hvala Bogu bivši, uvijek je govorio kako je ona super, pa onda kako su oboje super. Eh, da sam tad bila normalna cura, pa čitala između redaka, sad bih još imala taj stan i bila tako uredno bolesna. Stan se pretvorio u pravi kaos kad sam saznala da ovaj moj i ova u stanu ispod, imaju zajedničku tajnu. Samo sam pokupila svoje krpice, najdraže cipele i otišla.
Kada se odlučite za proljetno čišćenje života, vjerujte teže je nego ono s preuređenjem i kompletnom dezinfekcijom i mijenjanjem cijelog stana. Ako ste ikada imale nevjernog muškarca, jeste li se pri tom zapitale kako ne znate pravilno odabrati? Možda ne tražite pravu visinu, bez obzira na valnu duljinu. Ili ste moža jednostavo slijepe i ne razmišljate da je on tipičan muškarac koji bi pojebao sve što je žensko i ide na dvije noge!?
Odlučila sam živjeti sama, u kaosu, uživati u neredu. Ormar zatvoriti samo onda kad mi netko dolazi pa elegentno svu robu pokupiti sa stolice i onako u hrpi sve strpati. Cvijeće nemam, jer ga mrzim! Zaposlila sam tetu koja jednom tjedno dođe i sve uredno počisti. Zar nije i Bog poslugu stvorio najprije sebi? Sad se znojim u teretani gledajući macho nabildane muškarce. Bar imam što “slasno i fino” za sanjati. Umjesto s krpom u ruci, proljeće dočekam sa sunačnim naočalama na licu zureći u sunce! Kome se čisti, samo naprijed. Zapitajte se pri tom gdje su vam muževi u vrijeme vaše opsjednutosti dezinfekcijskim sredstvima!.
Nedavno sam srela Tajnicu.
– Bog, sjećaš li me se? Irena! Živjela si stan iznad mene. Nikad ti se nisam ispričala zbog svega što se dogodilo, ali On je jednostavno divan i nisam mogla odoljeti. Evo prvi dan proljeća je i baš sam te se sjetila. Još uvijek imaš euforiju oko proljetnog čišćenja?
Luđakinja! Glupača! Drolja! Besramnica! Kurva! Gadura! Jadnica! I što da ja sad njoj odgovorim? Nabacila sam onaj tupavi osmijeh, isti kao i ona meni kad sam gledala u njih dvoje govoreći kako sve znam. I otišla. Poslala sam sve k vragu, ali nek’ znaju da ću ih tamo i dočekati!
Draga, moje proljetno čišćenje je počelo, ali života! Tu sam sad samo JA!

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Nekategorizirano

Gotovinina tvrtka lani imala ogroman rast prihoda

Objavljeno

-

Tvrtka Pelagos net, čiji je suvlasnik umirovljeni general pukovnik Ante Gotovina, lani je ostvarila više od 24 milijuna eura prihoda uz dobit veću od 3.1 milijun eura. Godinu dana ranije Pelagos je prijavio 16.3 milijuna eura prihoda.

Za veliki rast prihoda najzaslužniji je izvoz, piše Plava kamenica. Pelagos je lani na izvozu zaradio oko 20.5 milijuna eura, a gotovo sva tuna odlazi u Japan.

Pelagosova plavoperajna tuna spada među najcjenjenije hrvatske gastronomske proizvode, u rangu s kvarnerskim škampima i bijelim tartufima. Gotovinin toro (blijeda masna tuna) može se mjeriti s najboljima na svijetu. Osim fenomenalne tune, Pelagos proizvodi izvrsne slane srdele i slane i marinirane inćune”, piše Plava kamenica.

Nedavno su se na tržištu pojavile i verzije srdela i inćuna u maslinovu ulju, koje su prepoznatljive po uočljivim zelenim oznakama.

S 24 milijuna eura prihoda, Gotovinin Pelagos postao je treći najveći proizvođač ribe u Hrvatskoj, iza Cromarisa i bračke Sardine Postira.

Tvrtka planira veliko proširenje proizvodnje

Pelagos u blizini Dugog otoka uskoro planira pokrenuti i uzgoj bijele ribe. Uzgajalište bijele ribe imat će kapacitet od oko 700 tona godišnje, objavila je ranije Slobodna Dalmacija.

Tvrtka namjerava prenamijeniti dio akvatorija iz sustava uzgoja tune u uzgoj bijele morske ribe između Lavdare Vele i Pašmana u Srednjem kanalu. Godišnja proizvodnja iznosila bi 700 tona ribe u kavezima za uzgoj.

Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja objavila je pozitivnu ocjenu procjene utjecaja na okoliš uzgajališta tune u zoni marikulture kod otoka Lavdara, smještenog sjeverno od Dugog otoka i nedaleko od Kornatskog arhipelaga, koji pripada Zadarskoj županiji.

U sažetom opisu predmetni zahvat odnosi se na postavljanje uzgajališta koje se sastoji od jednog polja za uzgoj tune u postojećoj zoni za marikulturu na udaljenosti od oko 2300 metara od otoka Lavdara. Planirana godišnja proizvodnja na uzgajalištu je do 700 tona tune.

Na uzgajalištu se planiraju koristiti kružni kavezi promjera 50 metara, koji bi bili rasporedeni u dvije linije s po pet kaveza u svakoj liniji, a svaki kavez ima sidrene instalacije na površini od 80 puta 80 metara. Predvidena površina koju zauzimaju kavezne instalacije iznosi 400 puta 160 metara.

“Kavezi se planiraju izraditi iz polietilenskih plutada (obruda) ispunjenih polistirenom, na koje se vješa cilindridna mreža izrađena od poliamidnih materijala. Polimerni materijali predvideni za kavezne instalacije su biološki inertni te nemaju negativan utjecaj na okoliš”, navodi se u dokumentu.

 
Nastavi čitati

Nekategorizirano

SA VOLONTERSKE BURZE: Briga o postavu i komunikacija s posjetiteljima u Noći muzeja u Narodnom muzeju Zadar

Objavljeno

-

By

U petak 26. siječnja se na razini Republike Hrvatske odvija XIX. Noć muzeja.

Na prošlogodišnju Noć muzeja Narodni je muzej Zadar bio po broju posjetitelja drugi u RH, odnosno prvi uzmemo li u obzir broj stanovnika odnosno “bazen” posjetitelja.

“Ove godine zbog našeg razrađenog programa ne očekujemo pad interesa, a da bi ta večer prošla u najboljem redu, potrebni su nam volonteri koji će nam pomoći u brizi o postavu (radi se o nekim od najvrednijih djela hrvatske umjetnosti i zadarske povijesti)”, stoji u objavi iz NMZ.

Za prijavu i detaljnije informacije obratite se putem maila na: muzej.nmz@gmail.com do 24. siječnja.

 
Nastavi čitati

Nekategorizirano

Ambulante pune oboljelih od korone, gripe i hripavca. Liječnici upozoravaju na lijek koji često zaboravljamo

Objavljeno

-

By

U prosjeku na tjedan u Hrvatskoj od korone oboli 4.000 ljudi. Uz to svakog dana prijavljuju se slučajevi oboljenja od gripe i hripavca što dodatno opterećuje zdravstveni sustav.

Od covida svaki tjedan oboli u prosjeku 4.000 ljudi, a 45 ih premine. Prijavljenih slučajeva gripe samo prvog tjedna ove godine bilo je više od 800 prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, piše Dnevnik.hr.

Također još ne jenjava ni epidemija hripavca koji može biti koban pogotovo za manju djecu.

Stoga su čekaonice u ambulantama i bolnicama pune pacijenata koji traže liječničku pomoć zbog infektivnih i bakterijskih bolesti dišnih puteva. Liječnicima obiteljske medicine posao se ovih dana udvostručio, a slično je i na hitnim prijemima.

“Dosad nam je obim popovećan, mogureći poduplao se u odnosu na ljeto i jesen, kao što znamo zima je i tada su najčešće bolesti respiratornog sustava”, izjavila je liječnica obiteljske medicine Vedrana Tudor Špalj.

Liječnici također upozoravaju kako ne treba zaboraviti na mogućnost cjepljenja koje može biti spasonosno.

“Cjepljenje kao mjera prevencije protiv gripe, docjeplivanje protiv covida, također trudnice, ukućani, tek rođenih beba i dojenčadi koje nisu redovno cjepljeni da se docijepe protiv hripavca”, izjavila je dr. Andrea Petaros Šuran, voditeljica Odjela za epidemiologiju NZZJZ PGŽ.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu